Preuranjeni pubertet kod dece: Kako roditelji mogu prepoznati rane znake i pomoći detetu
Komentari25/11/2025
-15:10
Sve više dece u Srbiji ulazi u pubertet već oko sedme godine, što roditelje često zatiče nespremne i zbunjene. Stručnjaci ističu da ubrzano biološko i psihološko sazrevanje izazivaju savremeni uslovi života, ishrana i prevelika količina informacija kojoj su deca izložena. Psiholog Radmila Vulić Bojević kaže za Euronews Srbija da su rana podrška, otvoren razgovor i razumevanje ključni za to da se dete oseća bezbedno tokom ovih neočekivanih promena.
“Danas deca definitivno brže sazrevaju i biološki i fiziološki, zbog različitih razloga. Oni odrastaju u drugačijim uslovima nego ranije“, kaže ona.
Kao važne faktore navodi ishranu, okruženje, ali i količinu informacija koja decu svakodnevno preplavljuje.
“Predškolsko dete danas primi i obradi informacija koliko je predškolsko dete pre 50-ak godina obrađivalo za godinu ili više dana”, dodaje.
U praksi, kako objašnjava, roditelji su često zbunjeni, jer ponašanja koja se pojavljuju deluju “previše odraslo” za uzrast njihovog deteta.
“Roditelji su manje spremni za ono šta ih čeka. Ono što dete pokazuje nikad nije kao ono što se predviđa u literaturi”, dodaje.
Tanjug/AP/Rick Rycroft
Među ranim znacima, objašnjava, mogu se javiti bunt, pitanja o seksualnosti, istraživanje tela, interesovanje za izgled ili sadržaje koji su inače karakteristični za stariji uzrast.
Deca pritom usvajaju modele ponašanja koje vide u svom okruženju, uključujući medije, društvene mreže i popularnu kulturu.
“Ta inverzija, to okretanje uloga počelo je sa Hanom Montanom. Posle toga više ništa nije bilo isto. Deca su te modele gledala, usvajala i sada se zaista tako i ponašaju”, navodi ona.
Zbog toga, ističe Vulić Bojević, roditelji često primećuju da deca govore stvari koje oni “nisu smeli ni da pomisle” u svojim detinjstvima.
Preuranjeni pubertet kroz psihu i telo
Osim psiholoških, preuranjeni pubertet donosi i fizičke promene koje mogu biti izvor dodatne brige - i za roditelje i za dete.
“Preuranjeni pubertet u tom medicinskom smislu može biti zdravstveni problem. To se leči i sve je češće zbog toga što deca odrastaju unoseći u sebe razne hormone kroz ishranu“, dodaje.
Naglašava da su te promene za roditelje često neočekivane, naročito kada se dešavaju u svojoj kući. Rani fizički razvoj može uticati i na detetov odnos sa vršnjacima.
“Sekundarne polne karakteristike znaju da naprave da se razlikuješ od ostatka dece. I to nikada nije bilo lako. U takvim situacijama presudna je uloga roditelja, ali i drugih važnih odraslih osoba, učitelja, trenera, profesora, koji mogu pomoći detetu da razume promene kroz koje prolazi”, objašnjava ona.
Najveća greška koju roditelji mogu da naprave je da ignorišu ono što se dešava.
“Najgori scenario jeste da se pravimo kao da se ništa ne dešava, Jer onda dete dobija poruku da je to nešto o čemu se ne priča, da je možda sramota i počinje da se stidi”, dodaje.
Porodica kao temelj sigurnosti
Vulić Bojević napominje da je u našoj kulturi razgovor unutar porodice često zapostavljen.
“Mi generalno smo kultura koja nema razvijenu kulturu dijaloga. To je ozbiljna predrasuda da u porodici postoji prostor za razgovor o ovakvim temama”, navodi ona.
Sa decom bi, naglašava, trebalo razgovarati o svakodnevnim situacijama, osećanjima i iskustvima - ali ne samo kroz pitanja, već i kroz lični primer. “Još efikasnije je kad roditelj otvori svoj unutrašnji svet za dete. Trenutak kada mi otvorimo svoj svet je dozvola da i dete otvori svoj unutrašnji svet za nas”, navodi.
Prema njenim rečima, današnja deca odrastaju u izazovnijem vremenu nego ranije generacije.
“Ja mislim da nikada nije bilo teže postojati u ovom svetu nego danas… Toliko je informacija da je u toj prašumi jako teško pronaći svoj put. Zbog toga, razumevanje, emocionalna podrška i otvorena komunikacija postaju važniji nego ikada”, rekla je ona.
Kompletno gostovanje i detaljnije o ovoj temi pogledajte u videu koji se nalazi iznad teksta.
Komentari (0)