Održan Peti Nacionalni onkološki forum: Ključno pitanje dostupnosti novih terapija
Komentari
Dodajte Euronews kao željeni izvor na Google-u
Nove terapije menjaju mogućnosti lečenja raka, ali za pacijente u Srbiji i dalje je ključno pitanje njihova dostupnost, poručeno je na Petom Nacionalnom onkološkom forumu, a doc. dr Zoran Andrić, medikalni onkolog i načelnik odeljenja medikalne onkologije u KBC Bežanijska kosa, ističe da standard savremenog lečenja treba učiniti dostupnim svakom pacijentu kome je takva terapija potrebna.
"Rak pluća danas više ne smemo da posmatramo kao bolest bez mogućnosti lečenja i nade. Zahvaljujući napretku medicine, preciznoj dijagnostici, imunoterapiji i ciljanim terapijama, mogućnosti lečenja značajno su unapređene, a mnogi pacijenti danas žive duže i kvalitetnije nego ranije. Značajan napredak ostvaren je u lečenju sitnoćelijskog karcinoma pluća, jednog od najagresivnijih maligniteta, kod kojeg decenijama nije bilo značajnijih terapijskih pomaka", rekao je on danas za Tanjug.
Kako je naveo, odnedavno je pacijentima dostupna nova terapijska mogućnost koja predstavlja važan korak napred i menja dosadašnja očekivanja u lečenju ove bolesti.
"Ipak, dok beležimo ove važne pomake, ne smemo zanemariti ono što još nedostaje. Za pacijente sa skvamoznim karcinomom pluća, kao i za one sa retkim i čestim genskim mutacijama kod nesitnoćelijskog metastatskog karcinoma pluća, imunoterapija i savremene ciljane terapije i dalje nisu dostupne. To su terapije koje mogu značajno produžiti život bez progresije bolesti i omogućiti pacijentima kvalitetniji život. Zato je naš naredni zadatak da ono što je danas standard savremenog lečenja učinimo dostupnim svakom pacijentu kome je takva terapija potrebna", objasnio je doc. dr Andrić.
Onkologija poslednjih godina beleži veliki napredak, a nove terapije za mnoge pacijente znače veće mogućnosti lečenja, duži i kvalitetniji život. Ipak, put od dijagnoze do odgovarajuće terapije u Srbiji nije za sve pacijente isti. Dok su za pojedine maligne bolesti obezbeđene savremene terapije, za druge još uvek nisu dostupne.
Upravo o tome, šta je danas obezbeđeno pacijentima, šta nedostaje i gde se gubi dragoceno vreme, razgovarali su lekari, predstavnici zdravstvenih institucija i udruženja pacijenata na V Nacionalnom onkološkom forumu “Jedan koRAK menja sve”.
U Srbiji svake godine od malignih bolesti oboli gotovo 45.000 ljudi, dok više od 20.000 pacijenata izgubi život. Iako se mogućnosti lečenja kontinuirano proširuju, stručnjaci i predstavnici pacijenata ukazuju da dostupnost terapija, pravovremena dijagnostika i organizacija zdravstvene zaštite i dalje značajno utiču na ishod lečenja.
Na forumu je zato otvoreno pitanje kako da se napredak koji donosi savremena onkologija što brže i ravnomernije prenese i na svakodnevnu praksu, od postavljanja dijagnoze, preko izbora terapije, do njenog pravovremenog započinjanja.
Vodeći uzrok smrti
Rak pluća je vodeći uzrok smrti od malignih bolesti u Srbiji, sa gotovo 7.000 novoobolelih i 5.000 preminulih godišnje. Zabrinjavajuće je što je ovaj karcinom od pre dve godine vodeći uzrok smrtnosti i kod žena, pa pravovremen pristup terapiji čini ključnim.
Ginekološki maligniteti, među kojima su karcinom jajnika, grlića materice i tela materice, predstavljaju značajan zdravstveni izazov. U Srbiji se svake godine ove bolesti dijagnostikuju kod više od 4.000 žena. Savremena medicina donela je značajan napredak u dijagnostici i lečenju ginekoloških maligniteta. Ipak, taj napredak nije podjednak kod svih vrsta tumora. Dok su za pojedine malignitete danas dostupne terapijske mogućnosti koje su do pre samo nekoliko godina bile nezamislive, kod drugih i dalje postoji potreba za unapređenjem ishoda lečenja.
"Savremeno lečenje karcinoma jajnika danas je nezamislivo bez molekularne dijagnostike i individualizovanog pristupa svakoj pacijentkinji. Određivanje BRCA mutacionog i HRD statusa omogućava nam da prepoznamo žene koje mogu imati najveću korist od ciljane terapije PARP inhibitorima. Posebno je značajno proširenje dostupnosti ovih lekova i na pacijentkinje sa HRD pozitivnim tumorima koje nemaju BRCA mutaciju. Time se otvara mogućnost da veći broj žena dobije efikasnu terapiju održavanja, kojom se može značajno odložiti povratak ili progresija bolesti. Naš cilj nije samo da produžimo vreme bez progresije, već i da pacijentkinjama omogućimo što duži period kvalitetnog života. Upravo u tome se ogleda suština savremene, personalizovane onkologije”, istakla je dr Marijana Milović-Kovačević, rukovodilac Klinike za internističku onkologiju Instituta za onkologiju i radiologiju Srbije.
Tanjug/AP/Faysal Alghoula
Za razliku od raka jajnika, kod karcinoma endometrijuma i grlića materice situacija sa dostupnošću inovativnih terapija u Srbiji je drugačija.
"Kada govorimo o uznapredovalom karcinomu endometrijuma, suočavamo se sa sve većim izazovom, imajući u vidu rastuću učestalost bolesti i nisko petogodišnje preživljavanje. Danas znamo da imunoterapija, kao i kombinacije imunoterapije i ciljane terapije, predstavljaju značajan pomak u lečenju, ali su mogućnosti njihove primene u Srbiji i dalje ograničene. Neophodno je da obezbedimo sistemsko rešenje koje će pacijentkinjama omogućiti pristup savremenim terapijama", rekao je prof. dr Aljoša Mandić iz Instituta za onkologiju Vojvodine.
Kada je reč o karcinomu grlića materice, država je već prepoznala značaj prevencije kroz HPV vakcinaciju, ali obuhvat zaštićene dece nije dovoljno dobar i postojeću mogućnost moramo mnogo bolje iskoristiti, naveo je on.
Kako je ukazao, za žene kod kojih se bolest ipak razvije, neophodno je obezbediti savremene mogućnosti lečenja, uključujući imunoterapiju kada je ona indikovana, jer ona predstavlja značajan pomak u lečenju ove bolesti.
"Pitanje više nije samo šta savremena medicina može, već i koliko su te mogućnosti dostupne ženama u Srbiji - više od 6.000 ljudi u Srbiji svake godine oboli od raka bešike, prostate, bubrega i testisa, dok nažalost oko 2.500 pacijenata premine od posledica kancera urogenitalne regije. Kada se govori o malignim bolestima urogenitalne regije, najveći broj novoobolelih pacijenata kako u svetu, tako i u Srbiji, oboljeva od karcinoma prostate. Nakon toga slede karcinom mokraćne bešike, bubrega i testisa", istakao je.
"Rak mokraćne bešike je agresivna bolest koja se teško leči i ima lošu prognozu. Brzo može da napreduje i da daje metastaze. Kao i sa svim ostalim malignim bolestima, rana dijagnoza znatno poboljšava šanse za uspešno izlečenje", kaže prof. dr Zoran Džamić, direktor Klinike za urologiju Univerzitetskog Kliničkog centra Srbije.
Važan iskorak
Kada je reč o lečenju, za karcinomu mokraćne bešike napravljen je važan iskorak, naveo je on i dodao da je pacijentima sada dostupna savremena terapijska opcija za resektabilni mišićno-invazivni karcinom u nemetastatskom stadijumu, što predstavlja značajan pomak jer se inovativna terapija primenjuje već u ranijoj fazi bolesti, a očekuje se u skorije vreme i uvođenje imunoterapijskih lekova za metastatski karcinom mokraćne bešike o trošku zdravstvenog osiguranja.
"Zato je važno da sledeći korak bude obezbeđivanje savremenih terapijskih mogućnosti i za pacijente sa metastatskom bolešću, kako kod karcinoma mokraćne bešike, tako i kod karcinoma bubrega -
Hematološke maligne bolesti čine više od sedam odsto svih maligniteta. Godišnje u Srbiji oko 2.800 ljudi dobije dijagnozu hematološkog maligniteta, a oko 1.100 izgubi život", istakao je on.
Za obolele je neophodno obezbediti najefikasniju terapiju u svim fazama bolesti, naročito kod novodijagnostikovanih pacijenata, u prvoj liniji lečenja, kada primena savremene i visoko efikasne terapije daje najbolje ishode lečenja, u smislu odlaganja recidiva bolesti i produženog preživljavanja, uz očuvan kvalitet života, funkcionalnost i postizanje izlečenja, naglasila je prof. dr Jelena Bila, predsedavajuća Aktiva za multipli mijelom, Srpskog lekarskog društva.
"Obolelima od multiplog mijeloma u Srbiji danas je dostupna savremena terapija, ali samo u recidivu bolesti. Da bi to bilo moguće, potrebno je uvođenje najefikasnije imunološke terapije kao što su monoklonska antitela u prvoj terapijskoj liniji kod novodijagnostikovanih pacijenata sa mijelomom sa ciljem postizanja duboke i dugotrajne remisije i funkcionalnog izlečenja", rekla je ona.
Koliko se napredak u lečenju zaista oseća u svakodnevnom životu obolelih, najbolje pokazuju iskustva pacijenata i njihovih udruženja. Iako je u pojedinim oblastima napravljen značajan pomak, iz ugla pacijenata i dalje postoje velike razlike u dostupnosti savremenih terapija, u zavisnosti od vrste maligniteta. Predstavnici udruženja zato poručuju da svaka nova terapijska mogućnost ima smisla jedino ako je dostupna svakom pacijentu kome je potrebna.
"Situacija je danas bolja, ali treba da težimo još boljoj. Važno je što je pacijentkinjama sa karcinomom jajnika sada dostupna savremena terapija, ali se žene obolele od karcinoma grlića materice i endometrijuma i dalje suočavaju sa ograničenim mogućnostima lečenja, jer im savremene imunoterapije nisu dostupne", rekla je Gorica Đokić, predstavnica Udruženja pacijenata protiv raka jajnika i materice “Progovori”.
Istovremeno, ukazala je, kada govorimo o karcinomu grlića materice, ne smemo zanemariti ni prevenciju i vrlo slab obuhvat vakcinacijom protiv HPV, koji je glavni utrok raka grlića materice.
"Zato je neophodno da istovremeno unapređujemo i prevenciju kroz zaštitu dece od HPV, ali i dostupnost savremenih terapija, kako nijedna već obolela žena ne bi ostala bez mogućnosti lečenja koje savremena medicina danas može da ponudi", kazala je ona.
Sličnu poruku imaju i predstavnici udruženja pacijenata obolelih od raka pluća, koji ukazuju da su poslednjih godina napravljeni važni pomaci, ali da oni još nisu obuhvatili sve pacijente kojima su potrebne savremene terapije.
"Situacija u lečenju raka pluća se značajno poboljšala, ali može i mora da bude još bolja. Važno je što je savremena terapija za sitnoćelijski karcinom pluća sada dostupna pacijentima, kao i što je skrining proširen i na Kragujevac i Niš, pored Beograda i Novog Sada. Međutim, veliki broj pacijenata sa skvamoznim karcinomom pluća, kao i pacijenti kod kojih su prisutne česte ili retke genske mutacije, i dalje nemaju pristup savremenim ciljanim terapijama. Očekujemo, u najskorije vreme, da će i oni biti pokriveni savremenim terapijama, jer dostupnost odgovarajućih lekova njima znači dodatne godine života", navela je Olja Ćorović, predstavnica Udruženja za borbu protiv raka pluća "Punim plućima".
Povezane vesti
Bonus video:
Komentari (0)