Super El Ninjo izaziva haos širom planete: Kako menja vremenske prilike i da li preti da obori rekorde
Komentari
El Ninjo, prirodni klimatski fenomen koji u kombinaciji sa globalnim zagrevanjem pojačava ekstremne vremenske prilike, ostavlja posledice širom sveta - od suše i ugrožene stoke u Centralnoj Americi do poplava u Južnoj Americi i sve većeg rizika za koralne grebene. Naučnici prate njegov intenzitet, dok se postavlja pitanje da li bi ovogodišnji događaj mogao da obori istorijske rekorde.
Od izgladnele stoke u sušom pogođenom Salvadoru do "zastrašujuće" pretnje svetskim koralnim grebenima, ovogodišnji izuzetno snažan El Ninjo oseća se širom planete.
Ovaj prirodni meteorološki fenomen nastaje kada temperatura površine mora u istočnom delu Tihog okeana postane neuobičajeno visoka, što se događa otprilike svake dve do sedam godina. Prethodne pojave El Ninja doprinele su rekordno visokim temperaturama, dugotrajnim sušama, bujičnim poplavama i razornim šumskim požarima širom sveta.
Iako El Ninjo obično povećava prosečnu globalnu temperaturu za oko 0,2 stepena Celzijusa, što je dovoljno da doprinese ekstremnim vremenskim prilikama, taj porast predstavlja samo deo dodatnog zagrevanja izazvanog ljudskim aktivnostima.
Ovogodišnji takozvani "super El Ninjo" već se odražava na različite delove sveta, a naučnici prate njegov intenzitet i moguće posledice.
Pixabay
El Ninjo ugrožava koralne grebene i šume
Ovogodišnji El Ninjo donosi "zastrašujuće visok nivo dodatnog rizika" za svetske koralne grebene, upozorio je Dejvid Obura, predsednik stručnog panela Ujedinjenih nacija za biodiverzitet.
Korali su izuzetno osetljivi na visoke temperature, dok klimatske promene čine pojave njihovog izbeljivanja sve češćim i intenzivnijim. Četvrto globalno izbeljivanje korala, zajedno sa ovogodišnjim El Ninjom, dodatno je ugrozilo ove morske organizme.
Veliko istraživanje stanja korala, koje je predvodio Obura i koje je objavljeno u naučnom časopisu Nature, pokazalo je da se stanje vrsta koje grade grebene značajno pogoršalo od poslednjeg globalnog popisa 2008. godine. Prema rezultatima istraživanja, čak 44 odsto tih vrsta suočeno je sa rizikom od izumiranja.
Ugrožene su i šume. Prema nezavisnoj proceni Forest Declaration Assessment, globalna deforestacija usporila je prošle godine, ali bi taj napredak mogao da bude ugrožen pogoršanjem uslova u centralnoj Africi i povećanim rizikom od požara u tropskim područjima usled El Ninja.
Suša u Salvadoru ostavlja stoku bez hrane
Suša koju podstiče El Ninjo izaziva velike probleme širom Sušnog koridora Centralne Amerike, koji se proteže od Meksika do Paname.
U Salvadoru, gde su avgustovske temperature bile 4,3 stepena Celzijusa više od uobičajenih, stoka trpi ozbiljne posledice zbog nedostatka hrane.
AP/Moises Castillo
"Zamislite koliko je ova životinja mršava! Zašto? Zbog nedostatka trave“, kaže Antonio Agilar, 54-godišnji stočar, pokazujući na kravu koja je ostala samo kost i koža na stočnoj pijaci u Sensuntepekeu.
El Ninjo, čiji se vrhunac očekuje do kraja godine, razvija se u uslovima ubrzanog zagrevanja izazvanog ljudskim aktivnostima, što pojačava njegove efekte. Toplija atmosfera isušuje zemljište i produbljuje suše, ali istovremeno može da zadrži više vlage, što doprinosi intenzivnijim padavinama.
Obilne kiše zatvorile vodopade Iguasu
Ekstremne padavine pod uticajem El Ninja prošle nedelje povećale su protok reke Iguasu na šest puta veći od uobičajenog. Nadležne službe u Argentini odgovorile su zatvaranjem turističkih staza, uključujući i stazu koja vodi do Đavoljeg grla, najvećeg i najimpresivnijeg vodopada u sistemu Iguasu.
Južna Amerika, jug Sjedinjenih Američkih Država, istočna Afrika i centralna Azija u prošlosti su se suočavale sa povećanim rizikom od poplava tokom pojava El Ninja.
Na severoistoku Argentine, nivo reke Parane dostigao je opasnih 4,7 metara 15. oktobra, zbog čega su evakuisani stanovnici obližnjih mesta. Poplave su primorale i hiljade ljudi u Paragvaju i Urugvaju da napuste svoje domove.
AP/Brian Inganga
Ekstremne vremenske prilike povećavaju rizik od siromaštva
Šef Ujedinjenih nacija za razvoj Aleksander De Kro upozorio je da bi El Ninjo, u kombinaciji sa naglim rastom troškova energije i višim kamatnim stopama, mogao da gurne milione ljudi u siromaštvo, dok se najugroženiji suočavaju sa nizom uzastopnih kriza.
Posebno teška suša povezana sa El Ninjom pogađa više od polovine Sudana, gde sukobi već doprinose širenju gladi. Posledice uključuju lokalne podbačaje prinosa i gubitak izvora hrane i prihoda za domaćinstva.
Prema podacima Instituta za obrazovanje o vodama IHE Delft iz Holandije, ugrožena bi mogla da bude i prehrambena sigurnost Evrope, jer bi ekstremne vremenske prilike mogle da utiču na uvoz osnovnih namirnica, poput kukuruza i pasulja.
Iako se El Ninjo ne može kontrolisati, zagrevanje izazvano ljudskim aktivnostima može se ublažiti smanjenjem emisija gasova sa efektom staklene bašte. De Kro poziva privatne investitore da prepoznaju i "ekonomske troškove" klimatskih promena i "poslovnu opravdanost" ulaganja u njihovo suzbijanje.
Centralna banka Šri Lanke upozorila je da bi El Ninjo mogao da ugrozi krhki oporavak ostrvske države nakon najteže ekonomske krize u poslednjih nekoliko decenija. Do decembra se prognoziraju obilne kiše, dok se početkom naredne godine očekuje dugotrajna suša.
Da li će ovogodišnji El Ninjo oboriti rekorde?
Mesto ovogodišnjeg El Ninja na istorijskoj lestvici zavisi od načina na koji se meri, a različite metodologije meteoroloških agencija otežavaju direktno poređenje. Britanska meteorološka služba Met Office opisuje ga kao "bez presedana", dok japanska meteorološka agencija navodi da je reč o najjačem ikada zabeleženom fenomenu. Američki prognostičari, međutim, još nisu proglasili rekord.
Najjači El Ninjo u dosadašnjoj bazi podataka američke Nacionalne uprave za okeane i atmosferu (NOAA) zabeležen je 1982. godine. Ta agencija navodi da bi aktuelni događaj mogao da nadmaši taj rekord.
"Prema bilo kom merilu, suočavamo se sa veoma snažnim El Ninjom", kaže klimatska naučnica Emili Beker sa Univerziteta u Majamiju.
Ona dodaje da će naučnici tek nakon završetka ovog fenomena moći da utvrde "gde se on uklapa u istorijski kontekst".
Kako se meri intenzitet El Ninja?
Budući da klimatske promene zagrevaju okeane širom sveta, američka Nacionalna uprava za okeane i atmosferu (NOAA) sada meri koliko je istočni i centralni deo Tihog okeana topliji ili hladniji u odnosu na ostatak tropskog okeana. Upravo ta razlika utiče na vremenske prilike širom planete.
Prema ažuriranom indeksu NOAA, temperaturno odstupanje od 2,5 stepeni Celzijusa u određenom području Tihog okeana u odnosu na ostatak tropskog okeana, koje se održava tokom tri meseca, označavalo bi najintenzivniji El Ninjo ikada zabeležen.
To možda ne zvuči mnogo, ali El Ninjo–Južna oscilacija predstavlja najvažniji prirodni pokretač međugodišnjih klimatskih promena.
Promene u načinu na koji okean oslobađa toplotu u atmosferu odražavaju se na vremenske prilike širom sveta. Zbog toga pojedini regioni postaju hladniji i vlažniji, dok drugi postaju topliji i suvlji. Ovi uticaji poznati su kao "telekonekcije".
Ipak, El Ninjo i njegov suprotni fenomen, La Ninja, koji se javlja kada je temperatura ekvatorijalnog dela Tihog okeana niža od uobičajene, povećavaju verovatnoću određenih vremenskih ishoda, ali ih ne garantuju.
Bonus video:
Komentari (0)