Koliko je verodostojna "Konklava": Šta je u filmu prikazano tačno, a šta ne u procesu izbora novog pape?
Komentari
02/05/2025
-09:00
Retko kada umetnost imitira život tako doslovno kao što to čini film "Konklava". To je postalo jasno nakon smrti pape Franje, koji je preminuo 21. aprila u 89 godini.
Ova drama, zasnovana na istoimenoj knjizi Roberta Harisa i u režiji Edvarda Bergera, predstavlja fiktivni prikaz zatvorenog procesa izbora novog poglavara Rimokatoličke crkve, poznatog kao konklava, koja bi u stvarnosti trebalo da započne u Vatikanu 7. maja.
Kardinali iz celog sveta – koje u filmu iz 2024. godine tumače glumci poput Rejfa Fajnsa, Džona Litgoua i Stenlija Tućija – sleteće u Rim, gde će biti potpuno odsečeni od spoljnog sveta dok ne izaberu novog papu.
Kao što je slučaj sa svakim holivudskim ostvarenjem, neki elementi filma dodati su radi dramatičnog efekta. Najveći preokreti (bez brige, nema većih spojlera) neki su protumačili kao antikatoličku propagandu, prenosi Sky News.
Ipak, u celini gledano, "Konklava" – koja je osvojila četiri BAFTA nagrade, uključujući i za najbolji film, kao i Oskara za najbolji adaptirani scenario – sada deluje zapanjujuće proročki, s obzirom na to da je izašao nekoliko meseci pre nego što su kardinali prvi put počeli da izražavaju zabrinutost za zdravlje pape Franje.
I izgleda da je publika oduševljena. Prema podacima kompanije Luminate, koja prati gledanost striming sadržaja, interesovanje je u ponedeljak skočilo za čak 283 odsto, sa ukupno 6,9 miliona minuta gledanja.
Dakle, koliko tačno film prikazuje strogo poverljivi proces konklave?
Osnovne stvari
Kada je reč o osnovama, film verno prikazuje ono što znamo o stvarnom procesu konklave.
Kardinali se prikazuju kako zajedno žive, jedu i druže se u verziji kuće Casa Santa Marta, pansiona koji se nalazi u okviru Apostolske palate u Vatikanu, što je upravo ono što će se dešavati početkom narednog meseca.

Tanjug AP/Focus Features via AP
Film takođe prikazuje Sikstinsku kapelu – čuvenu vatikansku dvoranu ukrašenu Mikelanđelovim delima – kako se pretražuje zbog prislušnih uređaja pre početka strogo poverljivih glasanja koja se održavaju ujutru i uveče, kada kardinali zapisuju ime osobe za koju žele da postane papa.
Film Edvarda Bergera takođe verno prikazuje kako kardinali ubacuju svoje glasove u zapečaćeni kutiju – koja je u stvarnosti srebrna urna. Kada svi glasovi budu ubačeni, vatikanski zvaničnik ih naglas čita jedan po jedan.
Ako se ne postigne dvotrećinska većina, glasački listići se povezuju koncem i spaljuju uz dodatak hemikalije koja stvara crni dim — dok se beli dim pojavljuje tek kada se dovoljan broj kardinala složi oko kandidata koji će preuzeti papstvo — detalji koji su takođe verno prikazani i odgovaraju stvarnom procesu.
Unutrašnja politika
Film prikazuje jasne frakcije unutar grupe kardinala koji glasaju, sa nekima koji očigledno podržavaju određene kandidate više od drugih, uglavnom u zavisnosti od njihovih uverenja.
Kardinal Aldo Belini (kojeg tumači Tući) prikazan je kao vodeći liberalni kandidat, koji se zalaže za reformu Katoličke crkve i želi da krene stopama preminulog pape. S druge strane, kardinal Đofredo Tedesko (kojeg tumači Serđo Kastelito) je Italijan koji predstavlja konzervativno krilo crkve.
Tanjug/AP/Focus Features
Tačno je da svaki papa ima svoja uverenja, od kojih su neka viđena kao liberalnija, a neka kao konzervativnija. Papa Franjo se, zapravo, razlikovao od svojih prethodnika po mnogim kontroverznim pitanjima unutar crkve. On je otvorenije prihvatio LGBTQ+ osobe (iako nije došao do potpunog prihvatanja), osudio klimatske promene i javno pozvao na prekid vatre u Gazi.
Govoreći za Sky News u februaru nakon izlaska filma, Fajns je rekao da je "ljudski" način na koji se kardinali prikazuju u procesu pozicioniranja za najvišu funkciju.
"Puni su ponosa, ambicije, stvari koje su skrivali, i mislim da je to ono što je sjajno – [film] nije ciničan, i to je upravo ono što me privuklo", rekao je Fajns.
Međutim, Bil Kavana, profesor katoličkih studija na Univerzitetu DePol, rekao je za Guardian da je politizacija procesa u filmu verovatno "malo preterana".
On je istakao da kardinali ne padaju često "precizno u progresivne i konzervativne tabore".
Lik kardinala Lorensa
Centralni lik filma je lik kardinala Lorensa, kog tumači Fajns, ključnog dostojanstvenika unutar Vatikana, kojem je dodeljena odgovornost da nadgleda fiktivnu konklavu.
Kardinal Lorens je u filmu, ponekad, prikazan kao osoba koja ispunjava uloge kako kamerlenga, osobe koja tradicionalno preuzima vlast nad Svetom Stolicom – centralnim vladinim telom Katoličke crkve i Vatikanske države – nakon smrti pape, tako i dekana Kardinalskog kolegijuma.
Tanjug/AP/Focus Features
Međutim, u stvarnosti, ove su dve odvojene uloge.
Nakon smrti pape Franje u ponedeljak, irsko-američki kardinal Kevin Farel preuzeo je Svetu Stolicu kao kamerlengo. Tradicionalna uloga kamerlenga uključuje pomoć u organizaciji konklave, ali i obuhvata obaveze kao što su obaveštavanje o smrti pape, zatvaranje papine rezidencije i uništavanje papinskog prstena ribara.
Kardinal Farel je takođe imao ključnu ulogu u organizaciji papine sahrane.
Ovo se razlikuje od uloge dekana Kardinalskog kolegijuma, koji se smatra "prvim među jednakima" – suštinski predsedavajući tela kardinala koji biraju novog papu.
Kardinal Đovani Batista Re obavlja ovu funkciju od 2020. godine i sada će predsedavati opštim skupovima, okupljanjem kardinala koji se trenutno nalaze u Rimu.
Kada novi papa bude izabran, kardinal Batista će takođe biti osoba koja prihvata izbor i pita novog papu koje ime će uzeti.
Tajni kardinal
Jedan od glavnih likova filma, kardinal Vinsent Benitez (koga tumači Karlos Diez), opisan je kao kardinal in pectore, što se odnosi na stvarni proces kada papa u tajnosti imenuje kardinala.
Papa ima pravo da ime novog izabranog kardinala čuva u tajnosti iz različitih razloga, ali oni se zvanično ne priznaju kao kardinali dok njihovo ime ne postane javno poznato.
Suprotno onome što film prikazuje, kardinali koji su imenovani u tajnosti ne mogu učestvovati u konklavi.
Komentari (0)