Mitrović za Euronews: Srbija na meti pritisaka zbog najavljenog učešća na paradi u Moskvi
Komentari05/05/2025
-21:09
Uoči proslave Dana pobede, 9. maja u Moskvi, razmenjuju se pretnje između lidera Rusije i Ukrajine uprkos najavljenom primirju. Na Crvenom trgu očekuje se prisustvo brojnih svetskih lidera, uključujući kineskog predsednika Si Đinpinga, koji će boraviti u Rusiji od 7. do 10. maja. Najavljen je i dolazak slovačkog premijera Roberta Fica i predsednika Srbije Aleksandra Vučića.
O značaju parade povodom Dana pobede i pretnjama za Euronews Srbija je govorila profesorka Fakulteta političkih nauka Dragana Mitrović.
Bezbednosne pretnje okružuju najznačajniji događaj godine
Poruke koje je uputio predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski o tome da "ne garantuju bezbednost stranim liderima na paradi", profesorka Mitrović karakteriše kao besmislene.
"Sigurno ih posmatramo u kontekstu oružanih dešavanja na teritoriji Ukrajine, dakle tzv. Specijalne vojne operacije. Naravno, pretnje koje su došle od strane predsednika Zelenskog, u smislu da on ne može dati garancije onima koji dođu na proslavu 80. godišnjice pobede nad nacizmom i fašizmom i koji učestvuju u proslavi, su prilično besmislene, u smislu da niko nije ni tražio od njega bezbednost", kaže ona i nastavlja:
"Njemu i njegovom okruženju je svakako jasno da bi pokušaj udara na Kremlj u tom trenutku izazvao strahovite kontraakcije Ruske Federacije. Naravno, to bi izazvalo i odijum u javnom mnjenju širom sveta, budući da osim ove parade kojom se odaje počast svim onim desetinama miliona žrtava, od kojih je najviše upravo iz bivšeg Sovjetskog Saveza, koji su poginuli u toj borbi, njihovim porodicama, naslednicima, onima koji danas nastavljaju te ideje, to bi bio u neku ruku napad i na njih", objašnjava ona.
Euronews Srbija
Mitrovićeva naglašava važnost prisustva svetskih lidera na proslavi u Moskvi i smatra da pretnje nisu glavna tema ovog događaja:
"To nije nešto što bi radilo u korist Ukrajine, a s druge strane prisustvo mnogih od vodećih svetskih lidera, predsednika Kine, većine bivših članica Sovjetskog Saveza, danas nezavisnih država, iz Evrope, kao što znamo, premijera Slovačke, predsednika Republike Srbije i drugih lidera koji će učestvovati, su nešto što treba da bude glavna tema toga dana, i sama parada, i sama proslava. Naravno da su vojne pretnje, nešto što bi dovelo do novog zaoštravanja sukoba u Ukrajini, potpuno neprimerene i svedoče o nekoj tragičnoj realnosti sveta u kojem živimo", ističe on.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski je odbio ponuđeno kratkotrajno primirje, ali je ponudio tridesetodnevno, što Rusija ni ne razmatra.
"On je odbio to trodnevno primirje, rekavši da za njega takvo primirje nema smisla, ali je pritom predložio tridesetodnevno primirje, koje sa stanovišta onoga što se dešava na bojnom polju je nešto što svakako ne odgovara Ruskoj Federaciji kao strani koja dominira na bojnom polju. Jasno je da bi onda ukrajinska strana iskoristila takvo primirje za pregrupisanje snaga, za možda nabavku stranog naoružanja kojim sada ne raspolaže i da smanji donekle svoj nepovoljni položaj. Jasno je da ruskoj strani to ne odgovara. U tom smislu njihove pozicije, njihove situacije na bojnom polju i njihovi stavovi o primirjima su dijametralno suprotni", kaže ona.
Politički pritisak na Srbiju u vezi sa učešćem na paradi povodom Dana pobede
Mitrovićeva ističe značaj prisustva Srbije na proslavi u kontekstu pritiska Evropske unije i podrške javnosti u Srbiji, a iznosi i svoj stav povodom učešće predsednika Srbije Aleksandra Vučića na tom događaju.
"Trebalo bi da bude tamo ukoliko mu zdravstveno stanje dozvoli. Možemo sada da nagađamo da li će to biti slučaj. Ja prosto očekujem da on bude tamo. Ne znam da li će jedinice naše armije učestvovati u paradi. Svakako smo mi dali ogroman doprinos i naše je mesto tamo gde se proslavlja velika godišnjica pobede nad nacizmom i fašizmom. Ne služi na čast institucijama Brisela što ne vide značaj ove proslave i što nešto što se trenutno dešava i njihov trenutni odnos prema Ruskoj Federaciji dozvoljavaju da nadkrili ono što je svakako važnije", kaže ona i dodaje:
"To što je Srbija na putu pridruživanja EU ne znači da se ona odriče svoje slavne tradicije, da negira kulturu sećanja, da negira vlastite žrtve i žrtve svih onih koji su položili živote i borili se za oslobođenje Evrope i sveta od nacizma i fašizma. Te dve stvari nikako ne treba da budu suprotstavljene jedna drugoj i u tom smislu smatram da je odluka predsednika Srbije Vučića da ide na ovu proslavu sasvim dobra i naravno ona uživa ogromnu podršku građana Srbije. Čak su izjave predstavnika briselske administracije izazvale kontrareakcije i negodovanje naše javnosti".

Profimedia
Profesorka Mitrović smatra da posledice odluke Srbije da prisustvuje proslavi neće značajno uticati na odnose s EU.
"Posledice od strane briselske administracije prema nama gotovo da ne bi postojale, s obzirom da oni već koliko godina oklevaju da otvore poslednji klaster uprkos tome što je Srbija ispunila sve ono što je podrazumevalo stvaranje uslova za otvaranje tog klastera. To pokazuje da u Evropskoj uniji, a to je i široko poznato i našoj javnosti i uopšte javnosti Evrope i EU, ne postoji volja za prijem naše zemlje niti jedne zemlje iz ovog regiona jugoistočne Evrope u Evropsku uniju", kaže on i dodaje:
"Posledice ne vidim kakve bi mogle biti. Ako bi nametnuli nekakve, makar i simbolične, političke sankcije našoj zemlji to bi samo stvorilo još veći odijum u našoj javnosti i povećalo procenat našeg stanovništva koje i onako ubrzano gubi interesovanje za pristupanje Evropskoj uniji upravo zbog dvoličnosti i lažnih vrednosti koje ona projavljuje. To se vidi najpre kroz ponašanje prema Kosovu i Metohiji, odnosno našem teritorijalnom integritetu i našem suverenitetu, koji je naravno neodvojivi deo našeg identiteta", kaže ona.
Mitrovićeva naglašava da prisustvo svetskih lidera u Moskvi ukazuje na promene u globalnom poretku.
"Mislim da će prisustvo kineskog predsednika, moguće indijskog premijera, a vidim da je danas potvrđena i poseta ruskog predsednika do kraja godine Indiji, predstavnika Vijetnama, Mongolije, drugih zemalja, bivših članica Sovjetskog Saveza, biti u neku ruku projava i potvrda nove realnosti na globalnoj sceni", kaže ona i dodaje:
"To je multipolarnost, to su novi putevi, formati saradnje, novi centri ekonomske, političke pa i vojne moći. I to je deo tog 'novog sveta' koji se ne obazire na mišljenja političkog Zapada, čije jedinstvo uostalom je stvar prošlosti, kako je izjavila gospođa Ursula fon der Lajen. U kojoj meri je to tačno govore i neke spekulacije da bi se čak visoki predstavnik američke administracije mogao pojaviti na toj proslavi, što opet ne bi izazvalo preterano iznenađenje", zaključuje ona.
Gostovanje Dragane Mitrović u celosti pogledajte u video prilogu.
Komentari (0)