Politika

Pozicije uoči sednice o Kosovu: Opozicija podeljena oko evropskog plana - jasno "ne" ili "papir na uvid"

Komentari

Autor: Euronews Srbija

01/02/2023

-

08:00

Pozicije uoči sednice o Kosovu: Opozicija podeljena oko evropskog plana - jasno "ne" ili "papir na uvid"
Pozicije uoči sednice o Kosovu: Opozicija podeljena oko evropskog plana - jasno "ne" ili "papir na uvid" - Copyright Tanjug/Rade Prelić

veličina teksta

Aa Aa

Poslanici Skupštine Srbije počeće u četvrtak raspravu posvećenu Kosovu i Metohiji, u kojoj će učestvovati i predsednik Srbije Aleksandar Vučić. Rasprava dolazi u trenutku kada se situacija u vezi sa raspletom kosovskog pitanja, pod pritiskom Zapada, usložnjava. Uz nastojanje da se krene u formiranje Zajednice srpskih opština i pritiske na Prištinu, težnja da se evropski plan za Kosovo formalizuje dovela je do nove faze koja sada uključuje i izvesne ultimatumime za Beograd. Čekajući ovu sednicu, opozicione stranke podelile su se, čini se, u dva tabora - one koje zahtevaju da Beograd predlog izričito odbaci takozvani francusko-nemački, odnosno evropski plan za Kosovo i one koje traže uvid u taj dokument pre nego što donesu odluku.

Predlog sporazuma o normalizaciji odnosa Beograda i Prištine, koji je u javnosti poznat i kao francusko-nemački plan, dobio je podršku SAD i postao jedan od glavnih predmeta rasprave u javnosti, iako njegova sadržina zasad nije zvanično objavljena.

Predsednik Srbije najavio je da je spreman da radi na njegovoj implementaciji, pa čak i da se konsultuje pojedinačno sa partijama. Međutim, pre toga doći će do rasprave u Skupštini, koja bi, kako je najavio predsednik parlamenta Vladimir Orlić, mogla da traje dva dana.

Za sada, lideri nekih opozicionih partija javno su potvrdili da na pomenute konsultacije neće ići. Uz to, uoči sednice jasno je i kakav je stav desnice. Predstavnici koalicije NADA, koju čine Novi DSS i POKS, Dveri i Zavetnici održali su pre nekoliko dana zajedničku konferenciju ispred Predsedništva Srbije i izneli svoj stav "da treba odbaciti francusko-nemački plan". Odgovor "ne" dala je i Narodna stranka Vuka Jeremića.

Nasuprot njima, iz proevropskog dela opozicije stižu nešto umereniji tonovi, ali i dalje bez jasne podrške pomenutom planu. Pre izjašnjavanja, kako kažu, traže uvid u papir.

Bez podrške dok papir ne bude javan

Predstavnici dela opozicije koja se zalaže za evrointegracije Srbije, insistiraju na tome da se upoznaju sa predlogom Brisela o Kosovu, da bi mogli o njemu da se izjašnjavaju. Oni imaju ukupno 51 poslanika.

Lider Stranke slobode i pravde Dragan Đilas rekao je da očekuje da taj papir uskoro bude dostupan građanima i u parlamentu, a njegov zamenik Borko Stefanović ocenio je za Euronews Srbija da je nezahvalno komentarisati konkretan predlog, jer niko osim predsednika Vučića ne zna šta tamo precizno piše.

"Mislim da su pritisci ogromni. Mislim da je krajnje vreme da Srbija i opozicija vidi taj papir i da onda razgovaramo da se vidi šta dalje", smatra Stefanović.

FoNet/Zoran Drekalović

 

Na pitanje da li je Demokratska stranka spremna da podrži evropski predlog za Kosovo, predsednik Zoran Lutovac nije dao konkretan odgovor. On je, međutim, za Radio Slobodna Evropa izjavio da se taj predlog "mora učiniti javnim, tamo gde je mesto, u skupštini pred poslanicima".

"Jer je to način da se komunicira o ovako važnom pitanju, a ne kao što je to činjeno do sada, tako što će on (predsednik Srbije Aleksandar Vučić) na svoju ruku i potpuno samostalno razgovarati i pregovarati, a onda dobiti gotov nacrt predloga na koji uopšte nije imao uticaja", rekao je Lutovac.

Sa druge strane, kopredsednica stranke Zajedno Biljana Stojković rekla je da je plan "dobra polazna osnova za dalje razgovore".

"Ovo je politički sporazum koji otvara vrata za novu formu dijaloga. Mi se zalažemo za dijalog. Ovo nije priznavanje KiM. Ovo je jedan od političkih sporazuma koji smo već imali. Slušamo sada da postoji i Briselski sporazum dva, možda postoji i pet. Moramo najpre da vidimo sve šta je potpisano, ali svakako podržavamo da se razgovori nastave. Plan je dobra polazna osnova za dalje razgovore, što ne znači da ćemo mi podržati Vučića", rekla je Stojković za Euronews Srbija.

Desnica jasna - protiv EU predloga

Opozicione partije desnice, koje imaju ukupno 35 poslanika u parlamentu, traže da se predlog Brisela odbaci, ocenjujući da je to "plan o kapitulaciji Srbije". Predsednik Novog DSS Miloš Jovanović rekao je da se taj plan mora "hitno, odlučno i u celini odbaci", jer, kako tvrdi, to je plan o predaji KiM i "našem konačnom pokoravanju".

"To je za nas aposlutno nedopustivo. To je plan koji bi, kada bi se prihvatio, otvorio niz godina nestabilnosti, ekonomskih i geopolitičkih problema, jer niko ne može da gradi budućnost na porazima i na povlačenju. Kada bismo sutra predali KiM prva sledeća žrtva bi bila RS, a onda bismo išli dalje u rastakanje naše države i našeg nacionalnog bića", rekao je on.

Jovanović je ranije gostujući na Euronews Srbija rekao da bi plan trebalo odbaciti uprkos posledicama koje bi Srbija mogla da snosi. Kako je rekao, jasno je da bi odbijanje moglo da se odrazi na investicije i na vraćanje viza za građane i da ne želi da priča da će "nam teći med i mleko". 

Tanjug/Vladimir Sporčić

 

Lider pokreta Dveri Boško Obradović kaže da nije pitanje šta su posledice ako Srbija ne potpiše predlog već šta su posledice ako ga potpiše. Time bi, kako kaže, Srbija "prestala da se protivi bilo kakvom članstvu lažne države Kosovo u svim međunarodnim intitucijama, na prvom mestu UN".

I potpredsednik pokreta Ivan Kostić rekao je za Euronews Srbija da je predloženi dokument neprihvatljiv, te da je predsednik Srbije "doživeo krah po pitanju oko KiM".

"Ono što i sam priča je da je pod pritiskom SAD. Za nas je to neprihvatlijivo, i da on kompletnu odgovornost svali na građane koji treba da prihvate sporazum a da ne znaju šta piše u njemu", rekao je on.

Predsednica Srpske stranke Zavetnici Milica Đurđević Stamenkovski rekla je da su se oni okupili kako bi još jednom pozvali predsednika Srbije da odbaci ultimatum, da odbrani Ustav Srbije i sačuva volju većinskog stanovništva.

Povodom sednice parlamenta na temu Kosova potpredsednica Narodne stranke Sanda Rašković Ivić za Euronews Srbija kaže da ona mora da bude održana zato što je parlament jedino mesto gde može da se pregovara o tim problemima i njihovom rešavanju.

"Mnogo se kasni. Ako je Vučić dobio plan u septembru, a sva je prilika da jeste, sam ga je pročitao, ni sa kim ga nije podelio, čak ni sa skupštinskim odborom, sam je odgovorao na taj plan i četiri meseca posle, kada je dogorelo do noktiju, sada bi da deli odgovornost", rekla je ona i dodala da će Narodna stranka reći da ne treba potpisivati predloženi sporazum.

Poslanicima dostavljen Izveštaj o pregovorima

Poslanicima je dostavljen izveštaj Vlade Srbije o pregovaračkom procesu sa institucijama privremene samouprave u Prištini, saopštio je parlament.

"Izveštaj o pregovaračkom procesu sa institucijama privremene samouprave u Prištini", koji je Vlada Srbije dostavila poslanicima, odnosi se na period od 1. septembra 2022. do 15. januara 2023, objavljeno je na sajtu Skupštine Srbije. 

"Premda se kriza dijaloga Beograda i Prištine od 2018. godine sistemski razvijala i produbljivala, tokom ovog izveštajnog perioda nepobitno je došlo do njene krajnje eskalacije. Isključivu odgovornost za takav razvoj događaja nesporno snose aktuelne Privremene institucije samoupave u Prištini, koje od dolaska na vlast Aljbina Kurtija pojačavaju sistematsku diskirminaciju Srba, uz uporno odbijanje sprovođenja i kršenja gotovo svih dogovora", navodi se u tekstu izveštaja. 

Dodaje se da se tokom izveštajnog perioda prištinsko delovanje na terenu "drastično intenziviralo kroz brutalno nasilje i pretnje upotrebom nasilja protiv Srba na Kosovu i Metohiji".  

Kako se ističe, privremene institucije u Prištini su celokupnim delovanjem od septembra 2022. godine preduzele odlučan pokušaj da generaišu okolnosti koje će im omogućiti da i formalno sebi obezbede "pravo" da izbegnu primenu obaveza iz do sada zaključenih sporazuma iz Dijaloga, ali i da na terenu nameću jednostrana rešenja. Detaljno o navodima iz Izveštaja pročitajte u posebnoj vesti. 

Šta se zna o francusko-nemačkom predlogu?

Govoreći o pomenutom predlogu za normalizaciju odnosa između Beograda i Prištine, specijalni izaslanik EU za dijalog Miroslav Lajčak rekao je da on sadrži 11 tačaka, kao i da su sve verzije predloga objavljene u medijima izmišljotina. Osim vlasti u Beogradu i Prištini, predlog niko drugi nije video, a u medijima su se više puta pojavljivali različiti detalji. 

Kako piše RSE, jednaka prava Srbije i Kosova, poštovanje teritorijalnog integriteta i nepovredivost granica, priznanje državnih simbola i poseban aranžman za srpsku zajednicu na Kosovu, ključni su elementi predloga koji je na stolu u Prištini i Beogradu. Mogućnost međusobnog priznanja ili članstvo Kosova u Ujedinjenim nacijama, za šta se javno zalažu kosovski političari, navodno se ne pominju u dokumentu.

Tanjug/Zoran Žestić

 

Kako je napomenuo Vučić, svi smo prethodnih dana u različitim medijima videli prvu verziju francusko-nemačkog plana, koja se ne razlikuje mnogo od druge, ali je poručio da je to sada mnogo više od toga, odnosno de fakto pregovarački okvir koji su prihvatile države EU, pa i one koje nisu priznale Kosovo.

"Došla je petorka, predstavnici tri najveće evropske zemlje, Eskobar kao predstavnik SAD i Lajčak kao posrednik EU. U drugoj rečenici koja mi je saopštena rečeno je – morate da prihvatite ovaj plan, a ako ga ne prihvatite, jer mi smatramo da on mora da bude prihvaćen, odnosno de fakto novi pregovarački okvir, suočićete se: pod jedan sa prekidom procesa evrointegracija, pod dva sa zaustavljanjem a zatim i povlačenjem investicija. Pod tri sa sveobuhvatnim merama u političkom i ekonomskom smislu koje će naneti štetu Srbiji. Dakle citirao sam", rekao je Vučić. 

Preporuka za vas

Komentari (1)

rodoljub

01.02.2023 10:46

Francusko-Nemački-EU predlog-ultimatum za Srbiju o Kosovu Zašto se Zapad meša u unutrašnje stvari Srbije da se otme-preda kosovo? Globalistička agresivna politika Zapada i Nato Amerike da Srbija preda deo svoje teritorije (KiM) za svoje geostrateške ciljeve (u koje spada i Balkan). Sada je valjda svima jasno (a mnogima je i ranije bilo jasno) zašto su politički pretstavnici Zapada i Amerike nakon bombardobanja Srbije 1999. godine insistirali na "civilno rukovodjenje" državom (Srbijom), a ne institucionalnim. U tom kontekstu traženi su uticajni lideri stranaka (u narodu poznati kao peta kolona) koji će sprovoditi politiku zapada o Kosovu, Prvi je (?) podržavan 90-tih godina koji je podigo pola Beograda i Srbije da sruši Slobodana Miloševića, a u nastavku su se redjali prvi, drugi... itd. sve do danas, što dovodi do konstantne destavbilizacije na Kosovu i šire. Ima trideset tema - nemogu 100. komentara da zadovolje interesovanje javnosti (10. godina su uglavnom cenzurisani objektivni komentari, blokirana suverenistička politika da se odbrani KiM). Da ne dužim. Ne verujem da ćete objaviti. Hvala na pažnji.

Srbija