"Povratak NIS-a na berzu moguć do kraja godine": Kakva je pozicija kompanije

Iako se očekivalo da se Naftna industrija Srbije, jedan od najvećih igrača na domaćem tržištu kapitala, vrati na Beogradsku berzu, potpisivanje sporazuma o kupoprodaji kontrolnog paketa akcija, koje se očekivalo do kraja marta, odloženo je do 22. maja, prenosi Bloomberg Adria.

"NIS je godinama bio najtrgovanija akcija na Beogradskoj berzi, uživali su poverenje investitora, a njihov povratak na berzu mogao bi da razigra domaće tržište akcija", kaže za Bloomberg Adria TV Aleksandar Zavišić, portfolio menadžer Ilirike. Kako dodaje, u optimističnom scenariju, to bi se moglo desiti "pre kraja godine".

NIS-ovim akcijama na Beogradskoj berzi ne trguje se već više od godinu dana, a trgovanje je obustavljeno u januaru 2025. godine zbog pretnje američkim sankcijama, koje su mesecima kasnije i uvedene.

"NIS je trenutno ranjena kompanija, koja je ostvarila gubitke u prošloj godini, energetska kriza zbog rata na Bliskom istoku dodatno usložnjava situaciju", dodaje.  

Tržišna kapitalizacija akcija, uvrštenih na Beogradsku berzu, na kraju prošle godine iznosila je 4,3 milijarde evra, a ovo tržište se smatra značajno potcenjenim u odnosu na veličinu srpske privrede.

"Beogradska berza ima potencijal, ali ključno je listiranje novih akcionarskih društava", kaže Zavišić. Kako smatra, nekoliko kompanija koje su manje od NIS-a, koje redovno isplaćuju dividende, imaju potencijal da ojačaju pozicije, poput Metalca iz Gornjeg Milanovca i Messer Tehnogasa. 

Kako privući nove investitore na Beogradsku berzu

Beogradska berza je krajem 2025. godine uspostavila saradnju sa Atinskom berzom, prešavši na njihovu trgovačku platformu OASIS, koja pripada Euronext sistemu.

"Ipak, još uvek nije došlo do povećanja likvidnosti i broja investitora", kaže investitor. Kako podseća, ukupan promet akcija iznosio je "tek oko 13 miliona evra", a obveznice čine "skoro 96 odsto ukupnog prometa", a pretežno su u pitanju državne obveznice.  Zavišić kaže da bi novi finansijski proizvodi, poput ETF-ova, mogli da pomognu u privlačenju novih investitora na Beogradsku berzu.

Tanjug/Andrija Vukelić

U poslednjih godinu dana, na Beogradskoj berzi pojavile su se zelene obveznice, kao alternativni izvor finansiranja. "Moglo bi se reći da one još uvek nisu zaživele na tržištu", kaže Zavišić. Do sada su zabeležene samo dve emisije – kompanija Elixir je prošle godine emitovala zelene korporativne obveznice, početkom ovog meseca Unicredit Banka je nastupila kao aranžer i investitor u zelene mini-obveznice za kompaniju Sun, Energy and More, koja se bavi ugradnjom solarnih panela. 

"Mini-obveznice ove kompanije su izdate bez prospekta i nisu listirane na Beogradskoj berzi", podseća Zavišić, pojašnjavajući da se radi "o instrumentu duga koji liči na kredit, ali je u formi obveznice". 

Kako smatra, potrebno je zainteresovati "širi krug investitora u Srbiji za ESG projekte". Zavišić ocenjuje da tu postoji prostor i za veće učešće države i lokalnih samouprava, kroz izdavanje municipalnih obveznica - finansijskog instrumenta, koji u Srbiji za sada nije dostupan.