Protesti u Francuskoj ogolili finansijske probleme: Kriza bi mogla da se prelije na ostatak Evrope
Komentari
Nezapamćeni talas protesta srednjoškolaca i studenata u Francuskoj ogolio je sve veće finansijske pritiske sa kojima se zemlja suočava. Njihovo rešavanje biće još teže dok druga najveća evropska ekonomija pokušava da obuzda sve veći budžetski deficit, navodi CNN.
Finansije zemlje nalaze se u veoma nepovoljnom položaju. Javni dug je u junu premašio četiri biliona dolara, pokazuju podaci nacionalne statističke agencije. Troškovi servisiranja tog duga porasli su za milijarde dolara u odnosu na prošlu godinu, usled naglog rasta prinosa na obveznice.
Istovremeno, pritisak na javne finansije raste, izdvajanja za penzije povećavaju se zbog starenja stanovništva, dok vlada planira da poveća ulaganja u odbranu. Srednjoškolci, s druge strane, traže rešavanje problema nedostatka zaposlenih, pretrpanih učionica i dotrajale školske infrastrukture.
Pokušaji da se pronađu rešenja za finansijske probleme Francuske i ranije su izazivali društvene nemire. Napori da se poveća starosna granica za odlazak u penziju izazvali su masovne proteste 2023. godine.
Francuska vlada je prošle nedelje predložila velika smanjenja javne potrošnje i povećanje poreza, sa ciljem smanjenja budžetskog deficita. Međutim, kupci obveznica strahuju da bi poslanici mogli da ublaže fiskalne mere uoči predsedničkih izbora naredne godine, rekao je Endrju Kenigam, glavni ekonomista za Evropu u konsultantskoj kompaniji "Capital Economics".
Na izborima bi predsednika Emanuela Makrona mogao da nasledi kandidat krajnje desnice ili krajnje levice, što otvara pitanja o posvećenosti zemlje fiskalnoj disciplini. Iako je desničarsko Nacionalno okupljanje Marin Le Pen nedavno predložilo značajna smanjenja potrošnje kako bi se stabilizovale javne finansije, stranka je istovremeno i dalje posvećena skupim poreskim olakšicama, naveo je Kenigam.
Tanjug/AP/Stephanie Lecocq
"Investitori će takođe biti zabrinuti zbog većeg fiskalnog populizma nakon izbora. Postoji veliki rizik da se razlika u prinosima znatno poveća, bilo pre ili posle izbora naredne godine", napisao je on u analizi prošle nedelje.
Nagli rast prinosa na obveznice
Zabrinutost zbog moguće dužničke krize u Francuskoj eskalirala je prošle nedelje, što je dovelo do rasprodaje francuskih obveznica i naglog rasta prinosa.
S obzirom na veličinu Francuske i njen sistemski značaj, "potencijal da se problemi preliju na druge zemlje i evrozonu u celini veoma je veliki i mogao bi da izazove ozbiljnu krizu u čitavom regionu", rekao je za CNN Anhel Talavera, glavni ekonomista za Evropu u konsultantskoj kompaniji "Oxford Economics".
Ove zabrinutosti bile su jedan od glavnih razloga zbog kojih je evro u ponedeljak pao na najniži nivo prema dolaru od maja 2025. godine. Zajednička valuta 21 zemlje Evropske unije trenutno vredi oko 1,12 dolara, nakon što je nakratko pala ispod tog nivoa.
Rizici i van Francuske
Najnovija previranja na finansijskim tržištima mogla bi da opterete krhki ekonomski oporavak Evrope, koji podupiru ulaganja u veštačku inteligenciju, veća potražnja za evropskim izvozom i povećana izdvajanja za odbranu u Nemačkoj.
Najnoviji podaci iz istraživanja pokazali su da je aktivnost u proizvodnom i uslužnom sektoru evrozone prošlog meseca porasla najbržim tempom u gotovo tri i po godine.
profimedia
"(Ekonomski) rast se vraća, a Evropa je pokazala iznenađujuću otpornost", naveli su ekonomisti Morgan Stanleja u analizi objavljenoj krajem septembra.
Ipak, visoki prinosi na obveznice predstavljaju jasan rizik po taj rast.
Ako vlade ne smanje javnu potrošnju, "kamatne stope će nastaviti da rastu", rekao je Karsten Brzeski, glavni ekonomista holandske banke "ING".
Viši prinosi na obveznice povećavaju troškove zaduživanja širom privrede, zbog čega kupovina stanova i automobila postaje skuplja i smanjuju se ulaganja. Istovremeno, državama poskupljuje zaduživanje, što ih primorava na određeni stepen mera štednje kako bi sprečile dalji rast prinosa.
Prinosi na državne obveznice Francuske, Nemačke i Velike Britanije poslednjih nedelja dostigli su najviše nivoe u više godina, usled sve veće zabrinutosti zbog održivosti javnog duga.
Javne finansije Evrope predstavljaju "ozbiljan rizik za finansijska tržišta evrozone i ekonomiju", rekao je Džek Alen-Rejnolds, zamenik glavnog ekonomiste za evrozonu u "Capital Economics".
Komentari (0)