Ka­me­re od danas sni­ma­ju sva­ki pro­laz na cr­ve­no: Šta se dešava kad vas snime u prekršaju i kolike su kazne

Copyright Pixabay, Tanjug/Vladimir Šporčić, Dragan Stanić

Saobraćajna policija od danas počinje da sakncioniše vozače koji prođu vozilom na crveno svetlo semafora ispred raskrsnice ili obeleženog pešačkog prelaza. Vozači će biti sankcionisani na osnovu snimaka zabeleženih kamerama sistema video-nadzora grada Beograda.

Kako su ranije saopštili iz policije kamere koje su postavljene ispred raskrsnica ili pešačkih prelaza na kojima je saobraćaj regulisan semaforima, detektovaće vozila koja prođu na znak crvenog svetla i automatski beležiti video-snimak učinjenog prekršaja. 

Kako navode vlasniku, odnosno korisniku takvog vozila, biće upućen poziv da u roku od osam dana dostavi potpune i tačne podatke o identitetu lica koje je učinilo prekršaj. 

Advokat Aleksandar Radivojević objašnajva za Euronews Srbija da će procedura biti ista kao kada kada uhvati bilo kakva saobraćajna kamera u prekršaju. On objašnajva kako izgleda postupak kada vas kamera snimi u prekršaju.

"Nakon što kamera snimi vozača, napravi se fotozapis nakon čega se utvrđuje ko je vlasnik vozila. To se čini tako što se proveri registarska tablica i utvrđuje ko je vlasnik i, ukoliko postoji i podatak, provera se ko je korisnik vozila. Kada se to nabavi, pozivi sa fotografijama snimljenog prekršaja šalju na adresu vlasnika, odnosno korisnika vozila", objašnajva Radivojević.

Tanjug/Strahinja Aćimović

 

Kako dodaje, na početku je za nadležne najbitnije da se najpre utvrdi prekršaj, pa da se onda dođe do vlasnika vozila. Radivojević navodi da i nakon toga procedura za vlasnike automobila nije prezahtevna.

"Kada kamera usnimi vozača u prekršaju i načini se fotozapis, poziv se odmah šalje vlasniku automobila i on nakon toga može da reaguje. Zapravo, da u roku od osam dana da podatak da je on lično upravljao vozilom u trenutku kada je snimak sačinjen. Takođe, može da obavesti nadležne da on u trentuku prekršaja nije upravljao motornim vozilom. Ukoliko je to isitina, on bi trebalo da sa vozačem ode kod notara i da načini zapisnik sa izjavom tog lica. Notar to onda overava i dokument se daje policiji. Poslednja opcija je da u roku od osam dana plati polovinu izrečene novčane kazne. On će inače uz obaveštenje koje dobije od nadležnih, dobiti i uplatnicu koju može tako da iskoristi", objasnio je on.

Kakve su kazne?

Za prolazak vozila na crveno svetlo semafora, odnosno za nezaustavljanje vozila ispred pešačkog prelaza koji je regulisan semaforima, Zakonom o bezbednosti saobraćaja na putevima propisana je novčana kazna u vrednosti od 20.000 do 40.000 dinara, navodilo se u ranijem saopštenju MUP-a.

Takođe je propisana i kazna zatvora u trajanju do 30 dana, šest kaznenih poena i zaštitna mera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od najmanje tri meseca.

Kako je Radivojević naveo važno je i da se građani odazovu pozivu policjie kada je u pitanju dostavljanje podataka.

"Vlasnici ili korisnici vozila trebalo bi da se jave, jer u suprutnom čine čine prekršaj iz člana 330 Zakona o bezbednosti saobraćaja na putevima za koje je pripisana veća novčana kazna", rekao je on.

Dodao je da je situacija ista i za sve druge prekršaje, pa je zbog toga, kaže, poštovanje ovog zakona važno zbog bezbednosti vozača i suvozača, ali i ostalih učensika u saobraćaju.

Vladimir Jeftić, stručnjak za bezbednost saobraćaja kaže za Euronews Srbija da će visoke kazne uticati na ljude da se poveća pažnja. 

"Nama se pojavilo posle korone odsustvo pažnje. Odsustvo pažnje i prolazak na crveno ne sme da se desi. Malo je vozača koji to namerno i nasilnički rade i ne verujem da će na njih uticati ta mera", rekao je Jeftić.

Podseća da je prolazak kroz crveno jedan od najtežih prekršaja u bezbednosti saobraćaju, da takav prekršaj najčešće izaziva saobraćajne nesreće sa teškim telesnim povredama i smrću.

"Zakonodavac je to definisao i kao nasilničku vožnju ukoliko imate dva prolaska kroz crveno svetlo u periodu od deset minuta. Uglavnom se vozači plaše prolaska kroz žuto svetlo. Raskrsnice imaju takoznani žuti treptač, tako da vozači imaju dovoljno vemena i vizuelno će biti obavešteni da treba da se zaustave", naveo je on.

U Beogradu 663 kamere na 262 lokacije

Kako Politika piše, prema do­stup­nim po­da­ci­ma od sre­di­ne pro­šle go­di­ne, Mi­ni­star­stvo unu­tra­šnjih po­slo­va, po­sta­vi­lo je 633 ka­me­re na 262 lo­ka­ci­je u Be­o­gra­du. Od tog bro­ja 357 je fik­snih i 149 po­kret­nih ka­me­ra, kao i 127 "sa­o­bra­ćaj­nih" ko­je su po­ve­za­ne na soft­ver ko­ji auto­mat­ski pre­po­zna­je re­gi­star­ske ta­bli­ce. 

Ove ka­me­re in­sta­li­ra­ne su u svih de­set cen­tral­nih be­o­grad­skih op­šti­na, a naj­vi­še ih je na No­vom Be­o­gra­du gde ih ima 63. Politika piše da one pre­po­zna­ju ši­rok spek­tar sa­o­bra­ćaj­nih pre­kr­ša­ja – pre­ko­ra­če­nje do­zvo­lje­ne br­zi­ne, pro­la­zak kroz cr­ve­no sve­tlo, kre­ta­nje u su­prot­nom sme­ru, kre­ta­nje žu­tom tra­kom, za­u­sta­vlja­nje na ne­do­zvo­lje­nom me­stu, da li je vo­zi­lo re­gi­stro­va­no. Nji­ho­va pred­nost je u to­me što po auto­ma­ti­zmu pre­po­zna­ju na­ve­de­ne pre­kr­ša­je, bez po­tre­be da po­li­cij­ski slu­žbe­nik kon­tro­li­še mo­ni­to­re.

Pogledaj na euronews