Evropa se priprema za novu eru bezbednosti: Rusija optužena za pokušaj sabotaže u Lajpcigu
KomentariPredsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je da Evropa mora da se pripremi za „novu eru evropske bezbednosti” nakon što je Rusija okrivljena za pokušaj sabotaže na aerodromu u Lajpcigu. Generalni sekretar NATO-a Mark Rute poručio je da Alijansa mora da poseduje kapacitete za suočavanje sa takvim pretnjama, a Ukrajini su obećani i dugo traženi protivvazdušni sistemi.
Ruski dron natovaren eksplozivom predstavlja novu fazu rata i novu, tešku realnost za Evropljane. Unija će, kako je poručila Fond der Lajen, od sada svoju civilnu infrastrukturu tretirati kao potencijalne mete i štititi je u skladu s tim. Evropa, kako navodi, već ima brze timove za odgovor, a računa i na snagu svog jedinstvenog tržišta i sankcije koje slabe rusku ekonomiju.
"Da je ovaj napad uspeo, to bi rezultiralo ogromnom štetom i mogućim gubitkom ljudskih života. Zato želim da budem vrlo jasna šta je ovo zapravo bilo - ovo je bio napad u kojem je korišćena vojna tehnologija, izveden od strane ruskih operativaca na tlu Evropske unije. Mi to nećemo tolerisati", rekla je Fon der Lajen.
Tanjug/AP
"Opasnosti koje Rusija predstavlja su jasne i radimo non-stop kako bismo bili spremni da zaštitimo naše stanovništvo. Ako Rusija misli da će nas podeliti ovim pretnjama ili pokolebati u podršci Ukrajini, varaju se", poručio je generalni sekretar NATO Mark Rute.
Pitanjem odgovora Moskvi bavili su se i ministri spoljnih poslova na sastanku u Irskoj. Predstavljena je lista od dodatnih 1.600 subjekata u Rusiji koji će biti sankcionisani, a neke od članica pristale su da ustupe Ukrajini protivvazdušne projektile koje je Zelenski mesecima zahtevao. Šefica evropske diplomatije Kaja Kalas nije otkrila koje su zemlje u pitanju.
"Sa zadovoljstvom mogu da kažem da smo čuli od naših članica da će pružiti vazdušnu podršku koju smo toliko dugo tražili. Za zaustavljanje ruskih projektila podjednako su važni PVO sistemi koliko i zaustavljanje lanca snabdevanja Moskvi. Ukrajina je identifikovala više od 5.500 zapadnih i azijskih delova u ruskom naoružanju. Posle četiri godine rata, to je nedopustivo. Ti delovi ne bi trebalo da budu tamo", rekla je Kalas.
Tanjug/AP/Omar Havana
Dok su se evropske zemlje već nekoliko puta suočile sa hibridnim napadima iza kojih se sumnjalo da stoji Rusija, ovo je prvi put da je prst direktno uperen u Moskvu.
Nemačka strana je ovo pitanje podigla na nivo Evropske unije i dobila podršku članica.
"Važno je da Rusija jasno vidi da je Evropa ujedinjena. Moskva mora da shvati da je vojno rešenje putem nasilja i hibridnih operacija propalo. To mora biti poruka koju ćemo poslati danas", rekao je ministar spoljnih poslova Nemačke Johan Vadeful.
Nemačka je prethodno naredila zatvaranje ruskog konzulata u Bonu i raskinula dogovor o radu ruske kuće u Berlinu. Kremlj je poručio da će adekvatno odgovoriti na ove poteze.
Putin: Merc gubi podršku javnosti
Komentarišući optužbe Berlina, ruski predsednik Vladimir Putin, rekao je da mu nije jasno šta stoji iza njih, ali da je evidentno da nemački kancelar Fridrih Merc, gubi podršku javnosti, jer nije u stanju da zaštiti nacionalne interese.
"Nemački kancelar se suočava sa teškom domaćom političkom situacijom. Ne uživa poverenje svojih građana. A razlog je jasan: on ne brani nacionalne interese, već ih trguje. Ekonomski pogrešni koraci su očigledni. Preduzeća se zatvaraju, ljudi gube posao, a životni standard pada. Nije jasno zašto se sve ovo dešava. Nudi se samo jedno objašnjenje: potreba da se suprotstavi agresivnoj Rusiji. Ali gde je dokaz? Pa, dokaz je sada podmetnut", rekao je Putin.
Komentari (0)