Lagard: Poslеratni evropski model rasta gubi dah, budućnost je u jedinstvenom tržištu
Komentari
Evropski posleratni ekonomski model, koji se oslanjao na otvorenu globalnu trgovinu, jeftine energente i stabilan geopolitički poredak pod zaštitom Sjedinjenih Američkih Država, više ne funkcioniše i verovatno se nikada neće vratiti u pređašnji oblik, dok budućnost leži u jedinstvenom evropskom tržištu, izjavila je danas predsednica Evropske centralne banke (ECB) Kristin Lagard na sastanku Međunarodnog poslovnog saveta u okviru Svetskog ekonomskog foruma (WEF).
Govoreći u Ženevi pred liderima vodećih svetskih korporacija, Lagard je istakla da su sva tri ključna stuba evropske privrede pod izuzetnim pritiskom.
Evropa je nakon Drugog svetskog rata postala jedna od najotvorenijih privreda sveta i ostvarila je ogromnu korist od globalizacije, ali dalje širenje trgovine više se ne može uzimati zdravo za gotovo, pošto je samo prošle godine širom sveta uvedeno više od 2.500 trgovinskih ograničenja, upozorila je u izlaganju.
Kako je navela u obraćanju, drugi stub bila je snaga Evrope u proizvodnji tehnologija srednjeg nivoa složenosti, koju je delimično podržavao pristup relativno jeftinoj energiji, ali i ta prednost se sve više topi.
Kina se postepeno penje uz lanac vrednosti i danas direktno konkuriše evrozoni u gotovo 40 odsto sektora u kojima Evropa ima komparativnu prednost, u odnosu na oko 25 odsto početkom ovog veka, dok jeftina energija na koju se evropska industrija nekada oslanjala postala prošlost, dodala je ona.
Prošle godine su cene električne energije u Evropskoj uniji za energetski intenzivnu industriju u proseku bile više nego duplo veće od cena u Sjedinjenim Američkim Državama i za oko 50 odsto više nego u Kini.
Stabilan geopolitički poredak, koji je omogućio produbljivanje evropskih lanaca snabdevanja, danas je pod pritiskom, a geopolitičke tenzije sve više ističu kritične zavisnosti i uska grla, dok se Evropa suočava sa rastućim bezbednosnim pretnjama u sopstvenom susedstvu.
Uprkos trgovinskim izazovima, EU i dalje ima najveću mrežu trgovinskih sporazuma na svetu, koja se dodatno širi, raspolaže vrhunskim proizvodnim kapacitetima i poseduje integrisano tržište od 27 zemalja članica i 450 miliona potrošača, najveće među razvijenim privredama sveta, napominje predsednica Evropske centralne banke (ECB).
Prema njenim rečima, zadatak je sada da se ta domaća otpornost pretvori u trajniji izvor dugoročnog rasta, što zahteva da Evropa bolje iskoristi veličinu sopstvenog domaćeg tržišta.
Glavne prepreke su rascepkanost samog jedinstvenog tržišta Evropske unije, kao i tržišta kapitala, a Evropa se sada pokreće sa namerom da reši oba problema, dodala je Kristin Lagard.
Kada je reč o jedinstvenom tržištu, jedan od istaknutih predloga je takozvani "EU Inc." – opcioni, jedinstveni pravni oblik kompanije na nivou cele Evropske unije, koji bi omogućio firmama da se registruju jednom i potom posluju po jedinstvenim pravilima širom Unije.
Pored toga, neophodno je preduzeti korake ka stavaranju jedinstvenog tržišta kapitala u Evropskoj uniji, a lideri Unije i su se obavezali da do kraja 2026. godine usvoje paket mera koji ćestvoriti takvo tržište, poručila je Kristin Lagard u izlaganju koje je objavljeno na veb stranici Evropske centralne banke.
Komentari (0)