Evropska nemoguća slagalica: Kako odbraniti Ukrajinu od Putina i Grenland od Trampa
Komentari
21/01/2026
-09:03
Evropa žuri da odbrani suverenitet Danske od pretnji SAD, što odjekuje odbranom suvereniteta Ukrajine od Rusije - i postavlja neugodno pitanje da li obe strane Atlantika mogu i dalje zajedno da rade na odbrani Kijeva.
Tokom protekle četiri godine, evropski lideri su neumorno radili na odbrani suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine od ruske agresije, često sastavljajući oštre izjave osude, održavajući telefonske razgovore do kasno u noć i okupljajući se na brzo zakazanim kriznim sastancima.
Ali ovog vikenda, scenario se drastično promenio.
Evropski lideri su se našli u istoj situaciji – zajedničke izjave, telefonski razgovori i krizni sastanci – da bi odbranili suverenitet i teritorijalni integritet Danske od zemlje koja je, na papiru, trebalo da bude njihov dugogodišnji saveznik i glavni garant bezbednosti - Sjedinjene Američke Države.
"Zajedno stojimo čvrsto u našoj posvećenosti očuvanju suvereniteta Grenlanda i Kraljevine Danske", rekla je predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen u nedelju, nakon razgovora sa liderima Francuske, Nemačke, Velike Britanije i Italije.
AP Photo/Jae C. Hong
Ona je dodala da će EU uvek "štititi naše strateške ekonomske i bezbednosne interese", kao i da će se suočiti sa "ovim izazovima evropske solidarnosti sa odlučnošću i postojanošću".
Reči predsednice Evropske komisije mogle bi biti prekopirane iz jednog od njenih brojnih govora u kojima je obećavala "nepokolebljivu podršku" otporu Kijeva, prenosi Euronews.
Ona je obraćajući se juče u Davosu rekla da će Evropska unija reagovati "nepokolebljivo" ako Donald Tramp sprovede nameru o nametanju 10 odsto tarifa protiv osam evropskih zemalja kako bi prisilio prodaju Grenlanda. Fon der Lajen je naglasila da je bezbednost Arktika moguća samo zajedničkim delovanjem i da bi dodatne tarife predstavljale grešku među dugogodišnjim saveznicima.
Fon der Lajen je predstavila četiri ključna principa EU: punu solidarnost sa Danskom i Grenlandom, povećanje investicija u lokalnu ekonomiju, saradnju sa SAD i zapadnim saveznicima radi jačanja bezbednosti Arktika, i užu koordinaciju sa regionalnim partnerima kao što su Velika Britanija, Norveška, Island i Kanada. Predstojeća strategija bezbednosti EU uključuje nadogradnju arktičke strategije, sa principom da suvereni narodi odlučuju o svojoj budućnosti.
AP Photo/Markus Schreiber
Evropska komisija ima spremnu listu kontra mera u vrednosti od 93 milijarde evra, kao i Instrument protiv prinude, koji omogućava recipročne ekonomske odgovore u više sektora, uključujući usluge, investicije i javne nabavke.
Spektakl proteklih nekoliko dana jasno je pokazao nemoguću zagonetku sa kojom se Evropa, politička porodica vezana zajedničkom posvećenošću međunarodnom pravu, suočava u drugoj eri Trampa.
Pretnja Donalda Trampa da uvede 10 odsto carine za osam evropskih zemalja – Dansku, Finsku, Francusku, Nemačku, Holandiju, Norvešku, Švedsku i Veliku Britaniju - kako bi prinudio sticanje Grenlanda je izuzetna po obimu i nameri: lider NATO zemlje spreman je da pokrene potpuni trgovinski rat protiv više saveznika kako bi prisvojio teritoriju druge države priznatog međunarodnog statusa.
Bilo da Tramp zaista sprovede svoju pretnju ili ne, to je dovoljno alarmantno da potkopa princip kolektivne odbrane koji je bio temelj transatlantskog saveza od kraja Drugog svetskog rata i preživeo brojne političke promene, navodi portal.
"Smrtni udarac za NATO"
Za Evropljane, šok u sistemu ne bi mogao doći u gorem trenutku.
Trumpova eskalacija poklapa se sa koordinisanim naporima obe strane Atlantika da dizajniraju bezbednosna garancija za posleratnu Ukrajinu. Taj rad, koji je započeo u februaru prošle godine nakon što je Trump marginalizovao Evropljane da bi vodio mirovne pregovore sa Putinom, dobio je zamah nakon kontroverznog plana od 28 tačaka, što je podstaklo koncentrisanu akciju zapadnih saveznika na izmeni uslova.
Početkom ovog meseca, američki specijalni izaslanici Stiv Vitkof i Džared Kušner prvi put su učestvovali na sastanku "Koalicije voljnih" koju su predvodile Francuska i Velika Britanija. Okupljanje u Parizu rezultiralo je saopštenjem koje definiše pet bezbednosnih garancija za zaštitu Ukrajine nakon rata i sprečavanje ponovnog napada Rusije.
Garancije bi uključivale visoko-tehnološki mehanizam za nadzor prekida vatre pod vođstvom SAD, multinacionalnu silu na ukrajinskoj teritoriji predvođenu Francuskom i Velikom Britanijom, kao i pravno obavezujuću pomoć Kijevu u slučaju novog napada Rusije.
"Mandat predsednika Trampa je da želi mir u Ukrajini, i mi smo odlučni u njegovom ime da učinimo sve što je moguće", rekao je tada Vitkof.
Ali sada, kako Tramp pojačava pretnje prema Grenlandu, pojavilo se neugodno pitanje: mogu li Evropljani zaista verovati SAD da će doći u pomoć Ukrajini dok krše suverenitet Danske?
Ako Tramp direktno pokuša da prisvoji Grenland, Evropljani bi mogli smatrati neprihvatljivim da sede za istim stolom sa američkim kolegama kako bi razgovarali o zajedničkim načinima zaštite suvereniteta Ukrajine. Čak i ako bi uspeli da komuniciraju korektno, očigledan nedostatak kredibiliteta i poverenja mogao bi učiniti ceo proces besmislenim.
Odjekujući upozorenjem Makrona, španski premijer Pedro Sančez predvideo je da bi uspešna američka invazija Grenlanda učinila Putina "najzadovoljnijim čovekom na svetu".
"Zašto? Zato što bi to legitimisalo njegov pokušaj invazije na Ukrajinu. Američka demonstracija sile na Grenlandu bila bi smrtni udarac za NATO. Putin bi bio dvostruko srećan", rekao je Sančez u intervjuu za La Vanguardia.
Komentari (0)