Evropa

Francuska pritiska EU: Traži da se Ukrajini ograniči nabavku oružja van Evrope

Komentari
Francuska pritiska EU: Traži da se Ukrajini ograniči nabavku oružja van Evrope
Tanjug AP/Henry Nicholls - Copyright Tanjug AP/Henry Nicholls

veličina teksta

Aa Aa

Francuska želi da ograniči trajanje izuzetaka koji Ukrajini omogućavaju kupovinu vojne opreme van Evropske unije, u okviru zajma od 90 milijardi evra, kako bi veći deo evropskog novca bio usmeren ka evropskoj, a potencijalno i francuskoj, odbrambenoj industriji, saznaje Euronews.

Ukrajina je dobila mogućnost da, pod određenim uslovima, nabavlja vojnu opremu od proizvođača izvan Evrope koristeći sredstva iz Zajma EU za podršku Ukrajini od 90 milijardi evra.

Zemlje članice EU odobrile su u aprilu ovaj finansijski instrument za podršku Kijevu tokom 2026. i 2027. godine. Od ukupno 90 milijardi evra, 30 milijardi namenjeno je ekonomskoj podršci, dok je 60 milijardi predviđeno za vojnu pomoć.

Prva tranša isplaćena je u junu, kada je za dronove izdvojeno 3,9 milijardi evra, a početkom ove nedelje odobreno je još 6,1 milijardu evra za nabavku odbrambene opreme.

Ukrajina može da kupuje i van Evrope

Prema uslovima zajma, Ukrajina ne može da nabavi više od 35 odsto ukupne vrednosti odbrambenog proizvoda izvan EU i Evropskog ekonomskog prostora.

Međutim, Kijev može da zatraži izuzeće ukoliko nijedan proizvod proizveden u EU ne može da zadovolji njegove neposredne operativne potrebe. Izuzeće je moguće i kada evropski proizvođači ne mogu da obezbede potrebne količine, kada bi proizvodnja trajala predugo ili kada bi evropska oprema bila preskupa.

Ukrajinska vlada je do sada zatražila dva takva izuzeća – jedno za komponente za dronove proizvedene u Kini, a drugo za američke presretačke rakete za sistem „Patriot“, koje su Kijevu hitno potrebne za jačanje protivvazdušne odbrane.

Evropska komisija odobrila je oba zahteva, uz obrazloženje da Evropa trenutno nema dovoljne proizvodne kapacitete i da je u ključnim oblastima savremenog ratovanja i dalje zavisna od proizvođača iz drugih delova sveta.

Francuska, međutim, želi da ta izuzeća budu privremena, kako bi se obezbedilo da veći deo novca koji EU stavlja na raspolaganje Ukrajini na kraju bude usmeren na evropsku proizvodnju, a potencijalno i na francusku odbrambenu industriju.

Francuska ima jednu od najvećih odbrambenih industrija u Evropi. Među njenim proizvodima je i sistem SAMP/T, razvijen u saradnji sa Italijom, koji predstavlja jednu od najbližih evropskih alternativa američkom sistemu „Patriot“.

Devet zemalja traži veću fleksibilnost za Kijev

Francuski stav, međutim, nije jedini unutar EU. Ministri odbrane Švedske, Holandije, Nemačke, Danske, Estonije, Poljske, Letonije, Finske i Litvanije uputili su u julu pismo visokoj predstavnici EU za spoljnu politiku Kaji Kalas i komesaru za odbranu Andrijusu Kubilijusu, u kojem su zatražili da Ukrajina ima maksimalnu fleksibilnost pri nabavci opreme koja joj je hitno potrebna.

„I dalje naglašavamo da je brzo odobravanje rasporeda proizvoda od ključnog značaja, uključujući pragmatičnu primenu izuzeća za kupovinu materijala proizvedenog u trećim zemljama“, navodi se u pismu.

Uprkos tome, Pariz nastoji da Evropska komisija obezbedi da izuzeci vremenom budu zamenjeni evropskom proizvodnjom.

Kako bi se to sprovelo u praksi, u velikoj meri zavisi od načina funkcionisanja samog zajma.

Na početku procesa, Kijev je Briselu dostavio širok pregled planirane potrošnje sredstava po kategorijama proizvoda – od dronova i sistema protivvazdušne odbrane do artiljerije. Precizne raspodele sredstava su poverljive i mogu biti menjane u skladu sa potrebama na frontu.

Za proizvode koji se nabavljaju na osnovu izuzeća postoji i druga faza. Ukrajinska vlada tada mora da dostavi detalje o tome kako će novac biti potrošen, uključujući ugovore u kojima se navodi koja oprema se kupuje, od kog dobavljača i u kom roku. Evropska komisija oslobađa sredstva tek nakon što pregleda ugovore.

Kada je reč o kineskim dobavljačima, Komisija mora da proveri i da li kompanije nisu obuhvaćene sankcijama EU usmerenim protiv ruskog vojno-industrijskog kompleksa, s obzirom na to da proizvođači dronova iz Kine mogu da snabdevaju obe strane u sukobu.

Od vlade zemlje u kojoj je dobavljač registrovan takođe se traži obaveza da će ugovor biti realizovan, kako bi se osiguralo da oprema bude isporučena čak i ukoliko dođe do promene političkih prioriteta.

Izuzeci moraju ponovo da se odobravaju

Ključna stvar je da se izuzeci moraju obnavljati svaki put kada Ukrajina zatraži novu isplatu.

To znači da bi Evropska komisija mogla da odbije produženje izuzeća ukoliko se u međuvremenu pojavi evropski proizvođač koji može da obezbedi istu količinu opreme, po odgovarajućoj ceni i u istom ili prihvatljivom roku.

U tom slučaju, Kijev bi mogao biti primoran da opremu nabavlja od evropskog proizvođača.

Neformalno, Evropska komisija bi mogla da ograniči i period tokom kojeg Ukrajina može da se oslanja na proizvođače izvan Evrope, na primer uvođenjem kraćih rokova za realizaciju ugovora sa tim dobavljačima.

Brisel će tako morati da pronađe delikatan balans – sa jedne strane da podstakne razvoj evropske odbrambene industrije i dugoročno smanji stratešku zavisnost od stranih dobavljača, a sa druge da osigura da Ukrajina dobije opremu koja joj je potrebna za odbranu od Rusije.

Način na koji će EU primenjivati ova izuzeća u okviru Zajma za podršku Ukrajini mogao bi da postavi važan presedan i za druge finansijske instrumente, posebno za program SAFE (Security Action for Europe) i Evropski program za odbrambenu industriju (EDIP).

Portparol francuske vlade nije odgovorio na zahtev Euronewsa za komentar.

Komentari (0)

Evropa