Aktuelno iz kulture

Budućnost muzičkih festivala pod znakom pitanja: Pokrenuta inicijativa za osnivanje Festivalskog centra Srbije

Komentari

Autor: Staša Rosić

11/10/2022

-

08:50

Budućnost muzičkih festivala pod znakom pitanja: Pokrenuta inicijativa za osnivanje Festivalskog centra Srbije
Budućnost muzičkih festivala pod znakom pitanja: Pokrenuta inicijativa za osnivanje Festivalskog centra Srbije - Copyright Arsenal Fest/LiveProduction

veličina teksta

Aa Aa

Ekonomska neizvesnost zabrinjava mnoge organizatore muzičkih događaja u Srbiji, čije su postojanje već ugrozile teške pandemijske godine. 

Zbog toga će Grupacija organizatora događaja koja je formirana pri Privrednoj komori Srbije danas 11. oktobra održati sastanak na kom će se raspravljati o mogućim rešenjima, kakva već primenjuju mnoge zemlje poznate po velikim muzičkim događajima.

Jedna od najvažnijih tačaka dnevnog reda ovog sastanka biće predlog predsednika Grupacije Ivana Blagojevića, inače direktora Nišvila, da se ubuduće u državnom budžetu izdvajaju sredstva za muzičke festivale i formira Festivalski centar Srbije, koji bi ta sredstva raspoređivao.

 

Blagojević u razgovoru za Euronews Srbija ističe da je na ideju o formiranju ovog centra došao tokom teških pandemijskih godina, kada su kako kaže, festivali bili u opasnosti od potpunog gašenja.

Tanjug/Zoran Žestić

Ivan Blagojević

"Ideja je zaokružena najnovijom krizom koja je pokazala da se ni najveći festivali ne mogu osloniti na prihode od ulaznica i sponzora, a da zadrže postojeći broj zaposlenih radnika i daju pun doprinos punjenja budžeta Srbije", ocenio je naš sagovornik.

Filmski centar Srbije već funkcioniše na sličan način

Blagojević objašnjava da bi princip funkcionisanja Festivalskog centra Srbije trebalo da bude sličan onom koji važi u Filmskom centru Srbije (FCS) sa Upravnim odborom, predsednikom i adekvatnim komisijama i raspoređivao bi budžetska sredstva dobijena od Vlade Srbije muzičkim festivalima.

Država je, inače, ove godine pomogla Filmski centar sa 1,85 milijardi dinara, a značajan benefit je i povraćaj 25 odsto sredstava koje strani producenti potroše u Srbiji na snimanje filmova.

"Formiranje Festivalskog centra koštalo bi državu onoliko koliko ona proceni da će biti njeni benefiti od formiranja Centra. To bi svakako bilo daleko manje od jedne milijarde i 850 miliona sa koliko ove godine pomaže rad Filmskog centra. Benefit bi bio makar istovetan ako ne i veći, jer festivali već doprinose budžetu Srbije sa više od tri milijarde dinara i najvažniji su segment kreativne industrije", kaže Blagojević.

Arsenal Fest/LiveProduction

 

Ukoliko bi Vlada Srbije prihvatila ideju formiranja Centra i početkom decembra opredelila sredstva za njegovo funkcionisanje, otpočeo bi rad komisije koja bi do kraja decembra izvršila kategorizaciju festivala rukovodeći se kao osnovnim kriterijumom doprinosom svakog festivala ukupnom budzetu Srbije, objašnjava naš sagovornik.

"Oni koji najviše sredstava vraćaju u budžet Srbije bi dobili najviše, ali vodilo bi se računa i o autentičnosti i perspektivnosti novih festivala koji mogu značajno napredovati po broju posetilaca. Festivali bi već januara dobili inicijalna sredstva da mogu zaokružiti program i započeti digitalnu kampanju  prezentacije festivala širom sveta", ukazuje Blagojević 

"Očekujemo jedinstven stav stav svih članica o neophodnosti formiranja Festivalskog centra Srbije kao preduslova jačanja postojecih festivala i pojave novih koncepata festivala koji mogu dovesti veći broj turista u Srbiju", dodaje sagovornik Euronews Srbija.

Postojeća sredstva nedovoljna

Zoran Vulović, direktor Arsenal festivala, ukazuje da bi postojanje tela kao što je Festivalski centar Srbije svakako "pomoglo daljem razvoju festivalske industrije, kao i decentralizaciji kulture", ali da bi korist od toga imali "i muzičari i svi zaposleni u muzičkoj industriji Srbije na mnogo godina pred nama". 

Nebojša Babić

Zoran Vulović

"Arsenal fest je svake godine sve uticajniji i posećeniji i mnogo bi nam značila mogućnost normalnog planiranja i budžetiranja nastupa velikih svetskih imena", istakao je Vulović za Euronews Srbija.

"Očekujem da će se domaći festivali ponovo ujediniti kao što je to bio slučaj tokom kovid krize, kada su uspeli da zajedničkim snagama dogovore sa državom protokol o održavanju muzičkih festivala. U tom trenutku, Srbija je bila prva zemlja u Evropi koja se otvorila za muzičku industriju. Od sastanka Grupacije očekujem da ukažemo na suštinske probleme sa kojima se svaki od domaćih festivala svake godine susreće", dodaje naš sagovornik.

"Slediti primer Mađarske i Rumunije"

Različite zemlje različito pomažu svoje festivale, a primera radi, u Rumuniji i Mađarskoj nema oporezivanja dobiti stranih bendova, jer interes vide u turističkom potencijalu organizovanja atraktivnih muzičkih događaja. 

"Sziget ima taj benefit, koji recimo Exit nema, već plaća 25 procenata, pa je onda za mađarski festival bilo moguće da dovede izvođače kao što su Džastin Biber, Dua Lipa i Artic Monkeys", objašnjava Blagojević.

"Takva poreska olakšica biće takođe na sutrašnjem dnevnom redu ukoliko želimo da pratimo praksu Rumunije i Mađarske u pospešivanju kulturnog turizma", dodao je on.

Važna stavka na sastanku biće i poreske olakšice za muzičke festivale, a pre svega predlog da se ukine porez na dobit stranih bendova u Srbiji od 25 odsto, koji plaćaju organizatori. 

"Stalno se postavlja isto pitanje - zašto u Srbiji nema više velikih svetskih imena. Jedan od osnovnih problema je način oporezivanja i visina poreza na strane izvođače u Srbiji. Sledeći problem je sa novcem koji se dobija na konkursima Ministarstava kulture i turizma - ti iznosi su nedovoljni i uglavnom stižu prekasno. Značaj festivalske industrije za budžet Srbije i razvoj turizma u Srbiji treba sagledati u punom obimu jer on nije nimalo zanemarljiv", zaključuje Vulović.

Komentari (0)

Kultura