Fokus

Podrška SAD Ukrajini i dalje je jaka, ali kampanja republikanaca budi sumnju: Treba li Kijev da se zabrine?

Komentari

Autor: Euronews Srbija, CNN, Tanjug

12/03/2023

-

13:57

Podrška SAD Ukrajini i dalje je jaka, ali kampanja republikanaca budi sumnju: Treba li Kijev da se zabrine?
Podrška SAD Ukrajini i dalje je jaka, ali kampanja republikanaca budi sumnju: Treba li Kijev da se zabrine? - Copyright Tanjug AP/Libkos, Thibault Camus, Wilfredo Lee, Alex Brandon

veličina teksta

Aa Aa

Od početka rata u Ukrajini prošle godine pomoć zapadnih zemalja upućena u Kijev samo je rasla, a najizdašnije bile su SAD. Spekulacije da bi pomoć sa druge strane Atlantika mogla da splasne postale su sve glasnije od kada je republikanac Kevin Mekarti izabran za predsedavajućeg Predstavničkog doma Kongresa, a tonovi su pojačani zbog kampanje za nominaciju kandidata Republikanske stranke za predsedničke izbore u SAD. 

Žučni republikanski predizbori koji izazivaju izolacionističko raspoloženje dela stranke koji zagovara slogan "Učinimo Ameriku ponovo velikom" mogli bi da rezultiraju kandidatom, a možda i 47. predsednikom, koji bi odbacio obećanje Džozefa Bajdena da će Amerikanci stajati uz Ukrajinu "koliko god bude potrebno", piše CNN.

Bivši američki predsednik Donald Tramp, koji je još u novembru prošle godine najavio da pokreće predsedničku kampanju, ne krije da se dobro slagao sa Putinom. Uz to on nije oduševljen Zelenskim još od njihovog telefonskog razgovora 2019. godine, u kojem je tadašnji predsednik pokušao da iskoristi američku vojnu pomoć da natera svog kolegu da pokrene istragu o Bajdenu.

Tanjug/AP/Alex Brandon

 

"Pre nego što uopšte stignem do Ovalnog kabineta, rešiću katastrofalni rat između Rusije i Ukrajine. Rešiću problem. I rešiću ga brzo i neće mi trebati više od dana. Znam tačno šta bih rekao svakom od njih", rekao je Tramp.

Sa druge strane, spoljnopolitički stavovi Rona DeSantisa, guvernera Floride i mogućeg republikanskog predsedničkog kandidata, uglavnom su misterija. Ipak, iako nije bio tako jasan kao Tramp šta bi uradio po pitanju Ukrajine, u nedavnom intervjuu za Foks njuz kada je upozorio da Bajdenova administracija nije "definisala jasan strateški cilj" u Ukrajini izgledalo je da pokušava da uhvati korak sa Trampom.

On je rekao i da nije u interesu SAD da se upuštaju u proksi rat sa Кinom nakon što je Bela kuća upozorila da bi Peking mogao da počne da šalje oružje Rusiji.

Tanjug/AP Photo/Rebecca Blackwell

 

Ovo je udaljavanje od njegove pozicije koju je imao kao kongresmen 2014. i 2015. godine, kada je snažno podržavao naoružavanje Ukrajine za borbu protiv Rusije.

U svojoj novoj knjizi "Hrabrost da se bude slobodan", objavljenoj prošle nedelje, guverner Floride ne pominje Ukrajinu, ali kritikuje mantru koju je izrekao predsednik Džordž Buš u svom drugom inauguracionom obraćanju – da "opstanak slobode u našoj zemlji sve više zavisi od slobode u drugim zemljama".

Ova perspektiva izgleda nespojiva sa Bajdenovom karakterizacijom američke podrške Ukrajini kao dela vitalnog nacionalnog interesa u zaštiti demokratije. 

Šta je doneo izbor Mekartija?

Pitanje da li će dosadašnja snažna i široka dvostranačka podrška Ukrajini biti nastavljena otvoreno je još ranije izborom republikanaca Kevina Mekartija za predsedavajućeg Predstavničkog doma Kongresa. 

On je u oktobru rekao da bi Republikanci mogli da povuku pomoć Ukrajini ukoliko osvoje većinu, upozorivši da neće ispisati "blanko ček". Međutim, nakon tih komentara on je radio iza kulisa da uveri lidere nacionalne bezbednosti da ne planira da napusti Ukrajinu i da samo poziva na veći nadzor sredstava. 

Reakcija štićenika bivšeg predsednika u Predstavničkom domu na Bajdenovu tajnu posetu Кijevu u februaru sugeriše da će republikanski kandidat 2024. sigurno zadovoljiti bazu koja veruje da bi SAD trebalo da troše svoj novac na obezbeđivanje sopstvene granice umesto ukrajinske i da Bajden više brine o strancima nego o Amerikancima, piše CNN.

Tanjug/AP/Andrew Harnik

 

I direktor CIA Vilijam Berns upozorio je Zelenskog za vreme tajne posete Kijevu prošlog meseca kako će SAD u budućnosti teže pružati vojnu i materijalnu pomoć, s obzirom na politički pritisak unutar države i na republikansko preuzimanje Donjeg doma, prenosi Jutarnji list.

Da bi rezultat predsedničkih izbora u SAD 2024. godine mogao uticati na situaciju u Ukrajini, ukoliko sukob u toj zemlji potraje nekoliko godina, smatra i mađarski premijer Viktor Orban. Orban je istakao za radio "Košut" da Ukrajina može da nastavi borbena dejstva sve dok bude dobijala podršku SAD, a kada ta podrška bude prekinuta, biće moguć prekid vatre. 

Mađarski premijer je istakao da su SAD igrale manje aktivnu ulogu u pokušajima oblikovanja evropske politike poslednjih godina, ali da se situacija promenila otkako je izbio oružani sukob u Ukrajini i i da je sada Vašington preuzeo vođstvo, kako je rekao, "ratne koalicije" koja podržava Kijev.

Mađarska vlada je više puta isticala da će biti potrebni pregovori za rešavanje ukrajinskog sukoba, ne samo između Ukrajine i Rusije, već i između Rusije i SAD, s obzirom na ulogu Vašingtona kao glavnog političkog i vojnog saveznika Kijeva, preneo je TASS.

Treba li Zelenski da se zabrine?

U objašnjenju stava Republikanske stranke o Ukrajini pomaže i nedavna anketa koja je pokazala da je podrška isporuci američkog oružja Ukrajini opala od prošlog proleća. 

Prema istraživanju AP-NORC sprovedenom krajem januara, pad je bio oštriji među republikancima — čija je podrška pala sa 53 na 39 odsto.

To bi trebalo da zabrine vladu ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog, koji se zahvalio Amerikancima na njihovoj velikodušnosti od više milijardi dolara, jasno stavljajući do znanja da će nastaviti da traži još, piše CNN.

Ukrainian Presidential Press Office via AP

 

I Bajdenova administracija bila je zabrinuta da pomoć neće biti tako "velikodušna" kada republikanci budu imali većinu. Neposredno pred izmene u rukovodstvu Kongres je krajem prošle godine odobrio 45 milijardi dolara pomoći Kijevu, što je bilo čak i više nego što je predsednik Bajden tražio, što se zumačilo kao politika osiguranja protiv republikanskog otpora.

CNN piše da bi čak i nagoveštaji da će novi republikanski predsednik prekinuti veze sa Кijevom mogli da utiču na Putinovo uverenje da će se Zapad na kraju umoriti i podeliti. Uostalom, Nemačka je pristala da pošalje tenkove Leopard u Ukrajinu tek nakon što je Bajden pristao da se na ratište isporuče i napredni američki tenkovi M1 Abrams.

Podrška Ukrajini u SAD i dalje jaka

Ipak, ne slaže se svaki republikanac sa Trampom ili DeSantisom o Ukrajini. Mnogi predsednici ključnih komisija u Predstavničkom domu, na primer, podržavaju trenutnu ili čak povećanu pomoć Ukrajini i podržavaju njen apel za isporuku borbenih aviona F-16 koje je Bajden odbio da pošalje.

I nekoliko potencijalnih republikanskih predsedničkih kandidata takođe podržava napore SAD. Bivša američka ambasadorka pri Ujedinjenim nacijama Niki Hejli, koja je prošlog meseca pokrenula kampanju i sebe predstavlja kao potencijalnog neprijatelja moćnih lidera poput Putina i kineskog predsednika Si Đinpinga, napisala je na Tviteru prošle godine: "Ovo nije samo rat za Ukrajinu, ovo je rat za slobodu".

Ali republikanski predizbori za predsedničkog kandidata imaju tendenciju da definišu pozicije stranke u ekstremnim granicama — a pošto se Tramp i Desantis vide kao trenutni favoriti, njihovi rivali mogu biti pod pritiskom da se povinuju kako bi obezbedili sopstvenu političku održivost, navodi CNN.

Potreba da pojača podršku javnosti za pomoć Ukrajini bila je jedan od razloga zašto je Bajden otišao u Ukrajinu da obeleži prvu godišnjicu ruske invazije.

"Кada su se okupili, Amerikanci svih političkih pozadina odlučili su da deluju. Američki narod zna da je to važno. Nekontrolisana agresija je pretnja za sve nas", rekao je Bajden Zelenskom u Кijevu i nastavio: 

"Podsećate nas da sloboda nema cenu, vredi se boriti dokle god je potrebno. A mi ćemo biti s vama, gospodine predsedniče, dokle god bude potrebno".

Komentari (0)

Svet