Vremenska kapsula u blatu: Eroziija u Engleskoj otkrila 15.000 godina stari "autoput" ljudi i životinja

Duž obale u blizini Formbija u Engleskoj, prirodna erozija polako otvara stranice neverovatne istorije: hiljade drevnih otisaka stopala ljudi i životinja izranjaju iz mulja. Ova blatnjava staza, koja se proteže skoro tri kilometra, nekada je bila prometna ruta, a istraživači je opisuju kao "fascinantan trenutak prošlosti" koji je ostao konzerviran u vremenu.

Ljudi i životinje koristili su ovaj prolaz hiljadama godina - od mezolita pa sve do srednjeg veka. Alison Berns, glavna autorka studije objavljene u časopisu "Nature Ecology and Evolution", objašnjava da su topljenje glečera i porast nivoa mora nakon poslednjeg ledenog doba primorali ljude i divlje životinje da se povuku ka unutrašnjosti. Tako je nastala zona intenzivne aktivnosti, čiji su tragovi ostali sačuvani u slojevima blata i peska. Među njima se nalaze otisci ljudskih stopala, ali i izumrlih divljih goveda (auroha), običnih jelena, divljih svinja, pa čak i ždralova.

36 slojeva istorije pod peskom

Credit: Jam Press/Aberdeen University / MEGA / The Mega Agency / Profimedia

Na lokalitetu Formbi identifikovano je oko 36 slojeva otisaka, od kojih su neki naslagani direktno jedni iznad drugih. Istraživači navode da ovi slojevi datiraju iz perioda od 15.000 godina pre nove ere, pa sve do 1450. godine naše ere. Precizno datiranje omogućilo je semenje jove, breze i jele pronađeno unutar slojeva, koje je analizirano metodom radioaktivnog ugljenika.

Neki od otisaka su zapanjujuće detaljni. Alison Berns izdvaja stazu kojom je koračao bosi čovek, koji se u jednom trenutku zaustavio.

"Bio je bos i otisci su fantastični; blato se istisnulo između svakog prsta, pa se vide sve karakteristike stopala. Odmah pored bili su tragovi ždrala. Vrlo je verovatno da je ta osoba bila u izvidnici, tražeći ptice za lov. Pored ždrala nalazio se i jasan set tragova odraslog jelena", objašnjava Berns.

Naučnici ističu da se na samo dva kvadratna metra može videti čitava scena iz života koja se odigrala pre više milenijuma.

Pejzaž koji su delili ljudi i zveri

Credit: Jam Press/Aberdeen University / MEGA / The Mega Agency / Profimedia

Studija pokazuje da ovo područje čuva i mnoštvo životinjskih tragova. Berns pominje otiske auroha, jelena, divljih svinja, vukova, risova i ždralova. Preklapanje tragova dokazuje da su ljudi i životinje delili isti prostor, koristeći iste prolaze vekovima.

Za razliku od većine arheoloških istraživanja koja se fokusiraju isključivo na ljude, lokalitet Formbi otkriva kako su ljudi i životinje koegzistirali.

Raznolikost vrsta i uzastopni slojevi pokazuju kako je okruženje diktiralo kretanje živog sveta, naročito u vreme kada su se glečeri povlačili, a more nadiralo.

Tragovi koji su prkosili vekovima

Credit: Jam Press/Aberdeen University / MEGA / The Mega Agency / Profimedia

Ovi otisci su prvi put primećeni sedamdesetih godina prošlog veka, ali se tada verovalo da pripadaju običnoj stoci. Tek devedesetih godina, jedan penzionisani nastavnik počeo je da ih istražuje i shvatio koliko su zapravo stari. Kontinuirana erozija obale stalno otkriva nove slojeve; dok su gornji slojevi krhki, oni dublji su izuzetno dobro očuvani.

"Kada su otisci nastali, ispunili su se peskom, a zatim su prekriveni slojem blata. Tako su nastali ovi slojevi otisaka. Kada imate četiri ili pet slojeva jedan preko drugog, gornji je izložen eroziji, ali oni ispod njega ostaju gotovo netaknuti", kaže Berns.

Iako su u Engleskoj pronalaženi i stariji tragovi, poput ljudskih otisaka od pre 900.000 godina u Norfolku, Formbi se smatra posebnim. On ne otkriva samo migracije ljudi, već i način na koji su brojne različite vrste delile isto stanište kroz čitave epohe.