Evropa

Požari gutaju Evropu: 2026. već među najgorim godinama, Francuska oborila crni rekord

Komentari
Požari gutaju Evropu: 2026. već među najgorim godinama, Francuska oborila crni rekord
Požari gutaju Evropu: 2026. već među najgorim godinama, Francuska oborila crni rekord - Copyright Tanjug/AP/Emma Da Silva, Manu Fernandez

veličina teksta

Aa Aa

Požari ovog leta ne štede Evropu: dok Španija i Francuska beleže dramatične bilanse, a u nekoliko zemalja 2026. je već najgora sezona u poslednjih 15 godina, stručnjaci upozoravaju da se rizik od požara širi daleko izvan Mediterana. Do početka avgusta u EU je izgorelo gotovo 490.000 hektara, a ekonomske posledice ovogodišnje vatrene stihije biće višestruko veće od same štete na opožarenom zemljištu.

Početkom avgusta 2026. godine, nekoliko evropskih zemalja beleži najgoru sezonu požara u poslednjih 15 godina kada je reč o ukupnoj opožarenoj površini. Euronews Business analizira zemlje koje su najteže pogođene.

Šumski požari ovog leta haraju Evropom. Samo u Francuskoj i Španiji do kraja jula bilo je evakuisano više od 320.000 ljudi. Požari i dalje besne dok se toplotni talasi šire kontinentom, a sredina avgusta se približava. Procena štete koju izazivaju požari nije jednostavna. Opožarenu površinu relativno je lako izmeriti, ali procena ekonomskih i drugih posledica zahteva mnogo složeniju analizu.

"Ovogodišnji požari u Evropi potvrđuju da njihova ekonomska cena daleko prevazilazi troškove obnove opožarenog zemljišta", rekao je profesor Simone Varoto sa Henley Business School Univerziteta Reding.

On je dodao da će konačni račun obuhvatiti uništene domove, preduzeća i useve, poremećaje u turizmu i industriji, ali i posledice dima po zdravlje, dodatno opterećenje javnih finansija, a potencijalno i veće premije osiguranja.

Ipak, površina koja je izgorela daje jasnu sliku razmera ovogodišnjih požara i njihovog potencijalnog uticaja.

Pixsell photo & video agency, Pixsell / Alamy / Profimedia

 

Koliko je hektara zemljišta u Evropi do sada izgorelo u 2026. godini? Koje zemlje su izgubile najveće površine? I da li su požari u 2026. godini bili razorniji nego prethodnih godina?

Ova godina je četvrta po veličini opožarena površina početkom avgusta

Početkom avgusta 2026. godine, Evropska unija beleži četvrtu najveću ukupnu opožarenu površinu prema podacima sajta Our World in Data, koji se oslanja na podatke Globalnog sistema za informacije o požarima (Global Wildfire Information System).

Zaključno sa 31. nedeljom godine, u EU je izgorelo 489.826 hektara. Veća opožarena površina u istom periodu zabeležena je samo 2012. godine, kada je izgorelo 863.122 hektara, 2022. godine sa 799.040 hektara i 2017. godine sa 743.906 hektara.

Prosek za isti period tokom 14 godina, od 2012. do 2025, iznosio je 434.711 hektara u EU. Ovogodišnja površina je za 55.115 hektara, odnosno 13 odsto, veća od tog proseka.

Svi podaci odnose se na isti trenutak u godini – kraj 31. nedelje. Varoto je naveo da su požari u Evropi uglavnom zahvatili šume, šikare, pašnjake i poljoprivredno zemljište, dok su neki stigli i do gradova i prigradskih područja.

Španija čini 38 odsto ukupne opožarene površine EU

Španija je najteže pogođena članica EU kada je reč o površini zahvaćenoj požarima. Do početka avgusta 2026. godine u toj zemlji izgorelo je 185.948 hektara, što čini čak 38 odsto ukupne opožarene površine u EU.

Tanjug/AP/Manu Fernandez

 

U periodu od 2012. do 2025. godine, u Španiji je do 31. nedelje u proseku gorelo 85.626 hektara godišnje. Ovogodišnja površina je tako više nego dvostruko veća od proseka. Zaključno sa 31. nedeljom, 2026. godina je treća najgora godina za Španiju od 2012. godine, od kada postoje uporedivi podaci.

Veća opožarena površina zabeležena je 2022. godine, kada je izgorelo 258.340 hektara, i 2012. godine, sa 211.350 hektara.

Za Francusku 2026. najgora godina

Francuska je na drugom mestu, sa 99.092 hektara opožarene površine u ovom periodu, što odgovara 20 odsto ukupne opožarene površine u EU.

Četrnaestogodišnji prosek za Francusku iznosi 31.648 hektara, pa je ovogodišnja brojka više nego tri puta veća od proseka.

Tanjug/AP/Emma Da Silva

 

Za Francusku je 2026. godina najgora od 2012. godine. Prethodni rekord zabeležen je 2019. godine, kada je u požarima izgorelo 86.888 hektara.

Početkom avgusta 2026. godine, među zemljama koje su takođe teško pogođene požarima su Italija sa 79.084 hektara, Portugal sa 47.776 i Grčka sa 23.839 hektara.

Za Italiju je 2026. godina peta najgora u poslednjih 15 godina kada je reč o površini zahvaćenoj požarima. Isto važi i za Portugal.

Za razliku od njih, 2026. je bila blaža godina za Grčku, koja je tokom nekoliko prethodnih godina beležila znatno veće opožarene površine.

Nekoliko zemalja beleži značajan rast u 2026. godini

Iako je ukupna opožarena površina u nekim zemljama relativno manja, u više država zabeležen je značajan rast u odnosu na njihov četrnaestogodišnji prosek.

Tako je u Austriji do početka avgusta izgorelo 1.687 hektara, u poređenju sa prosekom od 513 hektara. Danska je izgubila 1.177 hektara, dok joj je prosek 404 hektara. U Nemačkoj je izgorelo 6.045 hektara, naspram prosečnih 3.098, dok je u Holandiji opožareno 1.677 hektara, u poređenju sa prosekom od 352 hektara.

Slična situacija je i u Ujedinjenom Kraljevstvu, gde je do početka avgusta izgorelo 22.206 hektara, dok je prosečna opožarena površina iznosila 12.311 hektara.

Ova godina je tako postala najgora godina u poslednjih 15 godina ne samo za Ujedinjeno Kraljevstvo, već i za nekoliko drugih evropskih zemalja. Naravno, treba imati u vidu da se ovi podaci odnose na stanje početkom avgusta, pa se bilans do kraja godine može dodatno promeniti.

Za razliku od većeg dela Evrope, Turska je ove godine zabeležila znatno manju opožarenu površinu. Do sada je izgorelo 39.556 hektara, dok je četrnaestogodišnji prosek za isti period iznosio 134.707 hektara.

"Rizik od požara više nije ograničen na Mediteran"

Podaci pokazuju da ovogodišnji problem nije ograničen samo na zemlje koje se tradicionalno suočavaju sa velikim požarima tokom letnjih meseci. Simone Varoto upozorio je britanske vlasti da bi trebalo da posmatraju južnu Evropu kao svojevrsno rano upozorenje i ozbiljnije se pripreme za rastući rizik od požara.

"Toplotni talasi i šumski požari koji su ovog leta pogodili južnu Englesku, a u kojima je već izgorelo više od 20.000 hektara, pokazuju da rizik od požara više nije ograničen samo na Mediteran", rekao je on.

Komentari (0)

Evropa