Evropa

Šef norveške odbrane: Rusija bi mogla da izvrši invaziju kako bi zaštitila nuklearna sredstva

Komentari
Šef norveške odbrane: Rusija bi mogla da izvrši invaziju kako bi zaštitila nuklearna sredstva
Norveška - Copyright profimedia

Autor: The Guardian

10/02/2026

-

19:40

veličina teksta

Aa Aa

Šef norveške vojske upozorava da Oslo ne može da isključi mogućnost ruske invazije, jer bi Moskva mogla da napadne kako bi zaštitila nuklearna sredstva na dalekom severu, navodi "The Guardian“.

"Ne isključujemo mogućnost da Rusija izvrši zauzimanje teritorije kao deo plana da zaštiti sopstvene nuklearne kapacitete, jer je to jedino što im je ostalo, a što zaista preti Sjedinjenim Državama“, rekao je general Eirik Kristofersen, norveški načelnik odbrane.

On je priznao da Rusija nema ciljeve osvajanja u Norveškoj na isti način kao što ih ima u Ukrajini ili drugim bivšim sovjetskim teritorijama, ali je dodao da se veliki deo ruskog nuklearnog arsenala nalazi na poluostrvu Kola, na kratkoj udaljenosti od norveške granice, uključujući nuklearne podmornice, kopnene rakete i avione sposobne za nuklearni udar. Ova sredstva bi bila ključna ako Rusija uđe u sukob sa NATO-om negde drugde.

"Ne isključujemo tu mogućnost, jer je Rusiji i dalje opcija da to uradi kako bi osigurala da su njihove nuklearne sposobnosti, sposobnosti drugog udara, zaštićene. To je, na neki način, scenario za visoki sever za koji se pripremamo“, rekao je on.

Terje Bendiksby, NTB / Alamy / Profimedia

 

U opširnom intervjuu za „Guardian“, Kristofersen je takođe oštro kritikovao nedavne izjave Donalda Trampa o Grenlandu, kao i „neprihvatljive“ tvrdnje američkog predsednika da savezničke zemlje nisu bile na prvim linijama u Avganistanu, dok su američke trupe obavljale većinu borbenih zadataka.

„Nije imalo smisla ono što je rekao, i znam da svi moji američki prijatelji iz Avganistana to znaju,“ rekao je Kristoffersen, profesionalni vojnik koji je služio više mandata u Avganistanu.

„Mi smo definitivno bili na prvim linijama. Obavljali smo sve vrste misija, od hapšenja lidera talibana, preko obuke Avganistanaca, do nadzora. Izgubili smo 10 Norvežana. Izgubio sam prijatelje tamo. Dakle, svi smo osećali da to što kaže nema smisla,“ dodao je.

„Istovremeno, osećao sam da je ovo predsednik Tramp. Nikada ga nisam video u Avganistanu. Ne zna o čemu priča kada iznosi ovakve tvrdnje. Predsednik ne bi trebalo da izgovara ovakve stvari, ali to me lično nije previše pogodilo. Moj najveći problem bio je za norveške veterane, za rodbinu onih koje smo izgubili, vojnike koje smo izgubili". 

Kristofersen je na čelu norveške odbrane od 2020. godine, odgovoran za oružane snage zemlje, kao i za obaveštajnu službu. To je period intenzivnih promena, jer je ruska invazija na Ukrajinu naterala na preispitivanje evropske bezbednosne arhitekture, a susedne Švedska i Finska pridružile su se Norveškoj u NATO savezu, dok je zemlja ojačala granicu sa Rusijom na dalekom severu.

Kristofersen je rekao da, iako Norveška ima u vidu pretnju tradicionalne ruske invazije, trenutne ruske taktike su više razuđene.

"Ako se pripremate za najgore, ništa vam ne sprečava da budete spremni i da se suprotstavite sabotaži i hibridnim pretnjama“, rekao je.

profimedia

 

Dodao je, međutim, da Norveška i Rusija i dalje održavaju neposredan kontakt zbog misija potrage i spasavanja u Barencovom moru, kao i da se redovno održavaju sastanci na granici između predstavnika dve vojske.

Preporučio je i uspostavljanje vojne linije između dva glavna grada, kako bi postojala komunikacija koja bi sprečila eskalaciju usled nesporazuma. Rekao je da su ruske aktivnosti na dalekom severu generalno manje agresivne nego u Baltičkom moru.

"Do sada su ono što smo videli kao kršenja vazdušnog prostora u našem području bila nesporazumi. Rusija sprovodi mnogo ometanja [GPS signala], i mislimo da ometanje utiče i na njihove avione. Oni to nisu priznali, ali vidimo da kada se desi kršenje vazdušnog prostora, obično je to zbog nedostatka iskustva pilota. Kada razgovaramo sa Rusima, oni zapravo odgovaraju vrlo profesionalno i predvidivo“, rekao je.

Na norveškoj severnoj teritoriji Svalbard, gde postoji rusko naselje i koja, prema odredbama ugovora iz 1920. godine, ne sme biti militarizovana, Kristofersen je rekao da Rusija "poštuje ugovor“ i da Norveška nema planove da militarizuje taj deo. Moskva je optužila Oslo da tajno militarizuje Svalbard, ali Kristofersen je ocenio da je to samo propagandna tvrdnja kojoj se Rusija zapravo ni ne nada.

"Imamo veoma dobar uvid u dešavanja na Arktiku"

Što se tiče Trampove tvrdnje da Kina i Rusija imaju vojne planove za Grenland, Kristofersen je rekao da je to "veoma čudno“ čuti.

„Imamo veoma dobar pregled onoga što se dešava u Arktiku zahvaljujući našoj obaveštajnoj službi i ne vidimo ništa slično na Grenlandu… Vidimo ruske aktivnosti sa njihovim podmornicama, kao i njihov podvodni program u tradicionalnom delu Arktika… ali ovo se ne tiče Grenlanda, već pristupa Atlantiku,“ rekao je.

Na pitanje da li bi Danska i njeni saveznici imali šanse da odbiju američko vojno preuzimanje Grenlanda ako bi Tramp to sproveo, Kristofersen je rekao: „Neće to uraditi, tako da je to hipotetičko pitanje.“

Ali je dodao i upozorenje Trampu i američkoj vojsci: "Ako Rusija nešto uči iz rata u Ukrajini, mislim da je to da nikad nije dobra ideja okupirati neku zemlju. Ako narod to ne želi, to će vas koštati mnogo novca i truda i na kraju ćete zapravo izgubiti. Okupirati je u početku često veoma lako, ali održati okupaciju je veoma, veoma teško. I mislim da su sve ekspanzionističke sile to iskusile.“

Komentari (0)

Evropa