Aktuelno

Da li su low-cost kompanije bezbedne? Ekspert objašnjava kako je došlo do pucanja prozora u avionu iznad Grčke

Komentari
Da li su low-cost kompanije bezbedne? Ekspert objašnjava kako je došlo do pucanja prozora u avionu iznad Grčke
Da li su low-cost kompanije bezbedne? Ekspert objašnjava kako je došlo do pucanja prozora u avionu iznad Grčke - Copyright AP/Martin Meissner/Euronews Srbija

veličina teksta

Aa Aa

Jučerašnji let avio-kompanije Ryanair iz Soluna pretvorio se u pravu dramu koja je punila stupce domaćih i regionalnih medija. Prema prvobitnim navodima, jedan putnik, inače državljanin Srbije, zamalo je ispao iz letelice nakon što je usred leta pukao prozor pored njegovog sedišta. Medijski izveštaji, oslanjajući se na izjave šokiranih očevidaca, opisivali su jezive scene u kojima su drugi putnici i sigurnosni pojas spasili čoveka čije je telo navodno već bilo delom izvan kabine.

Povodom ovog incidenta, gost jutarnjeg programa Euronews Srbija bio je Petar Vojnović sa vazduhoplovnog portala Tango Six, koji je pružio stručni uvid u to šta se zapravo dogodilo na visini od 4.000 metara i koliko su medijske interpretacije bile blizu, a koliko daleko od istine.

Vojnović ističe da su video snimci i fotografije nastali nakon sletanja jasno ukazali na uzrok incidenta. Tokom faze penjanja letelice, došlo je do mehaničkog kvara unutar motora.

"Došlo je do odvajanja jedne lopatice u delu kompresora na prednjem delu motora. Taj deo je napravljen od titanijuma i rotira se ogromnom brzinom. Iako su motori projektovani tako da svaki deo koji se otkači mora ostati unutar zaštitne oplate, istraga će utvrditi zašto se to u ovom slučaju nije dogodilo", objasnio je Vojnović.

Taj metalni deo je, usled ogromne centrifugalne sile, probio oplatu motora i pogodio prozor letelice, koji se nalazio tačno na toj liniji. Rezultat je bila potpuna dezintegracija stakla, što je dovelo do trenutne, takozvane eksplozivne dekompresije.

Da li je putnik zaista "usisavan" napolje?

Jedna od glavnih tačaka polemike bili su navodi da je srpski državljanin bio na korak od toga da bude izbačen iz aviona. Vojnović naglašava da su takve interpretacije više plod filmske dramaturgije nego fizike.

"Postoje snimci iz kabine koji pokazuju da je putnik zapravo sve vreme sedeo na svom mestu nakon što je staklo puklo. Interpretacije da ga je supruga ili neko drugi spasavao su, nažalost, netačne. U trenutku takvog šoka i eksplozije, vi ne možete imati svesnu akciju spasavanja", precizira on.

screenshot/X/Rthess.gr

 

Objašnjavajući fiziku dešavanja, on dodaje da razlika u pritisku unutar kabine i spoljašnje atmosfere uzrokuje naglo strujanje vazduha ka spolja.

"Sve ide iz lokacije sa većim pritiskom ka manjem, ali putnički avioni su dizajnirani da prežive upravo ovakve situacije. Čim dođe do pada pritiska, ispadaju maske sa kiseonikom, a piloti automatski započinju proceduru brzog spuštanja na visinu na kojoj se pritisak izjednačava", kaže Vojnović, podsećajući da su putnici na raspolaganju imali nezavisan izvor kiseonika koji bi ih štitio čak i da su bili na znatno većoj visini.

Važnost sigurnosnog pojasa i procedura

Iako se putnik u ovom incidentu izvukao sa povredama glave i opekotinama od trenja vazduha, Vojnović naglašava da je ovaj događaj najbolji dokaz zašto pojas treba držati vezanim tokom celog leta.

"Avio-kompanije ne savetuju vezivanje bez razloga. Pojas ne služi samo za poletanje i sletanje, već i da vas zaštiti od naglih turbulencija ili ovakvih ekstremnih dešavanja. Takođe, pravila o podignutim stočićima ili sklanjanju torbi nisu 'preglupa', već simulirana tako da obezbede sekunde koje su ključne prilikom eventualne evakuacije", ističe on.

Instagram/screenshot/radio_thessaloniki

 

Prema njegovim rečima, struka je predvidela svaki scenario: "Čak i da se ovo dogodilo na visini krstarenja od 10 kilometara, sistem bezbednosti je projektovan da putnici prežive. Postoji period od pet do osam minuta tokom kojeg vam se ništa dramatično fiziološki neće dogoditi, jer piloti svakih šest meseci u simulatorima vežbaju reakcije na ovakve situacije."

Da li su low-cost kompanije manje bezbedne?

Na pitanje javnosti da li je činjenica da je reč o nisko-tarifnoj kompaniji uticala na bezbednost, Vojnović je decidan - poslovni model nema veze sa tehničkom ispravnošću.

"Low-cost je odlika finansijskog modela, a ne standarda bezbednosti. Svi, od Wizz Air-a i Ryanair-a do Lufthanse ili Air Serbie, podležu identičnim regulatornim telima i standardima. Ryanair ima apsolutno savršen 'safety record' i nikada nisu imali udes sa fatalnim ishodom. U vazduhoplovstvu nema improvizacije, svi troše isto na preskupe motore i obuku posada", zaključuje on.

Niall Carson / PA Images / Profimedia

 

Iako je incident u Solunu bio šokantan, statistika potvrđuje da je avio-saobraćaj i dalje ubedljivo najbezbedniji vid prevoza. Tehnički kvarovi su, statistički gledano, na nivou incidenta u milionima bezbednih letova, a rigorozne sertifikacije osiguravaju da čak i u trenucima pucanja prozora, ishod bude preživljiv za sve putnike u kabini.

Ceo razgovor možete da pogledate u videu na početku teksta ili na našem YouTube kanalu.

Komentari (0)

Srbija