Šta je Geran-2: Ruski dron koji je pogodio stambenu zgradu u Rumuniji
Komentari
01/06/2026
-18:16
Dronovi tipa Šahed predstavljaju jedno od glavnih oružja koje Rusija koristi od samog početka invazije Moskve na Ukrajinu koja je počela u februaru 2022. godine. Lansirani u stotinama, Moskva ih koristi za gađanje vojnih i stambenih ciljeva, energetskih postrojenja i civilne infrastrukture, kao i za preopterećivanje ukrajinske protivvazdušne odbrane u masovnim napadima.
Zbog njihovog karakterističnog glasnog zujanja, sličnog zvuku kosilice za travu, u Ukrajini ih često nazivaju "mopedima".
Šahed-136 ili Geran-2?
Dron Geran-2, namenjen za napade na velikim udaljenostima i jednokratnu upotrebu — često nazivan i kamikaza-dronom — u suštini je ruska domaća verzija drona Šahed-136, koji je prvobitno projektovan u Iranu. Upravo ovakav tip drona pao je pre nekoliko dana na zgradu u Rumuniji.
Moskva je 2023. godine, godinu dana nakon početka svog sveobuhvatnog rata protiv Ukrajine, uspostavila domaće proizvodne linije za dronove Geran-2.
"Gerani" se proizvode u fabrici u ruskom Tatarstanu. Od uspostavljanja domaće proizvodnje, Rusija je pojačala napade na Ukrajinu, lansirajući stotine dronova tokom jedne noći — više nego što ih je korišćeno tokom pojedinih čitavih meseci u ranijoj fazi rata.
Karakteristike Gerana-2
Dronovi Geran obično lete relativno sporo, brzinom od oko 180 kilometara na čas, ali njihov domet može da dostigne 2.000 kilometara. Mogu da nose relativno veliki teret od 50 kilograma eksploziva.
Iako ruske balističke i krstareće rakete lete znatno brže i imaju veću razornu moć, njihova cena se meri milionima evra, a dostupne su u ograničenim količinama.
Jedan dron Šahed/Geran košta između 25.000 i 40.000 evra — što je samo mali deo cene balističke rakete.
Komponente drona Geran
Uprkos sankcijama Evropske unije koje zabranjuju direktan izvoz, stotine komponenti koje proizvode evropske kompanije i dalje završavaju u ruskim dronovima.
Analizirajući izgorele ostatke oborenih dronova Geran-2, ukrajinska vojna obaveštajna služba mapirala je konstrukciju ovog modela i komponente od kojih je sastavljen.
Prema zajedničkom medijskom istraživanju koje je u februaru objavio Organized Crime and Corruption Reporting Project (OCCRP), iako ukupan broj komponenti broji više stotina delova, samo nekoliko desetina je ruskog porekla.
Mnoge komponente proizvode kompanije iz Sjedinjenih Američkih Država i Kine, ali više od 100 delova proizvodi oko 20 evropskih firmi. Među njima su mikročipovi, prijemnici, tranzistori, diode, antene i pumpa za gorivo.
AP/Ukrainian military's Strategic Communications Directorate
Evropska unija zabranjuje direktan izvoz mnogih od ovih proizvoda u Rusiju. Međutim, podaci o trgovini pribavljeni za potrebe istrage pokazali su da su između januara 2024. i marta 2025. godine u Rusiju poslate 672 pošiljke sankcionisanih komponenti koje proizvode te evropske firme.
Pošiljke su poticale od 178 kompanija, uglavnom iz Kine i Hongkonga.
Geran-5
Od uspostavljanja domaće proizvodnje, Rusija je dodatno unapredila dronove Geran, povećavši njihovu visinu leta, učinivši ih otpornijim na elektronsko ometanje i opremivši ih snažnijim bojevim glavama.
Sve varijante koje su se od tada pojavile smrtonosnije su od prethodnih verzija.
U maju je Rusija predstavila Geran-5, napadački dron na mlazni pogon. Dug je oko 6 metara, sa rasponom krila do 5,5 metara, što odgovara dimenzijama manje krstareće rakete.
Geran-5 pokreće mlazni motor kineske proizvodnje Telefly.
Nosivost drona čini bojeva glava teška 90 kilograma, a deklarisani domet iznosi približno 1.000 kilometara, uz krstareću brzinu od 450 do 600 kilometara na čas.
Ukrajinska vojna obaveštajna služba navela je da se Geran-5 može lansirati sa vazdušnih platformi, poput jurišnih aviona Sukhoi Su-25.
AP Photo/Sergei Grits
Pored glavne bojeve glave, dron može da nosi i rakete vazduh-vazduh R-73 sa infracrvenim sistemom samonavođenja.
Takođe se navodi da Geran-5 koristi zapadnu mikroelektroniku. Mikročipovi potiču iz zemalja poput Nemačke i Sjedinjenih Američkih Država.
Stopa presretanja Gerana
Tokom 2025. godine, Moskva je napadala ukrajinske gradove 357 od 365 noći, što znači da je Ukrajina imala samo osam noći bez napada tokom cele godine.
Kako su masovni napadi postajali sve obimniji i potencijalno smrtonosniji usled ruskih napora da modernizuje dronove tipa Šahed, Ukrajina je istovremeno jačala svoj sistem protivvazdušne odbrane i razvijala posebne metode za suzbijanje dronova Geran.
U jednom od najvećih ruskih napada, 23. maja, kada je Moskva lansirala 600 dronova, 36 balističkih raketa, hipersonične rakete Kh-47M2 Kinzhal i 3M22 Zircon, kao i balističke rakete srednjeg dometa Orešnik, ukrajinske snage uspele su da presretnu ogromnu većinu njih.
Stopa presretanja dronova tipa Šahed iznosila je više od 91 odsto.
Komentari (0)