Milivojević i Arnaudov u Euronews regionu: Proširenje EU na Zapadni Balkan između geopolitičkih interesa i reformi
Komentari
Evropska unija ponovo stavlja proširenje na Zapadni Balkan u fokus, ali koliko iza optimističnih poruka iz Brisela ima konkretnih planova i spremnosti država članica da prihvate nove članice? Da li je proširenje postalo pre svega geopolitičko pitanje, šta region može da očekuje od evropskih integracija i koliko su zemlje Zapadnog Balkana same spremne za taj proces? O tim pitanjima u emisiji Euronews region govorili su karijerni diplomata Zoran Milivojević i viši stručni saradnik Instituta za međunarodnu politiku i privredu Mitko Arnaudov.
Arnaudov je ocenio da je jedna od ključnih poruka foruma u Briselu to što evropsko proširenje na Zapadni Balkan, uprkos velikim najavama i političkim porukama, i dalje nema konkretne rezultate.
„Najznačajnija poruka koju smo danas mogli da čujemo na ovom forumu jeste da je Evropska unija i evropsko proširenje na Zapadnom Balkanu i dalje deklarativno pitanje, a sve manje suštinsko pitanje. I dalje postoje velike namere Brisela i velike ideje, ali nemamo opipljive rezultate na tom putu, niti sa strane Brisela, niti sa strane zemalja na takozvanom području Zapadnog Balkana“, rekao je Arnaudov.
Prema njegovoj oceni, iako je region visoko na agendi Evropske unije, proširenje nije među prioritetima država članica, ali ni političkih agendi samih zemalja Zapadnog Balkana.
Milivojević: Proširenje je iznuđena politika EU, pali su kriterijumi
Karijerni diplomata Zoran Milivojević podsetio je da proces evropskih integracija Zapadnog Balkana traje još od Solunske agende iz 2003. godine, ali je ocenio da je aktuelna politika proširenja drugačija od prethodnih talasa prijema novih članica.
„Ovo proširenje o kome sada govorimo i koje je sada, na neki način, u žiži, jeste iznuđena politika. Iznuđena je zato što se Evropska unija opredelila za geopolitiku zbog nekih strateških interesa i razloga“, naveo je Milivojević.
On smatra da Brisel proširenje danas posmatra kao instrument za očuvanje sopstvene kohezije i ostvarivanje strateških ciljeva, u okolnostima rata u Ukrajini i drugih bezbednosnih izazova.
Milivojević je posebno ukazao na promenu kriterijuma za članstvo, navodeći kao primer Ukrajinu.
„Pali su kriterijumi. Ne možete vi reći, recimo, za Ukrajinu da dramatično napreduje prema ulasku u Evropsku uniju za zemlju koja je u ratnom stanju. Prema tome, ne važe oni standardi i norme koji su važili nekada“, rekao je on.
Euronews Srbija
Govoreći o različitim očekivanjima Evropske unije i zemalja Zapadnog Balkana, Arnaudov je istakao da Brisel nastoji da ponovo izgradi poziciju važnog geostrateškog aktera, dok građani regiona od evropskih integracija očekuju konkretna poboljšanja kvaliteta života.
„Brisel pokušava da ponovo bude strateški, geostrateški važan igrač na ovom području evropskog kontinenta, a i šire, time da to pokaže na globalnoj ravni. S druge strane, građani, stanovnici naših zemalja, očekuju boljitak standarda života. I to je teško uskladiti u datom momentu“, ocenio je Arnaudov.
Dodao je da se u taj proces uključuju i interesi građana država članica EU, koje se suočavaju sa sopstvenim političkim, ekonomskim i društvenim problemima. Zbog različitih očekivanja, smatra on, teško je pronaći zajednički okvir koji bi omogućio ubrzano pristupanje zemalja regiona.
Arnaudov: Jake institucije su preduslov za članstvo u EU
Kada je reč o reformama koje bi zemlje Zapadnog Balkana trebalo da sprovedu, Arnaudov je, pored vladavine prava, izdvojio izgradnju snažnih i funkcionalnih institucija.
Prema njegovim rečima, cilj bi trebalo da bude stvaranje države koja će svojim institucijama i sistemom opravdati eventualno članstvo u Evropskoj uniji.
„Da bismo mi bili država relevantna članica Evropske unije, a da ne budemo, kako se u negativnom kontekstu pominje, učlanjenje Rumunije i Bugarske, treba da imamo izgrađene jake institucije, funkcionalne institucije, koje će opravdati potencijalno naše članstvo sutra, prekosutra, za 10, 15 godina u Evropskoj uniji“, rekao je Arnaudov.
Euronews Srbija
On je naglasio da izgradnja institucija nije samo zadatak vlasti, već da u tom procesu moraju da učestvuju građani i celokupno društvo.
„Ako mi želimo funkcionalnu državu sastavljenu od jakih institucija, onda političari mogu da budu samo sprovodioci onoga što želi narod i društvo“, istakao je Arnaudov.
Milivojević o izboru medija predstavnika Studentske liste
Milivojević je u emisiji govorio i o odnosu predstavnika Studentske liste prema medijima, nakon što je ukazano da nisu prihvatili pozive za gostovanje u programu Euronews Srbija.
On je ocenio da očigledno postoji selekcija medija, ali da nije upoznat sa kriterijumima na osnovu kojih se ona sprovodi.
„Ne može se drugačije objasniti, ali treba njih direktno pitati o čemu se radi. Zašto se neki mediji izuzimaju, po kom kriterijumu i šta to znači? Koliko sam razumeo, data je izjava samo za javni servis“, rekao je Milivojević.
Dodao je da ne vidi razlog za takvu selekciju i ocenio da se ona donekle kosi sa slobodom izražavanja. Prema njegovom mišljenju, nakon uspostavljanja institucija ne bi trebalo da postoje ograničenja u komunikaciji predstavnika političkih aktera sa medijima.
Kompletnu emisiju pogledajte u video prilogu na početku teksta.
Bonus video:
Komentari (0)