Ruska ofanziva sve agresivnija, da li je Putin pred porazom? Raste strah od eskalacije i mogućeg sukoba Rusije i NATO-a
Komentari
Kolumnista Gardijana Sajmon Tizdal tvrdi da se rat u Ukrajini sve više okreće protiv Rusije i Vladimira Putina, jer ukrajinske snage, uz modernije oružje i dronove, uspevaju da potiskuju rusku vojsku i zadaju joj ozbiljne gubitke. Rusija, prema njegovi tvrdnjama, trpi velike mesečne gubitke u ljudstvu, napredovanje joj je zaustavljeno, a u nekim oblastima čak i potisnuto unazad. Istovremeno, rat se "preliva“ i na samu Rusiju kroz napade na njenoj teritoriji, što dovodi do ekonomskih problema, nestašica i nezadovoljstva stanovništva.
Postavlja se pitanje kako bi Putin, pritisnut uza zid, suočen sa mogućnošću poraza i zabrinut za sopstveni položaj i bezbednost, mogao da reaguje? Ako je suditi po njegovom dosadašnjem ponašanju, pre će pojačati sukob nego što će popustiti. Njegove opcije kreću se od propagandnih i sajber operacija pa sve do najcrnjeg scenarija - nuklearnog rata.
Za Ukrajinu, najnovije vesti uglavnom su ohrabrujuće. Zahvaljujući naprednim dronovima i raketama domaće proizvodnje, ukrajinske snage uspele su da preuzmu inicijativu i nateraju rusku vojsku u defanzivu. Prema dostupnim procenama, Rusija svakog meseca gubi oko 30.000 vojnika - poginulih i ranjenih. Njeno napredovanje je zaustavljeno, a na pojedinim delovima fronta čak i potisnuto unazad. Ukrajinski vazdušni udari duboko na ruskoj teritoriji približavaju rat građanima Rusije, među kojima raste razočaranje, prenosi Gardijan.
Sankt Peterburg je zahvatio požar. Nestašice goriva izazivaju paničnu kupovinu. Cene i porezi rastu. Putinova "specijalna vojna operacija“ iz 2022. godine, koja je trebalo da donese brzu pobedu, sada traje duže nego Prvi svetski rat.
Tanjug/AP, Euronews, Tanjug/AP/Julia Demaree Nikhinson
Zelenski sada zvuči optimistično, ocenjujući da bi se ovaj užas mogao bližiti kraju. Njegov stav u određenoj meri dele i zapadni stručnjaci. Džek Votling, specijalista za kopneno ratovanje iz britanskog instituta Royal United Services Institute, ovog meseca je napisao da ruska borbena moć na frontu slabi i da bi prekid vatre mogao biti nadohvat ruke.
Postavlja se pitanje da li Putin uopšte shvata da gubi? Kolumnista navodi da je Putin konzervativni lider koji i dalje veruje da je Rusija supersila, a ne ono što je u međuvremenu postala, prezrena odmetnička država i kineski satelit.
Kolumnista smatra da Putin neće tražiti mir, imajući u vidu i da je prošle nedelje odbacio ponudu Zelenskog za pregovore o primirju.
Najverovatnija Putinova reakcija bila bi da dodatno eskalira sukob i proširi rat van granica Ukrajine, potencijalno uvlačeći evropske NATO države u direktan i otvoren sukob koji su do sada uspevale da izbegnu. U izvesnoj meri, to se već dešava. Zato i stižu hitna upozorenja evropskih bezbednosnih, obaveštajnih i vojnih čelnika o tome da se ruske sabotaže, subverzije i pritisci ubrzano intenziviraju kako Rusija posustaje u Ukrajini.
Tanjug AP/Ebrahim Noroozi
Kir Starmer tvrdi da zapadne obaveštajne službe veruju da bi Rusija mogla napasti jednu NATO državu u naredne četiri godine, što dodatno pojačava značaj žestokih rasprava o budućem britanskom vojnom budžetu.
En Kist-Batler, šefica britanske obaveštajne službe GCHQ, prošlog meseca je izjavila da ruske snage "gube tlo na bojnom polju“.
Ruska ofanziva postaje i fizički agresivnija. Prodori dronova i borbenih aviona u NATO vazdušni prostor postaju sve učestaliji. Hiljade incidenata ometanja GPS signala, koji remete civilno vazduhoplovstvo i pomorsku navigaciju, pripisuju se Rusiji. Poljska železnička mreža, koja snabdeva Ukrajinu, bila je meta sabotaže. Slične napade pretrpele su Nemačka i Velika Britanija. Podmorski gasovodi i internet kablovi u Baltiku su presečeni. U ovom neobjavljenom ratu, granica Norveške s Rusijom, Severno more i prilazi Severnom Atlantiku postaju nova poprišta sukoba.
Prošireno bojište ima i snažnu geopolitičku dimenziju. Evropska unija, koja je prošle nedelje uvela nove sankcije Rusiji, konačno otvara formalne pregovore o članstvu sa Ukrajinom. Na narednom NATO samitu očekuju se nove potvrde solidarnosti, uprkos kolebanjima Sjedinjenih Država. Na istočnim granicama Evrope, naročito u Moldaviji i Jermeniji, ruski uticaj je potisnut.
Poraz Viktora Orbana u Mađarskoj predstavljao je veliki udarac za Putina i proruske krajnje desne populističko-nacionalističke snage. Zapadni Balkan je još jedno poprište provere snaga.
Očekuje se da će Rusija dodatno pojačati operacije hibridnog ratovanja širom Evrope, saopštio je think-tank Centar za demokratiju i otpornost. Ključni cilj je potkopavanje koordinisanog zapadnog delovanja širenjem straha i konfuzije. U ne tako dalekoj budućnosti, navodi se, evropske države će morati da pređu sa pojedinačnih odgovora na priznanje da su kolektivno napadnute. Usred najvećeg talasa planiranog naoružavanja u Evropi još od 1930-ih, to je mali korak do direktnog istočno-zapadnog vojnog sukoba.
Tanjug AP/Efrem Lukatsky
Primirje opasnost za Kijev
Kolumnista dodaje da treće neprijatno pitanje koje proizlazi iz Putinove posrnule kampanje u Ukrajini odnosi se na oblik bilo kakvog budućeg "mirovnog“ sporazuma. Ukrajina i Evropa očajnički žele da se sve ovo zaustavi. Svestan toga, Putin bi mogao da pokuša da zamrzne sukob dok se istovremeno reorganizuje i ponovo naoružava; ili bi mogao da prihvati ponudu Zelesnkog za primirje, bez iskrene namere da postigne trajno rešenje.
Tu leži velika opasnost za Kijev. Pritisak javnosti da se vojnici vrate kući i održe novi izbori mogao bi da naruši ionako krhko jedinstvo Ukrajine. Ako bi ruska pretnja delovala smanjeno, evropske vlade bi mogle da smanje vojnu podršku. Primirje bez čvrstih, unapred dogovorenih bezbednosnih garancija moglo bi da učini Ukrajinu ranjivijom, a ne bezbednijom od nove agresije.
Komentari (0)