Evropa

Detalj iz Putinovog govora koji možda otkriva pokušaj izlazne strategije: Poziv na pregovore otvara mnoga pitanja

Komentari

Autor: Euronews Srbija

01/10/2022

-

15:57

Euronews

veličina teksta

Aa Aa

Tokom potpisivanja ukaza o pripajanju četiri oblasti koje je Rusija okupirala u Ukrajini, predsednik Vladimir Putin je održao ceremonijalni govor bez mnogo novina, ali jedna stvar je posebno "zapala za uši" analitičarima i svetskoj javnosti, a to je poziv Kijevu za pregovore. Novinar i diplomata Dragan Bisenić rekao je za Euronews Srbija da je to možda "pokušaj da se cela operacija zaustavi na trenutnim linijama". S druge strane, predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski je naveo da je Kijev spreman na dijalog sa Rusijom, ali ne i sa Putinom.

Od početka ruske agresija na Ukrajinu, često se postavlja pitanje - šta bi mogao da bude kraj, i šta je to što bi moglo da predstavlja izlaz za Rusiju, Zapad, EU, NATO i SAD, rekao je Dragan Bisenić u emisiji Euronews Svet.

"Ako sve vratimo unazad, negde u maju, kada je lansiran mirovni plan koji je tadašnji italijanski premijer Dragi formulisao u saradnji sa ostalim liderima EU, pre svega kancelarom Šolcom i Makronom, a zatim konsultovao i generalnog sekretara UN Antonia Gutereša, glavni naglasak je bio da se prihvati određena vrsta statusa quo. Znači da pri onom rasporedu snaga koji je tada postojao na linijama razdvajnjanja i na frontu, da se uspostavi primirije i pokrene pregovarački proces", naveo je Bisenić.

Tanjug/AP/Alexandr Demyanchuk, Sputnik, Kremlin

 

Kaže da je od tada do danas situacija eskalirala, ali takođe postoji jedan prekid u onome što se dešava na frontu.

"Pre dve nedelje, turski predsednik Erdogan je prepričavajući duge razgovore sa Putinom u Samarkandu, rekao da se Rusija nalazi u delikatnoj poziciji i da bi ona prihvatila pregovore. Imajući u vidu ceo taj kontekst, bez obzira što je Rusija izvršila aneksiju ovih teritorija - može da se kaže da je to jedan stepen koji je postignut u ruskoj svesti - ova ponuda jeste pokušaj da se možda, pretpostavljam, cela ova operacija zaustavi na ovim linijama", rekao je Bisenić.

"NATO ne želi sada da uleće u sukob"

Nedugo nakon Putinovog govora, predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski je povukao potez koji niko nije očekivao - formalno je potpisao prijavu za ubzano članstvo Ukrajine u NATO.  

Međutim, Bisenić kaže da je ta aplikacija odbijena samo nekoliko sati kasnije, kada je generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg održao konferenciju za novinare. "Govorio je da je NATO odbrambeni savez, da sve zemlje članice odlučuju o članstvu u NATO, i da NATO nije napadnut u ovom trenutku", dodao je.

Kako kaže, to znači da NATO ne želi sada da uleće u sukob, i da se prepušta Ukrajini kako će dalje da postupa. "Na ovaj način samo je Ukrajina teritorija na kojoj će se voditi operacije", rekao je Bisenić.  

Napominje da je bilo i spekulacija da će Bajden navodno objaviti neko prihvatanje Ukrajine u NATO članstvo, međutim do toga nije došlo.

Najviše spekulacija o nuklearnoj opciji - Rusija naglašava dve stvari

Kako je rekao Bisenić, ono o čemu se najviše spekuliše jeste nuklearna opcija i tome se govorilo više puta. Napominje da to ima različite dimenzije i aspekte.

Tanjug/AP

 

"Do sada je ruska strana uvek naglašavala dve stvari. Prvo, da ruska doktrina ne poznaje strategiju preventivnog udara, da Rusija neće biti prva koja će upotrebiti to naoružanje. Drugo, da će u Rusiji biti napadnute nuklearne instalacije. Sada dolazimo u zanimljivu situaciju gde se Zaporožje, prema shvatanju Moskve, nalazi na teritoriji Rusije. U principu napad na nuklearnu elektranu može da se smatra napadom na nuklearna postrojenja i može da izazove nuklearni odgovor", naveo je Bisenić.  

"Sabotaža gasovoda nije u interesu Evropi"

Još jedna stvar koja je uzburkala Evropu u poslednje vreme jesu oštećenja na gasovodima Severni tok 1 i Severni tok 2. Danska i Švedska su u zajedničkom pismu Savetu bezbednosti UN navele da su gasovodi oštećeni sa najmanje dve detonacije i sa nekoliko stotina kilograma eksploziva. To je odmah izazvalo lavinu međusobnih optužbi Rusije i Zapada, ali nema jasnog odgovora na pitanje ko je kriv, iako su svi saglasni da je reč o "sabotaži". Dragan Bisenić smatra da sabotaža nije u interesu nikome u Evropi. 

"Mora se reći da se čini da su u ovoj stvari dobitnici svi oni koji se nalaze van Evrope", istakao je i dodao da je to prilično zgodna stvar za propagandu, gde će jedna strana da optužuje drugu. 

On je objasnio da su ti gasovodi bili "pupčana vrpca" koja je vezivala Rusiju za Evropu i da je sada tom diverzijom ta "pupčana vrpca" prekinuta.

Tanjug/Danish Defence Command via AP

 

"Biće posledica zbog toga. Evropa će doći u pitanje snabdevanja ruskim gasom. Postoje samo još dve alternative. Jedna je preko Ukrajine, što Rusija verovatno neće prihvatiti, a druga je kroz Poljsku, što takođe neće biti prihvatljivo", naveo je Bisenić. 

Osvrnuo se i na tvit sadašnjeg evroposlanika i bivšeg poljskog ministra Radoslava Sikorskog koji je uperio prstom ka Americi.  

"Ono što je važno, kada se suočio sa opozicijom tom stavu, on ga je zadržao i rekao da je to njegovo mišljenje i da ga ne menja", rekao je Bisenić uz konstataciju da je Sikorski bio među prvim protivnicima tog gasovoda.

Preporuka za vas

Komentari (0)

Evropa