Nemačka vojska održala u Hamburgu trodnevnu vojnu vežbu "Red Storm Charlie"
Komentari
Nemačka vojska održala je u Hamburgu od 24. do 26. septembra trodnevnu vojnu vežbu "Red Storm Charlie", uvežbavajući mogući ratni scenario na svojoj teritoriji.
"Red Storm Charlie", zajednička vežba vojske, policije i civilne zaštite, kao najveći vojni manevar te vrste do sada, uključila je oko 1.700 učesnika, među kojima je bilo oko 500 pripadnika Bundesvera, prenosi danas "Dojče vele".
Ova vojna vežba trebalo je da testira plan Bundesvera prema kojem bi u slučaju vojne krize Nemačka postala glavni tranzitni koridor za NATO prema istočnom krilu Severnoatlantske alijanse. U Hamburgu, najvećoj nemačkoj morskoj luci, iskrcavale su se savezničke snage, čiju su ulogu u vežbi simulirali nemački vojnici, a njihov zadatak bio je da se kroz grad kreću prema istoku suočavajući se sa sabotažama i protestima koji su otežavali transport.
Ova vežba je deo šireg i poverljivog plana poznatog kao "Operativni plan Nemačka" u slučaju mogućeg ruskog napada na teritoriju država članica NATO i uklopljen je u ukupne odbrambene planove NATO. U slučaju rata ili ozbiljne krize, Nemačka bi imala posebnu ulogu i to ne samo Hamburg, već bi čitava zemlja trebalo da posluži kao logističko čvorište za prebacivanje stotina hiljada vojnika, naoružanja i teške opreme prema istočnom delu Evrope.
"Reč je o veoma detaljnom i strogo poverljivom planu koji određuje gde bi se saveznici NATO iskrcavali u Nemačkoj i kojim bi se pravcima kretali dalje", objašnjava bezbednosna analitičarka Ajlin Matle, članica trusta mozgova Nemački savet za spoljne odnose (DGAP).
Prema procenama NATO, najveći rizik od eventualne ruske agresije i dalje postoji u regionu Baltika. Prema takvom scenariju, veliki kontingenti savezničkih snaga morali bi brzo da budu prebačeni prema istočnoj granici Alijanse, što znači da bi veliki broj vojnika iz zapadne i južne Evrope prolazio upravo kroz Nemačku.Marsel Bonert, oficir Bundesvera koji je učestvovao u izradi prve verzije plana, navodi da su projekcije izuzetno ambiciozne.
"U roku od šest meseci kroz Nemačku bi moralo da prođe oko 800.000 vojnika i približno 200.000 vozila", rekao je Bonert.
Prema njegovim rečima, zadatak Nemačke bio bi da obezbedi siguran prolaz, logistiku, smeštaj, ishranu i usmeravanje savezničkih snaga kroz svoju putnu mrežu, a plan predviđa i transport u suprotnom smeru, odnosno evakuaciju ranjenika ili civila sa istoka prema zapadu.
Izradu Operativnog plana naredio je glavni komandant Bundesvera Karsten Brojer nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine.Nemačke vlasti poslednjih godina upozoravaju na sve veći broj ruskih hibridnih aktivnosti, uključujući sajber napade, špijunažu i sabotaže, a posebnu pažnju izazvao je incident koji se početkom avgusta dogodio na aerodromu Lajpcig/Hale.
Prema navodima nemačkih vlasti, tamo je neutralisan dron opremljen eksplozivom koji nije detoniran samo zahvaljujući srećnim okolnostima, a zvanični Berlin odgovornost za taj incident pripisuje Rusiji.Ministar odbrane Nemačke Boris Pistorijus ocenio je da pretnja postaje "ozbiljna, akutna i sve vidljivija".
"Zvanična Moskva testira našu reakciju", upozorio je Pistorijus u Bundestagu.
Rasprava o poverljivosti Operativnog plana dodatno je intenzivirana nakon uspeha desničarske stranke Alternativa za Nemačku (AfD) na izborima u Saksoniji-Anhaltu. Pojedini bezbednosni stručnjaci izrazili su bojazan da bi političari te stranke, koju protivnici često opisuju kao proruski orijentisanu, mogli da dođu do osetljivih informacija, ali Ministarstvo odbrane odbacuje takve strpnje.
Komentari (0)