Izgorela šuma ne postaje automatski građevinsko zemljište: Kada je prenamena moguća i šta vlasnici treba da znaju?

Požar koji uništi šumu ne menja automatski namenu zemljišta na kojem se ona nalazila. Iako vlasnici nakon požara mogu da razmišljaju o prenameni parcele i izgradnji objekta, zakon propisuje jasne uslove pod kojima je to moguće.

Izmenama Zakona o planiranju i izgradnji, usvojenim 31. avgusta 2026. godine, dodatno su uređena pravila koja se odnose na šumsko zemljište oštećeno ili uništeno požarom.

Prema važećim propisima, činjenica da je šuma izgorela ne znači da zemljište automatski postaje građevinsko. Ako je parcela pre požara bila određena kao šumsko zemljište, ona po pravilu zadržava tu namenu utvrđenu planskim dokumentom, piše 4zida.

Katastar nije dovoljan

Vlasnici status svoje parcele mogu da provere u javnom eKatastru Republičkog geodetskog zavoda, gde su dostupni podaci o vrsti zemljišta, načinu korišćenja i površini.

Međutim, podaci iz katastra nisu dovoljni da bi se utvrdilo da li je na parceli dozvoljena gradnja. Za to je neophodno pogledati i važeći planski dokument koji obuhvata konkretnu parcelu.

Drugim rečima, podatak da se zemljište u katastru vodi kao šumsko ne mora sam po sebi da odgovori na pitanje šta se na njemu može graditi. Presudna je i planska namena zemljišta.

Kada je moguća prenamena?

Zakon o šumama dozvoljava promenu namene šumskog zemljišta samo u određenim slučajevima. To može biti predviđeno planom razvoja šumske oblasti, zahtevano zbog javnog interesa ili potrebno za izgradnju objekata namenjenih zaštiti ljudi i imovine od elementarnih nepogoda.

Andriy Popov / Panthermedia / Profimedia

Postoji i mogućnost promene namene radi izgradnje ekonomskih ili stambenih objekata vlasnika šuma na površini do 10 ari, ali ni tada gradnja nije automatski dozvoljena.

Prenamena je pod određenim uslovima moguća i za objekte koji koriste obnovljive izvore energije malog kapaciteta, eksploataciju mineralnih sirovina, kao i u određenim postupcima ukrupnjavanja zemljišta.

Za promenu namene šuma i šumskog zemljišta potrebna je i saglasnost nadležnog ministarstva.

Prenamena ne znači i građevinsku dozvolu

Jedna od najvažnijih razlika jeste to što promena namene zemljišta sama po sebi ne daje pravo na gradnju.

Nakon prenamene potrebno je proveriti da li parcela ispunjava uslove za građevinsku parcelu i da li planski dokument dozvoljava izgradnju objekta koji vlasnik želi da podigne.

Proveravaju se, između ostalog, dozvoljena površina objekta, indeks zauzetosti i izgrađenosti, spratnost, visina objekta i druga urbanistička ograničenja.

Tek nakon ispunjavanja tih uslova mogu da uslede lokacijski uslovi, izrada projektne dokumentacije i zahtev za građevinsku dozvolu.

Dzmitri Mikhaltsow / imageBROKER / Profimedia

Šta ako je šuma izgorela?

Posebno pitanje odnosi se na parcele na kojima je šuma uništena požarom.

Prema Zakonu o planiranju i izgradnji, šumsko zemljište na kojem je šuma oštećena ili uništena požarom zadržava namenu koju je imalo prema planskom dokumentu pre požara.

To praktično znači da vlasnik ne može da se pozove samo na činjenicu da je šuma izgorela i na osnovu toga traži pravo da izgradi kuću, vikendicu ili poslovni objekat.

Na takvim površinama predviđena je i sanacija u skladu sa propisima koji uređuju gazdovanje šumama.

Kada izmene zakona omogućavaju prenamenu izgorelog zemljišta?

Nove odredbe preciziraju slučajeve u kojima ipak može doći do promene namene šumskog zemljišta oštećenog ili uništenog požarom.

Jedan od njih je realizacija projekta za koji je utvrđen javni interes, kao i izgradnja objekata javne infrastrukture. To mogu biti projekti iz oblasti saobraćaja, energetike, vodoprivrede, komunalnih delatnosti, obrazovanja ili zdravstva, kada za to postoji odgovarajući zakonski osnov.

Tanjug/Branko Lukić

Prenamena može biti moguća i kada proizlazi iz režima zaštite i upravljanja zaštićenim područjem, ali u skladu sa propisima o zaštiti prirode.

Poseban oprez kod kupovine zemljišta

Kupci bi zbog svega toga trebalo da budu posebno oprezni kada se u oglasima šumsko zemljište predstavlja kao "plac za kuću“, "vikendicu“ ili "turistički objekat“.

Pre kupovine nije dovoljno osloniti se na informacije prodavca ili sadržaj oglasa. Potrebno je proveriti podatke u katastru, a zatim i plansku dokumentaciju za konkretnu parcelu.

Jedan od načina da se provere mogućnosti gradnje jeste pribavljanje Informacije o lokaciji od nadležnog organa za urbanizam. Taj dokument pokazuje namenu zemljišta i urbanističke uslove koji važe za konkretnu parcelu.

Privatno vlasništvo ne znači automatsko pravo na gradnju

Činjenica da je neko vlasnik parcele ne znači da na njoj može da gradi šta želi. Isto važi i za zemljište na kojem je šuma izgorela.

Za promenu namene i izgradnju moraju biti ispunjeni zakonski i planski uslovi, a kod parcela u zaštićenim područjima i dodatna pravila zaštite prirode.

Zato je pre kupovine ili ulaganja u šumsko zemljište najvažnije utvrditi njegovu stvarnu plansku namenu i mogućnosti gradnje. Izgorela šuma ne postaje sama od sebe građevinski plac, niti plaćanje naknade za prenamenu automatski daje pravo na građevinsku dozvolu.