Evropa

Veliki udarac za Putina koji je uticao na strategiju Moskve: Rusija nije uspela da ostvari kontrolu nad nebom Ukrajine

Komentari

Autor: Euronews Srbija, WSJ, AP, Le Monde

23/10/2022

-

20:33

Veliki udarac za Putina koji je uticao na strategiju Moskve: Rusija nije uspela da ostvari kontrolu nad nebom Ukrajine
Tanjug/AP/Tony Overman/The Olympian - Copyright Tanjug/AP/Tony Overman/The Olympian

veličina teksta

Aa Aa

Rusija se tokom invazije na Ukrajinu suočava sa mnoštvom problema, od loše organizacije do slabe motivacije svojih trupa, ali jedan od najvećih neuspeha ruske vojske, za koji stručnjaci kažu da vuče korene još iz prvih dana rata, jeste nemogućnost da ostvari prevlast u vazduhu.  

Bez vazdušne nadmoći, Rusija nije stanju da zaustavi ukrajinske napade izvedene američkim artiljerijskim raketnim sistemima visoke pokretljivosti M142, ili Himars, prenosi "Vol strit džurnal", napominjući da su kijevske snage iskoristile ograničenu sposobnost Rusije da odgovori tako što su od početka prošlog meseca povratile kontrolu nad stotinama kvadratnih kilometara teritorije.

Rusija je nedavno reagovala na uspehe Ukrajine na bojnom polju, izvodeći napade na civilne ciljeve pomoću projektila i dronova. Međutim, čak i ti udari odaju slabost vazdušne strategije Moskve, kažu zapadni vojni analitičari, jer se ona mora oslanjati na besplilotne letelice umesto na avione kojima upravljaju piloti.

"Neuspeh da se postigne prevlast u vazduhu je jedna od odlučujućih stvari koje su koštale Rusiju prednosti u ratu", rekao je Jakub Janovski, vojni analitičar Oriksa, nezavisnog tima analitičara koji prati obaveštajne podatke otvorenog koda o gubicima opreme tokom rata.

Do sredine maja, ruski gubici u Ukrajini su pali na manje od deset aviona i helikoptera nedeljno, u poređenju sa više od 60 nedeljno početkom marta, prema podacima ukrajinskog ministarstva odbrane.

Neuspeh Rusije

Kada je Rusija pokrenula invaziju 24. februara, vojni stručnjaci, kako sa Zapada tako i ruski, pretpostavili su da će Moskva ciljati ukrajinsku protivvazdušnu odbranu i brzo raditi na njenom eliminisanju pre nego što nastavi dalje. To je bio pristup koji su američke snage zauzele u Zalivskim ratovima, ili, na primer, u Libiji.

Početkom marta, međutim, bilo je evidentno da Ukrajina obara sve veći broj ruskih aviona i helikoptera. Ukrajinske vazduhoplovne snage su, uprkos ranim gubicima, nastavile sa borbom. Do proleća su ruski ratni avioni bili uglavnom u ruskom vazdušnom prostoru ili iznad delova Ukrajine koji su bili pod kontrolom Moskve. Ruski bombarderi su lansirali krstareće rakete iza zaštite moskovskih sistema protivvazdušne odbrane, a ruski vojni helikopteri u Ukrajini kretali su se sve opreznije.

Kao rezultat tog oklevanja vazduhoplovnih snaga, ruske kopnene trupe koje su se možda oslanjale na svoje avione i helikoptere da im obezbede pokrivanje, umesto toga bile su izložene napadima ukrajinskih aviona, dronova i artiljerije.

Tanjug AP//Efrem Lukatsky

Uništeni ruski avion "Antonov AN-225", april 2022.

Sposobnost Ukrajine da zaštiti svoju protivvazdušnu odbranu u prvim nedeljama rata svrstava se uz odbranu Kijeva, glavnog grada, u dostignuća koja su omogućila vladi i vojsci da zadrže kontrolu nad većim delom zemlje uprkos nemilosrdnim ruskim napadima, kažu analitičari.

"Ukrajinci su u daleko jačoj poziciji nego što bi bili da su Rusi ostvarili nadmoć u vazduhu", rekao je Daglas Bari, viši saradnik za vojni vazdušni prostor na Međunarodnom institutu za strateške studije, istraživačkom centru u Londonu.

Za razliku od ukrajinske borbe protiv ruskih kopnenih snaga, koja je od početka bila u velikoj meri potpomognuta doniranim zapadnim oružjem, njena protivvazdušna odbrana se, bar u početku, u velikoj meri oslanjala na sisteme iz sovjetskog doba koje je Ukrajina održavala i unapređivala tokom tri decenije. Neuspeh Rusije da onesposobi sisteme je još i veći kad se zna da Moskva koristi istu opremu, uključujući rakete zemlja-vazduh S-300 velikog dometa ili SAM-ove, plus manje i veoma pokretne lansere Buk i Tor, kažu analitičari.

Prednost ostvarena u ranim danima rata

U tim prvim danima rata, analitičari su bili saglasni u oceni da Rusija ne ostvaruje sve što je planirala u vazdušnim sukobima.

Agencija AP je 1. marta, pet dana nakon početka invazije, prenela kako bi obično snage koje vrše invaziju nastojale da unište ili bar parališu vazdušnu i protivraketnu odbranu zemlje koju napadaju, jer dominacija na nebu omogućava kopnenim snagama da deluju efikasnije i sa manje gubitaka. 

Američki vojni zvaničnici pretpostavljali su tada da će Rusija koristiti svoje sajber kapacitete da "parališe" ukrajinsku protivvazdušnu odbranu i vojne komunikacije. 

Moguće objašnjenje za neuspeh Rusije u tim ranim danima, navodi se, jeste to što je predsednik Vladimir Putin ratnu strategiju izgradio na pretpostavci da će se ukrajinska odbrana lako slomiti, praktično predajući Kijev i ostale velike gradove bez potrebe za većim vazdušnim borbama.

Zvaničnik, koji je pod uslovom anonimnosti razgovarao o internim vojnim procenama, rekao je 1. marta za AP da je Ukrajina zadržala većinu svojih raketnih sistema zemlja-vazduh, koji se koriste za obaranje aviona, kao i većinu svojih helikoptera i aviona. Veliku ulogu u tome igrala je i decentralizacija - ovi sistemi "rasuti" su širom zemlje.

Šta sve Ukrajina traži?

Od tih prvih dana rata prošlo je gotovo osam meseci, i Ukrajina je potrošila određeni deo svojih kapaciteta za vazdušno ratovanje. Međutim, na scenu su stupili njeni zapadni saveznici, koji su joj poslali neke od najsavremenijih sistema današnjice.

Nakon poslednjih velikih napada na Kijev, prvo raketama a onda i dronovima kamikazama, ukrajinski zvaničnici su krenuli još jače da vrše pritisak kako bi im se obezbedili neophodni PVO sistemi i upravo na to su stavili fokus. Čini se da su apeli urodili plodom - ekoliko zapadnih zemalja je već obećalo da će poslati svoje sisteme.

Od Amerikanaca, Ukrajinci su tražili "Nasams" PVO sisteme. U pitanju su zemlja-vazduh sistemi koje proizvode američki Rejteon i norveški Kongzberg, i za koje se smatra da mogu presresti bilo koji leteći objekat u radijusu od oko 25 kilometara, navodi francuski list "Le Mond". Ovakvi sistemi omogućili bi Ukrajincima da obeshrabre ruske letelice od ulaska u njihov vazdušni prostor.

profimedia

Nemački "Iris-T"

Dalje, ukrajinski zvaničnici od Nemaca su zatražili "Iris-T" sisteme, od kojih je jedan već isporučen Kijevu. Proizvodi ga nemačka kompanija Dil, a ima domet od 40 kilometara, i može gađati letelice i rakete koje lete do 20 kilometara nadmorske visine. Kako je letos, kada je prvi put o njima bilo reč, ovi sistemi će "omogućiti Ukrajini da zaštite čitave velike gradove od ruskih napada".

Francuski predsednik Emanuel Makron je obećao da će ta zemlja Ukrajini poslati "Krotale NG" sisteme koji imaju domet do 15 kilometara, i opremljeni su sredstvima za identifikaciju i osmatranje terena, sa kapacitetom do osam raketa. Pored toga, Ukrajinci su od Francuza tražili još jedan, moderniji sistem - "Samp/T".

Madrid je, takođe, obećao slanje svojih PVO sistema Kijevu. U pitanju su "Soko" sistemi, koji su korišćeni 1960-ih od strane američke vojske, ali ona danas koristi "Patriote". Kako navodi agencija AFP, Španija je tokom decenija radila na značajnom unapređenju ovih PVO sistema koje je sada obećala Ukrajini.

Komentari (2)

Драган

24.10.2022 09:31

Постројио ПутиЊ украјинске нацисте и њихове западне господаре - НАТО злочинце и глобалне разбојнике, па удара васпитне иза ува, а ови се само чешу иза ува и вичу "ала бриди".... Залуд закречавате дошо вам глобални крај.

Boriša

26.10.2022 21:44

Očigleno je da se vodi rat između NATO-a i Rusije. Za sada NATO pobeđuje u informativnom ratu lansiranjem lažnih vesti i bedastih analiza stanja koje mogu prihvatiti samo ostrašćeni i neupućeni.

Evropa