Evropa

RAT U UKRAJINI Borbe u Bahmutu, Kuleba odbacio umešanost "proukrajinskih grupa" u napad na Severni tok

Komentari

Autor: Euronews Srbija

11/03/2023

-

08:36

RAT U UKRAJINI Borbe u Bahmutu, Kuleba odbacio umešanost "proukrajinskih grupa" u napad na Severni tok
RAT U UKRAJINI Borbe u Bahmutu, Kuleba odbacio umešanost "proukrajinskih grupa" u napad na Severni tok - Copyright AP/Libkos, Kostiantyn Liberov, profimedia

veličina teksta

Aa Aa

Danas je 380. dan ruske invazije na Ukrajinu. Juče su se začule sirene za vazdušnu opasnost na jugu zemlje, dok Institut za studije rata ocenjuje da je plaćenička Vagner grupa koja zadaje najviše problema ukrajinskoj vojsci u bici za Bahmut trenutno na taktičkoj pauzi. Američki predsednik i predsednica Evropske komisije na sastanku obećali nastavak pomoći Kijevu.  

Ključni događaji: 

  • Borelj: Nije preostalo mnogo mogućih sankcija protiv Rusije 
  • Bajden i Fon der Lajen obećali podršku Ukrajini dok god joj je to potrebno 
  • Finske premijerka posetila Kijev i sastala se sa Zelenskim 
  • Kanada uvela zabranu uvoza svih ruskih proizvoda od aluminijuma i čelika 

   Kako je protekao prethodni dan ruske invazije na Ukrajinu, pročitajte u jučerašnjem blogu

Euronews

 

        Dešavanja u Ukrajini možete pratiti iz minuta u minut u našem LIVE blogu 

21.04 Zašto je Bahmut i dalje poprište jedne od najkrvavijih bitaka rata u Ukrajini?

Teške i uporne borbe oko ukrajinskog grada Bahmuta u regionu Donejcka traju više od sedam meseci. Sudeći po lokalnim zvaničnicima, 60 odsto grada je uništeno. I Moskva i Kijev tvrde da je druga strana pretrpela ogromne gubitke u tim borbama. U februaru su zapadni posmatrači spekulisali da bi ukrajinske snage mogle da napuste položaje u odbrani Bahmuta, i da se umesto toga fokusiraju na pokretanje kontraofanziva. Zbog čega se onda bitka za Bahmut i dalje vodi velikom žestinom? Opširnije u posebnom tekstu

Tanjug/AP Photo/Yevhen Titov, File

 

19.03 Klimenko: Od početka rata Rusija bombardovala Ukrajinu više od 40.500 puta

Rusija je bombardovala Ukrajinu više od 40.500 puta od kako je počela invazija prošlog februara, sudeći prema podacima ministra unutrašnjih poslova Ukrjaine Ihora Klimenka.

Gardijan prenosi izveštaj Euromajdana u kome se navodi da je Klimenko rekao da je, od kada je rat počeo, u granatiranju uništeno vipe od 152.000 stambenih zgrada.

17.52 Ukrajina sprovodi dodatne mere za zaštitu kritične infrastrukture

Zvaničnici u Ukrajini su uveli dodatne bezbednosne mere kako bi zaštitili kritičnu infrastrukturu i stambena područja od novog potencijalnog talasa ruskih napada, rekao je ministar unutrašnjih poslova Ukrajine Ihor Klimenko na nacionalnoj televiziji.

"Mogu da kažem da smo uvek spremni za takozvane uzvratne udare(raketne napade) kada neprijatelj podmuklo uništava ne samo objekte kritične infrastrukture, već i stambene zgrade", rekao je on, prenosi CNN. 

15.11 Kuleba odbacio umešanost "proukrajinskih grupa" u napad na Severni tok

Ukrajinski ministar spoljnih poslova Dmitro Kuleba odbacio je navode da je "proukrajinska grupa" kriva za napad na Severni tok koji je izvršen prošle godine. Govoreći sa bivšim portugalskim ministrom Brunom Makaešom u intervjuu za list "Novi državnik", Kuleba je rekao da je "ovo prvi put da čuje priču o proukrajinskoj ili ukrajinskoj grupi koja može da izvrši operacije na tom nivou i toliko sofisticirane".

Tanjug/AP/Efrem Lukatsky

 

Podsetimo, tokom ove nedelje američki "Njujork tajms" objavio je izveštaj gde, pozivajući se  na anonimne američke zvaničnike i njihove izjave, navodi da su "proukrajinske grupe" odgovorne za napad na Severni tok, ali da o tome ukrajinski državni vrh ništa nije znao.

Takođe, nemački mediji izvestili su o delovima istrage koji ukazuju na to da je operaciju sabotaže izvelo šestoro ljudi koji  su "Ukrajinci, Rusi, ili i jedni i drugi", a koji su iznajmili brod u Poljskoj. Nemačko tužilaštvo je potvrdilo deo ovih izveštaja, navodeći da je zaista pronađen brod sa tragovima eksploziva, ali nisu dali više detalja od toga.

13.40 Nastvaljaju se borbe oko Bahmuta - dalji napad Rusije značio bi velike žrtve, procenjuje ministarstvo UK

Ruske snage napravile su prodor kod Bahmuta, ključne mete Moskve u istočnoj Ukrajini, prenosi agencija AP, dodajući da su bitke oko ovog grada odnele veliki broj žrtava. U izveštaju britanskog ministarstva odbrane, međutim, dodaje se da uprkos dosadašjem uspehu ruskih snaga, njihov napad neće moći da ostane tako snažan bez ogromnih gubitaka.

Tanjug/AP Photo/Yevhen Titov, File

 

12.20 Državni tužilac: U ruskim napadima stradalo najmanje 464 dece

Kancelarija državnog tužioca Ukrajine, pozivajući se na podatke ukrajinske policije, saopštila je danas da je u ruskim napadima širom Ukrajine od 24. februara prošle godine poginulo najmanje 464 dece, ranjeno je još 934, a 367 dece smatra nestalim. Očekuje se da će broj žrtava biti veći jer trenutni broj ne uključuje podatke sa teritorija koje je okupirala Rusija ili tamo gde su u toku aktivne borbe, prenosi Kijev Indipendent.

11.50 Ukrajinski zvaničnik: U Bahmutu se uništavaju najbolje ruske jedinice pred proleće

Ukrajina je odlučila da brani grad Bahmut jer se tamo zadržavaju i uništavaju najbolje ruske jedinice i degradiraju se njihove borbene mogućnosti pre planirane ukrajinske prolećna kontraofanzive, izjavio je danas pomoćnik predsednika Volodimira Zelenskog, prenos Rojters.

Tanjug/AP Photo/Libkos

 

10.20 Britanska vlada protiv učešća ruskih i beloruskih sportista na Olimpijadi

Britanska vlada je poslala pismo sponzorima Olimpijade, pozivajući ih da izvrše pritisak na Međunarodni olimpijski komitet (MOK) zbog predloga da se dozvoli sportistima iz Rusije i Belorusije da se takmiče na Igrama u Parizu sledeće godine, preneli danas britanski mediji. MOK se suočava sa sve većim pritiscima nakon što je u januaru odredio put za takmičare iz Rusije i Belorusije da se kroz azijske kvalifikacije izbore za učešće na Olimpijskim igrama u Parizu, ali bez obeležja Rusije i Belorusije, preneo je Rojters.

09.35 Kanada zabranila uvoz ruskih proizvoda od čelika i aluminijuma 

Kanada je objavila mere zabrane na uvoz ruskih proizvoda od čelika i aluminijuma, sa ciljem da se smanje prihodi Moskve, i samim tim njena mogućnost za dalje dinansiranje rata u Ukrajini. Tokom 2021. godine, uvoz ovih proizvoda vredeo je oko 250 miliona kanadskih dolara (oko 170 miliona evra), saopšteno je iz kanadske vlade.

08.55 Ministarstvo odbrane UK: Reka Bahmutka predstavlja novu liniju fronta

Bahmut je postao "ubistvena zona" koja verovatno predstavlja veliki izazov za ruske Vagner plaćeničke snage, dok pokušavaju da se probiju dalje na zapad, piše britansko ministarstvo odbrane u svom redovnom izveštaju.

U izveštaju se navodi da je, u poslednja četiri dana, Vagner grupa preuzela kontrolu nad većim delom grada na istoku, dok ukrajinske snage i dalje drže odbranu na zapadu, i uništile su ključne mostove preko reke "Bahmutke". Ova reka, dodaje se, sada predstavlja "liniju fronta" 

08.20 Struja se vratila u veći deo Kijeva

U Većem delu Kijeva se struja vratila, rekli su tamošnji zvaničnici, nakon poslednjih ruskih masovnih napada na infrastrukturu grada. Takođe, u Odeskom regionu struja se u potpunosti vratila, dok je oko 60 odsto domaćinstava u Harkovu koje je ostalo bez električne energije, sada ponovo može da je koristi, preneo je AP. Značajna šteta ostaje u Žitomirskoj i Harkovskoj oblasti, na severozapadu i severoistoku zemlje.

08.15 Zelenski o peticiji za preimenovanje Rusije u Moskoviju

Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski  razmotrio je elektronsku peticiju, čiji autori predlažu da Rusija bude zvanično preimenovana u "Moskoviju", termin "ruski" zamenjen terminom "moskovski", a "Ruska federacija" sa "Moskovska federacija".

Zelenski je naveo da je zatražio od premijera Denisa Šmigala da to pitanje bude sveobuhvatno razrađeno zajedno sa naučnim institucijama, prenosi Ukrajinska pravda.

profimedia

 

Elektronsku peticiju je potpisalo više od 25.000 građana, a u njoj se navodi da je "istorijski naziv Rusije Moskovija". Autori peticije tvrde da "Rusija postoji samo 301 godinu" - od 22. oktobra 1721. godine, kada je, kako navode, "car Petar I proglasio Moskovsko carstvo Ruskom imperijom".

08.10 Serija izveštaja o eksplozijama na Severnom toku, a krivac nepoznat: "Deluje da neko nešto zataškava, ali je nejasno ko" 

Američki i nemački mediji objavili su ove nedelje dva odvojena teksta koji se bave eksplozijom na Severnom toku iz septembra prošle godine. Dok se "Njujork tajms" poziva na izvore iz američkih obaveštajnih službi, nemački mediji navode detalje iz istrage, koje je delom potvrdila i kancelarija javnog tužioca. Međutim, glavno pitanje i dalje ostaje bez odgovora, odnosno još se ne zna ko je zapravo odgovoran za sabotažu? Analitičari su za Eruonews Srbija govorili o nastavku ovog slučaja, a šta su rekli pročitajte u posebnom tekstu.

08.00 Bajden i Fon der Lajen obećali podršku Ukrajini dok god joj je to potrebno

Američki predsednik Džozef Bajden i predsednica EK Ursula fon der Lajen su na sastanku u Beloj kući razgovarli o ratu u Ukrajini. Oni su obećali "bezbednosnu, ekonomsku i humanitarnu podršku" Ukrajini onoliko dugo koliko joj je potrebno.

"Ostajemo posvećeni pružanju i mobilizaciji međunarodne podrške", uključujući i privatni sektor, kako bismo osigurali ekonomsku stabilnost Ukrajine, rekli su Bajden i fon der Lajen u zajedničkom saopštenju, preneo je CNN. Dodali su da će se nastaviti vojna pomoć i obuka.

07.30 Zelenski razgovarao sa Sanom Marin u Kijevu

Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski razgovarao je u Kijevu sa premijerkom Finske Sanom Marin o pitanjima odbrane i bezbednosti, obnavljanju Ukrajine, sankcijama protiv Ruske Federacije, pozivanju Rusije na odgovornost i formuli mira.

Ključna tema razgovora bila je odbrana i bezbednost, to je prioritet, rekao je Zelenski na zajedničkoj konferenciji za novinare sa Marin, preneo je Ukrinform.

07.00 Niz eksplozija i incidenata na ruskoj teritoriji od početka rata: Moskva krivi Kijev, Ukrajina negira umešanost 

Ruski mediji već godinu dana, od početka rata u Ukrajini, izveštavaju o eksplozijama ili drugim incidentima na teritoriji Ruske Federacije. O tim događajima u svojim saopštenjima govore i ruski zvaničnici, a najčešće za njih krive ukrajinsku vojsku. Iz Kijeva, sa druge strane, ni u jednom od ovih slučajeva nije stigla poruka kojom se preuzima odgovornost, već su uglavnom ili ignorisali, ili odlučno poricali bilo kakvu umešanost u eksplozije na ruskoj teritoriji. Najnovija u nizu situacija za koju je Kremlj okrivio Ukrajinu dogodila se u Brjanskoj oblasti 2. marta, a sedam dana kasnije ruska vojska je izvela masovno granatiranje Ukrajine, dok je na sajtu ministarstva odbrane stajalo da je u pitanju "odgovor na ukrajinske akcije u Brjansku".

Ukrajinski zvaničnici, onda kada odgovore na optužbe Moskve, najčešće to čine navodeći da je u pitanju ruska provokacija kako bi se našao "izgovor" za dalju eskalaciju sukoba ili neki novi masovni napad. Koji incidenti su privukli najviše pažnje pročitajte u posebnom tekstu

Komentari (0)

Evropa