Novac

Cene širom Evrope ponovo rastu, da li plate prate isti tempo? U ovim zemljama inflacija počela da "jede“ rast zarada

Komentari
Cene širom Evrope ponovo rastu, da li plate prate isti tempo? U ovim zemljama inflacija počela da "jede“ rast zarada
Marian Vejcik / Alamy / Profimedia - Copyright Marian Vejcik / Alamy / Profimedia

veličina teksta

Aa Aa

Dok inflacija ponovo raste širom Evrope usled nedavnog sukoba na Bliskom istoku, rast plata u evrozoni ne prati rast cena. Zbog toga realni prihodi zaposlenih opadaju, a njihova kupovna moć slabi. Cene širom Evrope ponovo rastu, ali zarade ne uspevaju da ih sustignu. Inflacija u Evropskoj uniji dostigla je 3,2% u aprilu 2026. godine, što je njen najviši nivo od januara 2024. godine. Prema preliminarnim procenama Eurostata, rast cena nastavljen je i tokom maja.

Međutim, prema podacima kompanije Indeed, rast plata koje poslodavci nude u oglasima za posao širom evrozone ne prati tempo inflacije. To znači da inflacija raste brže od zarada, što dodatno narušava kupovnu moć zaposlenih, jer za isti novac mogu da kupe manje nego ranije.

Najnoviji inflatorni pritisci dolaze nakon što je Evropska unija već prošla kroz najveći talas poskupljenja u poslednjih nekoliko decenija. Godišnja inflacija je 2022. godine premašila 11%, pre svega zbog naglog rasta cena energenata nakon ruske invazije na Ukrajinu, prenosi Euronews.

Sukob na Bliskom istoku ponovo podstiče inflaciju

Inflacija je od početka 2024. godine do nedavno bila ispod 3%. Međutim, nakon zajedničkog američko-izraelskog napada na Iran i odgovora Teherana krajem februara 2026. godine, primetan je postepen uzlazni trend rasta cena.

profimedia

 

U januaru 2026. godišnja stopa inflacije u EU iznosila je 2%. Već u martu porasla je na 2,8%, da bi u aprilu dostigla 3,2%.

Talas inflacije koji je usledio nakon pandemije značajno je umanjio kupovnu moć radnika u najvećim evropskim ekonomijama, jer su potrošačke cene rasle brže od plata. Prema podacima kompanije Indeed, početkom 2026. godine kumulativne realne zarade iz oglasa za posao i dalje su bile ispod nivoa zabeleženih pre pandemije u pet najvećih evropskih privreda.

Kako je inflacija ponovo počela da raste nakon nedavnog sukoba na Bliskom istoku, rast zarada u evrozoni je u martu 2026. godine pao ispod stope inflacije, a razlika se dodatno povećala u aprilu.

Drugim rečima, nakon više od dve godine u kojima su zarade uspevale da nadmaše rast cena i delimično vrate izgubljenu kupovnu moć, inflacija je ponovo počela da "jede“ rast plata. Kao posledica toga, realna vrednost zarada ponovo opada, a zaposleni za isti novac mogu da kupe manje nego ranije.

Zašto Velika Britanija odudara od trenda?

Kretanje inflacije i rasta plata razlikuje se među najvećim evropskim ekonomijama. Posebno se izdvaja Ujedinjeno Kraljevstvo, gde su plate oglašene u konkursima za posao porasle za 4% na godišnjem nivou, znatno više od stope inflacije koja iznosi 2,8%.

Velika Britanija još uvek raspolaže određenim "zaštitnim jastukom“ u vidu rasta realnih zarada, koji je veći deo evrozone već izgubio. Inflacija je u toj zemlji u aprilu oslabila zahvaljujući merama vlade za smanjenje troškova energije, dok je u ostatku Evrope nastavila da raste.

Christian Horz / Alamy / Profimedia

 

Stručnjaci upozoravaju da prostor za rast realnih zarada ubrzano se smanjuje. Pošto je zapošljavanje i dalje slabo, nedavni rast realnih zarada mogao bi brzo da bude poništen ukoliko sukob sa Iranom nastavi da održava visoke cene nafte i gasa.

Ukoliko se inflacioni pritisci nastave, naročito zbog visokih cena energije, i ove ekonomije bi uskoro mogle da se suoče sa istim problemom kao evrozona u celini, da rast plata više ne uspeva da prati rast cena.

Velika Britanija nije jedina zemlja u kojoj rast plata i dalje nadmašuje inflaciju. Zaključno sa aprilom 2026. godine, zarade ponuđene u oglasima za posao rasle su brže od cena i u Nemačkoj i Irskoj, iako je razlika bila znatno manja.

Italija i Francuska: Radnici pod najvećim pritiskom

Čini se da su radnici u Italiji i Francuskoj među onima koje je rast troškova života najviše pogodio. U Francuskoj je nominalni rast zarada tokom 2026. godine ostao stabilan na nivou od 1,1%, dok je inflacija porasla sa 0,4% u januaru na 2,5% u aprilu.

Ni radnici u Italiji ne stoje bolje. Rast zarada koje poslodavci nude na tržištu rada od sredine 2025. godine kreće se ispod 0,8%, dok je inflacija tokom protekle godine konstantno bila viša od rasta plata. Taj jaz se dodatno produbio ove godine, pošto je inflacija u aprilu dostigla 2,8%.

Iako mesečni pokazatelji pružaju koristan uvid u trenutna kretanja, potpuniju sliku daje posmatranje kumulativnog rasta realnih zarada tokom prethodnih godina.

Komentari (0)

Biznis