Višnjić o knjizi "Dvadesete": Kako je jugoslovenstvo uticalo na srpsko-hrvatske odnose?
Komentari31/10/2025
-13:49
U prvoj knijzi pod nazivom "Dvadesete - propali izgledi potpukovnika Maksimovića", autor se bavio izučavanjem srpsko-hrvatskih odnosa u prvim godinama novonastale Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Nedavno je iz štampe izašla i druga knjiga pod nazivom "Dvadesete - hvala ti, Srbijo, lepa", u kojoj se autor bavi izučavanjem odnosa Beograda i Srba iz Hrvatske, odnosno, kako se tada govorilo, prečana.
Fokus knjige je na dvadesetim 20. veka – periodu koji je oblikovao odnose Srba i Hrvata i u kojem je ideja jugoslovenstva značajno uticala na njihove međusobne odnose. O svemu tome za Euronews Srbija govorio je autor dela, Čedomir Višnjić, koji svoja izdanja predstavlja na Međunarodnom beogradskom sajmu knjiga.
Govoreći o svom delu, a u kontekstu izbora da se bavi ovom decenijom, autor ističe da se u tom periodu dogodilo mnogo događaja čija snaga i danas utiče na našu stvarnost.
"Ceo taj problem potekao je, na neki način, iz mog razmišljanja, iz moje vere, iz mog uverenja – kako zapravo srpski narod, dobrim delom i u prečanskim krajevima, pa i ovde, još uvek živi ispod šuta i ruševina te zajedničke države. Kako mentalno, tako dobrim delom i politički", obrazlaže sagovornik Euronews Srbija.
Prema njegovim rečima, rešavanje pitanja Srba u Hrvatskoj, Srba u Bosni i Hercegovini – dakle, kako je naveo, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Makedonija – sve je to danas pravno i politički u izvesnoj meri jasno, ali mentalno još uvek nesavladano.
"I ova zemlja ovde živi još uvek, zapravo sa velikim teretom, opet dobrim delom savladanim – više materijalno nego mentalno – izbeglištva i svega onoga što je izbeglištvo donelo", kaže on i podvlači
"Dakle, dvadesete godine su podeljeno vreme."
Povezane vesti
Dodaje da je to vreme u kojem je počela najvažnija epizoda naše moderne istorije – stvaranje zajedničke države, ulaganje Srbije i srpskog naroda u to zajedništvo – što je, kako kaže, završilo na jedan način 1941. godine, a na drugi način 1995. godine.
Ceo razgovor sa Višnjićem pogledajte u video prilogu na početku teksta
Komentari (0)