Društvo

Od jednog šrafa do robota: Kako učenici Palanačke gimnazije koriste veštačku inteligenciju

Komentari
Od jednog šrafa do robota: Kako učenici Palanačke gimnazije koriste veštačku inteligenciju
Od jednog šrafa do robota: Kako učenici Palanačke gimnazije koriste veštačku inteligenciju - Copyright Pexels

veličina teksta

Aa Aa

Profesorka matematike i programiranja Sanja Rajić iz Palanačke gimnazije već tri godine koristi Petlja AI Asistent u pripremi nastave, izradi zadataka i radu sa učenicima, a uz njegovu pomoć članovi školske sekcije robotike napravili su šraf potreban za izradu mehaničkog prsta pomoću 3D štampača. Rajić za Euronews Srbija ističe da veštačka inteligencija može da olakša nastavnički posao i oslobodi više vremena za neposredan rad sa učenicima, ali da dobijene informacije i predloge uvek treba proveriti.

Kako kaže, cilj je da učenici veštačku inteligenciju koriste kao pomoć u učenju i rešavanju problema, a ne kao zamenu za sopstveno razmišljanje.

"Ona nam nije dala konačno rešenje, već smo zajedno, učenici i ja, sa veštačkom inteligencijom komunicirali, i ona nam je dala odgovor kako mi da rešimo naš problem i kako da napravimo, uz pomoć 3D štampača, taj naš šraf koji je nama bio neophodan za rad“, objasnila je Rajić.

Do problema je došlo tokom časa robotike, kada su učenici pokušali da naprave bionički prst. U uputstvu za njegovu izradu naveden je M3 šraf, čije dimenzije nisu poznavali, a nisu mogli ni da ga pronađu u prodaji. Pošto škola ima 3D štampač, odlučili su da pokušaju da ga naprave sami.

"I onda smo jednostavno pitali veštačku inteligenciju da nam pomogne: prvo, šta je to M3 šraf, da znamo kakvog je to prečnika. Mi smo gimnazija, nismo tehnička škola, ne znamo mere. Veštačka inteligencija nam je tu pomogla“, navela je.

Tokom rada, učenici su dobijali predloge, proveravali ih i tražili izmene kako bi došli do odgovarajućeg rešenja.

Rajić je istakla da im je veštačka inteligencija pomagala korak po korak, ali da su učenici morali da prepoznaju šta im je potrebno i da nastave da postavljaju pitanja dok nisu dobili odgovarajući rezultat.

Više vremena za rad sa učenicima

Rajić Petlja AI Asistent koristi od kada je na seminaru čula predstavljanje tog alata i odlučila da ga isproba u nastavi. Kako je navela, asistent joj pomaže u pisanju nastavnih planova, pripremi zadataka i izradi kontrolnih vežbi, a posebno je koristan kada materijale treba prilagoditi učenicima koji ne napreduju istim tempom.

"On meni pomaže puno, znači, zaista pomaže mi u pisanju nastavnih planova, koje mi zaista, ono, administracija niko od nas ne voli. Eto, meni pomaže, skraćuje mi vreme, pomaže mi u pravljenju različitih zadataka, jer mi imamo 30 učenika, ne uče svi istim tempom“, rekla je Rajić.

Euronews Serbia

Ipak, korišćenje veštačke inteligencije ne znači da je priprema uvek brža. Profesorka kaže da je potrebno vreme za dodatnu komunikaciju sa asistentom, proveru dobijenih odgovora i prilagođavanje materijala nastavnoj jedinici.

"Možda izgleda da u trenutku kao mi skrati vreme, ali nekada možda čak i više potrošim vreme u toj komunikaciji s njim, da napravimo što je moguće bolji nastavni materijal za učenike“, navela je.

Kao konkretan primer uštede vremena, istakla je da joj priprema nastavnih planova, za koju joj je ranije bilo potrebno pet sati, sada može biti završena za dva sata. Tako dobija više vremena za neposredan rad sa učenicima, što smatra jednom od važnih prednosti korišćenja ovog alata.

Kritičko mišljenje važnije od gotovog odgovora

Rajić smatra da nastavnici ne treba da se plaše primene veštačke inteligencije, ali da je važno da razumeju njene mogućnosti i ograničenja. Konačna odluka o tome šta će biti primenjeno na času ostaje na nastavniku, koji mora da proveri da li su dobijene informacije tačne i u skladu sa gradivom.

"Prvo bih im rekla da se ne plaše. Znači, nije ništa strašno, ono, i uglavnom je: "Da li će on nas da zameni". Neće da nas zameni, to mogu da kažem kolegama, da veštačka inteligencija neće nas da zameni, jer na kraju mi odlučujemo kako ćemo da držimo čas“, poručila je profesorka.

Kako je objasnila, važno je i da nastavnici nauče kako da formulišu upite, odnosno promptove, jer od načina postavljanja pitanja zavisi i kakav će odgovor dobiti. Međutim, ni dobro formulisan upit ne garantuje tačnost rezultata.

"I najvažnije je da razvijemo kritičko razmišljanje prema informacijama koje dobijemo od veštačke inteligencije. Znači, nije sve što nam veštačka inteligencija pošalje tačno“, naglasila je Rajić.

U prilog tome navela je i primer kada joj AI asistent nije uspeo da reši matematički zadatak ni nakon što mu je pokazala postupak.

Euronews Srbija

 

"Ja sam je pitala jednom da mi reši zadatak iz matematike, ona nije rešila, ja sam joj pokazala kako da reši, jednom. Opet nije rešila. Ja drugi put joj pokažem, tek iz trećeg puta je rešila zadatak, i na kraju ja je pitam: "Da li ti treba pomoć"? A ona mi je odgovorila: "Ja sam tebi AI asistent u nastavi’“, ispričala je Rajić.

Zbog toga učenike podstiče da veštačku inteligenciju koriste kao podršku u učenju, a ne kao sredstvo za dobijanje gotovih rešenja. Cilj je da im pomogne da razumeju problem, postave dodatna pitanja i samostalno dođu do zaključka.

"Važno je da objasnimo učenicima da veštačka inteligencija im nije neki čarobni štapić koji će da im da rešenje konačno, već je veštačka inteligencija neko ko im pomaže da oni dođu do rešenja“, istakla je.

Od mehaničkog prsta do robota

Izrada mehaničkog prsta deo je rada sekcije robotike u Palanačkoj gimnaziji, u kojoj učenici proučavaju programiranje, robotiku i praktičnu primenu tehnologije. Sledeći cilj je izrada cele šake, a dugoročno i robota koji bi mogao da komunicira sa učenicima i pomaže im u savladavanju nastavnih sadržaja.

"Sada hoćemo da napravimo celu šaku, a nadamo se da ćemo u našoj sekciji robotike jednog dana to uspeti. Ja imam zaista veoma talentovanu decu koja su mi rekla: "A možemo mi jednog dana da napravimo i celog robota’“, rekla je Rajić.

Prema njenim rečima, sekcija ima podršku rukovodstva škole, kolega, učenika i roditelja, a interesovanje je veće nego što je prvobitno očekivala.

"Ja sam mislila da će biti sekcija pet učenika, a ja sada trenutno imam 36 učenika u sekciji", navela je profesorka.

Rajić je ukazala i na mogućnost šire primene AI alata u obrazovanju. Kako je rekla, Petlja nastavlja da razvija svog asistenta, a ona je sa drugim nastavnicima učestvovala u testiranju jezičkih modela. Očekuje da bi takvi alati mogli da pomognu i učenicima i nastavnicima u praćenju procesa učenja, uz povratne informacije o tome koliko su učenici savladali gradivo i sa kojim poteškoćama se suočavaju.

"Ja se nadam da će uskoro svako od nas moći da koristi, i zahvaljujući Petlji i Microsoftu, da će svako od nas moći da koristi AI asistenta zaista kao nekoga ko nama i nastavnicima pomaže u radu, ali ne samo nama, već da ćemo da ga... da pomaže i učenicima, da učenici, znači, koristeći AI asistenta, rešavaju zadatke korak po korak“, zaključila je Rajić.

Bonus video:

Euronews Serbia

Komentari (0)

Srbija