Razgovori sa Vučićem i spoljno-politički kurs Srbije: Šta su konsultacije pokazale o stavovima stranaka o evropskom putu
Komentari06/04/2026
-14:41
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić počeo je u petak konsultacije sa predstavnicima političkih stranaka, a prvog dana sastao se sa liderima Pokreta socijalista, Saveza vojvođanskih Mađara i Stranke pravde i pomirenja. Među temama razgovora, osim o vanrednim parlamentarnim izborima, bio je i spoljno-politički pravac Srbije, a različiti stavovi mogli su da se čuju po pitanju evropskog puta Srbije.
Lider Pokreta socijalista Aleksandar Vulin zatražio je raspisivanje referenduma o pitanju nastavka evropskog puta Srbije, dodajući da je EU "jasno pokazala da prema Srbiji ima politiku dvojnih aršina i da ne poštuje Srbiju". SVM je, sa druge strane, izrazila stav da je budućnost Srbije u EU, bez obzira na ponašanje EU prema čitavom regionu Zapadnog Balkana. Balint Pastor naveo da je SVM od svog osnivanja proevropska stranka i da se to neće menjati, ali da EU nije ono što je bila pre 20, 30 ili 40 godina i da više nije najveći mirovni projekat u svetu. Kada je reč o pravcu kojim će Srbija ići, Stranka pravde i pomirenja, kako kaže njen lider Usame Zukorlić, je proevropska stranka i čvrsto stoji na tom putu, bez obzira na izazove.
Upravo govoreći o ovakvim stavovima, diplomata Zoran Milivojević kaže za Euronews Srbija da je Srbija od početka ovog veka uslovljena kada je reč o njenoj spoljnoj politici i ona je opredeljena za Evropu zato što je deo nje i to se ne menja.
"Postoje tri stvari koje su po meni nesporne i mislim da se neće menjati. Prva stvar je državni i nacionalni interes. Mislim, to je kriterijum svih kriterijuma kad je reč o interesima države, o spoljnoj, ali i o unutrašnjoj politici. Druga stvar, vojna neutralnost. Tu nema govora da se ta stvar promeni, i to pogotovo sad kad vidimo šta znači kad ste vojno neutralni, kad imate opciju da kažete šta mislite i da se ponašate onako kako vama odgovara. Gledajte kakve probleme imaju ovi koji pripadaju nekim savezima, paktovima i tako dalje. Ne mogu glavu da dignu ujutru kad se probude od obaveze koja im se nameće ili od uslova kojima su podređeni. I treća stvar, nezavisnost u postupanju i kad je reč, recimo, i u odnosima i sa Vašingtonom, kad je reč i u odnosima sa Briselom, ali i sa Moskvom, sa Pekingom, sa Ankarom, Nju Delhijem, s kim god. Prema tome, oko toga nije dilema", rekao je on.
Euronews Srbija
Dilema, međutim, postoji kada je reč o EU zbog toga što se Srbija nalazi pod pritiskom, zato što nismo sigurni da li Evropska unija iskreno želi Srbiju, što govori 20 godina. Dodaje, da za Srbiju ništa nije sporno pod uslovima da je tretiraju celovito.
"Da nas tretiraju kao državu koja je punopravna članica Ujedinjenih nacija u međunarodno priznatim granicama sa Kosovom i Metohijom u njenom sastavu. E, prema tome, ako nas tako tretiraju, mi možemo da razgovaramo o svim drugim pitanjima, ali je problem što nas tako ne tretiraju. I mi kad govorimo o našim odnosima sa Evropskom unijom, to je prvi i glavni problem. Kad pogledate kako se ponašaju članice Evropske unije, hajde da pomenem i taj savez, vama jedna članica Evropske unije pravi savez sa delom vaše teritorije. I kako sad mi to da tretiramo i kako mi onda ravnopravno da budemo subjekti nekakvih razgovora i sa tom državom, ali i sa Evropskom unijom koja na to ne reaguje. Prema tome, suština je samo u tome da nas tretiraju ravnopravno i u procesu pristupanja, a onda da vam kažem oko prilagođavanja, tamo jasno piše u pregovaračkom okviru, treba ljudi da pročitaju, mi smo u obavezi da uskladimo našu spoljnu politiku u momentu potpisivanja pristupnog ugovora, a niko ne govori o tom pristupnom ugovoru. I drugo, poglavlje 31 koje se tiče spoljne politike nije ni otvoreno. Prema tome, tu čak nemamo ni one obaveze za zatvaranje poglavlja, nemamo ništa od toga, nego to prosto, eto, tako traje", reko je Milivojević.
Na pitanje šta bi bilo da je Srbija već uvela sankcije Rusije, da li bi se tada pomakla na evropskom putu, Milivojević kaže da bi možda otvorila Klaster 3 koji već godinama stoji "u fioci".
"Međutim, osnovne stvari i osnovni tretman Srbije, koji nije ravnopravan sa drugima, bi ostao isti. Tema Kosova i Metohije i dalje ostaje. To je pod jedan. Mi sad da uvedemo sankcije Rusiji, ništa se ne bi promenilo. Onda bi nam opet rekli - vladavina prava, demokratske institucije, poglavlje 23, poglavlje 24, borba protiv korupcije", istakao je Milivojević.
Euronews Srbija
Diplomata Branko Branković ističe za Euronews Srbija da kad god se priključite jednom vojnom savezu, postajete meta drugog vojnog saveza, te da to nikome nije u interesu. On kaže i da je "stari međunarodni poredak propao, te da se stvara novi".
"Mi moramo da nađemo svoje mesto u tome, ali ne kao prilepak ovoga ili onoga, ne kao poltron ovome ili onome, nego da jasno stavimo do znanja u novom međunarodnom poretku koji ćemo, naravno, da definišemo, nadam se, svi zajedno. Srbija mora da ima svoje mesto kao, kako je rekao kolega, nezavisna, suverena država članica Ujedinjenih nacija, koja se mora, čiji teritorijalni integritet i sve što radi se mora poštovati", rekao je Branković.
Sagovornici Euronews Srbija govorili su i o pronalasku dva ranca sa većom količinom eksploziva kod Kanjiže, a Branković kaže da je reč o izuzetno ozbiljnoj stvari.
"U ovoj sadašnjoj situaciji raznoraznih ponašanja prema Srbiji od strane raznih članica Evropske unije, a i Evropske unije kao celine, ne može se očekivati da ne bude iznenađenja. Međutim, ovo više nije stvar samo iznenađenja, ovo je izuzetno ozbiljna stvar, jer to, ubeđen sam, ništa nije moglo da se pokuša bez stranog faktora, a to je najgora stvar. I to gde i kako da pogode ovaj deo i Mađarsku upravo pred izbore i ono sve što se sprema kod nas kad su u pitanju izbori. Tako da situacija nije nimalo naivna, u smislu pokušaja raznog stranog faktora da unese ovde u Srbiji, da počnemo od razdora, pa preko nesigurnosti ovakve ili onakve, do pokušaja direktnog mešanja unutrašnjih stvari zemlje", rekao je Branković.
Milivojević takođe kaže da je reč o ozbiljnoj temi i da je dobro što namera nije realizovana.
"I drugo, ne može da se izbegne taj međunarodni kontekst. To je ovaj Južni tok, dakle jedini tok kojim ruski gas dolazi u Evropu i ovaj deo direktno snabdeva Mađarsku. Prema tome, on je već bio tema pokušaja nekih diverzija još u Rusiji, u Turskoj, i mi to pratimo unazad već šest, sedam meseci, tako da je toga bilo. I ne može se odvojiti od ovog konteksta koji je vezan za antirusku politiku, za mađarsku temu koja nije usaglašena sa politikom Brisela vezano za Rusiju, vezano za energente pre svega. Tako da je to prosto neodvojivo. Zbog toga je strašno važno da se otkrije ko stoji iza ovoga, i sasvim je sigurno da stoji strani faktor. Prema tome, važno je zbog toga da bi mogao ceo taj mozaik da se zatvori. Ali ono što je za mene problem, problem je što se Srbija proziva tu", rekao je on.
Branković objašnjava i "zašto baš Mađarska i mi".
"Pa znamo kako se Mađarska ponaša u Evropskoj uniji, što ne dozvoljava da joj se popuje i da joj se komanduje, a mi, hvala Bogu, znamo koja nam je spoljna politika, znamo nacionalne i državne interese, žestoko ih branimo. E, to se mnogima ne sviđa, samo da znate, koliko god da nas mrze, jako nas poštuju, a ne smeju to da kažu", rekao je Branković.
Opširnije pogledajte u prelistavanju štampe u videu na početku teksta.
Komentari (0)