Masovni hakerski napadi širom sveta: Ranjivost u PHP-u ugrozila milione sajtova i državne servise
Komentari
Veb-sajtovi širom sveta suočili su se sa milionima pokušaja iskorišćavanja nedavno otkrivene slabosti u njihovom kodu, upozorile su kompanije za sajber bezbednost, pipe danas Gardijan.
Sjedinjene Američke Države su upozorile da bi ovaj propust mogao da omogući napadačima da preuzmu kontrolu nad veb-serverima, ukradu podatke i onemoguće pružanje usluga. Kako se navodi, problem u programskom jeziku PHP, koji čini osnovu za oko 70 odsto svetskih veb-sajtova, otkriven je u sredu. To je navelo vlade i kompanije da isključe svoje sajtove sa interneta, kako bi sprečili eventualne napade i izvršili neophodne ispravke.
Britanska ministarka zadužena za sajber bezbednost, Liz Lojd, izjavila je u parlamentu da su u Ujedinjenom Kraljevstvu 32 vladine usluge privremeno isključene. Ona je navela da je to “uglavnom posledica preventivnih mera” preduzetih tokom instaliranja ažuriranja. Iz Dauning strita su poručili da nijedna kritična javna usluga nije ugrožena, kao i da, iako su pojedine manje važne usluge možda privremeno nedostupne, to ne znači da su sistemi hakovani.
Vlada nije želela da navede konkretne sajtove koji su pogođeni, uz obrazloženje da su usluge trenutno na proveri i ažuriranju, kao i da se postepeno vraćaju u funkciju.
Britanski Nacionalni centar za sajber bezbednost (NCSC) uputio je 50.000 upozorenja pogođenim organizacijama, ali su naveli da nema izveštaja o uspešnim hakerskim napadima koji bi bili posledica ovog propusta. Među sajtovima koji su bili privremeno pogođeni nalaze se i “Internet Archive”, Vikipedija i “4Chan”.
Ova slabost u programskom jeziku PHP izazvala je posebnu zabrinutost zbog osetljivosti sistema koje koriste škole, lokalne samouprave i humanitarne organizacije, a koje možda nemaju na raspolaganju stručnjake za sajber bezbednost koji bi sproveli neophodne ispravke. Bivši šef britanske obaveštajne službe GCHQ, Dejvid Omand, upozorio je da bi Rusija i Kina mogle da pokušaju da iskoriste taj propust. Istraživač u kompaniji za sajber bezbednost “Calif“, koji je odigrao ključnu ulogu u otkrivanju ovog propusta, Rajan Ostin, izjavio je, međutim, da trenutno ne deluje kao da je zlonamerno iskorišćavanje propusta uzelo maha, ili da je postalo široko rasprostranjeno.
Ovaj propust je podstakao vlade na reakciju, pa je tako američka Nacionalna bezbednosna agencija (NSA) upozorila da bi on mogao da omogući napadačima da preuzmu kontrolu nad veb-serverima, ukradu osetljive podatke, onemoguće pružanje usluga i prodru dublje u mrežu.
Vladini veb-sajtovi su ubrzo isključeni kako bi se instalirala takozvana “zakrpa“ (ispravka), a mnogi od njih su ubrzo nakon toga ponovo postali dostupni. Vlada Južne Koreje saopštila je danas da aktivira mere za hitno reagovanje, podižući nivo uzbune za sajber-bezbednost u privatnom sektoru i izdajući uputstva desetinama hiljada kompanija o tome kako da reše ovaj problem.
Kinesko ministarstvo industrije pozvalo je organizacije da odmah provere svoje sisteme i izvrše nadogradnju na najnoviju, bezbednu verziju PHP-a, uz preporuku da se pojača nadzor sajber-bezbednosti, kao i da se promene lozinke i ključevi.
Premijer Japana pozvao je preduzeća i organizacije da otklone propust, ili da ugase svoje veb-sajtove. Izvršni direktor kompanije za sajber bezbednost “CloudFlare“, Metju Prins, naveo je da je njegova kompanija zabeležila desetine hiljada pokušaja iskorišćavanja ove slabosti u prvih 45 minuta nakon što je problem obelodanjen.
Taj broj je, prema njegovim rečima, porastao na stotine hiljada u roku od dva sata, a sada dostiže milione. Stručnjak za internet infrastrukturu, Mihal Vožnjak, upozorio je da bi kriminalne grupe, hakeri koje podržavaju države ili oni koji se bave rudarenjem kriptovaluta mogli da se “ugnezde” u izložene veb-sajtove koristeći ovu PHP ranjivost, a zatim da iskoriste te resurse za sopstvene ciljeve. Jedan od stručnjaka za sajber bezbednost, Alan Vudvord, izjavio je da je propust otkriven dan pre objavljivanja ispravke, dodajući da je “neko odao tajnu pre vremena“.
Bonus video:
Komentari (0)