Aktuelno iz kulture

"Srpsko-ruski marš" Čajkovskog prvi put izveden pre 150 godina

Komentari
"Srpsko-ruski marš" Čajkovskog prvi put izveden pre 150 godina
"Srpsko-ruski marš" Čajkovskog prvi put izveden pre 150 godina - Copyright WIkimedia/Bain News Service, publisher

veličina teksta

Aa Aa

Pre 150 godina, 17. novembra 1876. u Moskvi je prvi put izveden "Srpsko-ruski marš" Petra Iljiča Čajkovskog, nastao kao izraz slovenske uzajamnosti, odnosno podrške Srbima u jeku rata koji je Srbija tada vodila protiv Turske.

Prvobitnog imena "Srpsko-ruski marš" naknadno je najčešće nazivan "Slovenski marš" po francuskom "Marche slave".

Čajkovski ga je napisao tokom septembra te godine, na inicijativu Nikolaja Rubinštajna, bliskog prijatelja, tada prve ličnosti moskovskog odeljka Ruskog muzičkog društva, a u korist Slovenskog dobrotvornog odbora, kom je bio namenjen celokupan prihod.

"Srpsko-ruski marš" je tog 17. novembra, odnosno 5. po starom, julijanskom kalendaru, izveo Simfonijski orkestar Ruskog muzičkog društva, pod rukovodstvom Rubinštajna.

Zabeleženo je da je koncertno izvođenje preraslo u veliku panslovensku manifestaciju, te da je publika uporno zahtevala ponovno izvođenje.

Smatra se da je Čajkovskom inspiracija bio primer pukovnika Nikolaja Rajevskog koji je kao dobrovoljac poginuo u borbama protiv Turaka u Srbiji.

Sudbina pukovnika Rajevskog, na koju se gledalo sa izvesnim romantičnim ponosom, bila je tih godina tema visokog ruskog društva, kako se vidi i iz Tolstojeve "Ane Karenjine" gde se pominje kao Vronski.

General Mihail Černjajev poveo je leta 1876. više hiljada ruskih dobrovoljaca u pomoć Srbima.

Postao je potom glavnokomandujući srpske vojske na Moravskom frontu. Prilikom nastanka kompozicije Čajkovski se oslonio kako na rusko tako i na srpsko muzičko nasleđe.

Moguće je da se pritom u izvesnom smislu ugledao i na Johanesa Bramsa, s kojim je bio blizak, a koji je takođe delom bio motivisan srpskim muzičkim primerima.

U osnovi inspirisan Srpsko-turskim ratom, koji je bio u jeku, uključujući i odlazak dobrovoljaca iz Rusije u pomoć Srbima, poput pukovnika Rajevskog, Čajkovski je "Srpsko-ruski marš" komponovao oslanjajući se na motive koje je pronašao u zbirci Kornelija Stankovića "Srpske narodne melodije" štampanoj 1862. u Beču, čije se prvo izdanje inače pojavilo 1859.

Za tu zbirku Kornelije Stanković nagrađen je od ruskog carskog dvora Ordenom Svetog Stanislava.

Čajkovski se pritom poslužio motivima ruske himne "Bože, Cara čuvaj" kao i više srpskih pesama. Veruje se da su mu muzički predložak bile "Rado ide Srbin u vojnike", graničarska vojnička pesma pančevačkog prote Vase Živkovića odnosno kompozitora Nikole Đurkovića, zatim pesma "Prag je ovo milog Srbstva" Mite Oreškovića ili pesma "Sunce jarko".

Kompozicija je konačno uobličena 25. septembra 1876. nepunih dva meseca pre prvog izvođenja.

Za života Čajkovskog, pod njegovim rukovodstvom, dirigentskom palicom, "Srpsko-ruski marš" je izvođen u Evropi, kao u Francuskoj, Parizu, marta 1891.

U ruskoj kulturi zainteresovanost za srpske teme nije bila neobična, poput recimo Ljermontova ili Puškina koji je pevao o Karađorđu i knjazu Milošu.

U sovjetsko vreme izvođenje "Slovenskog marša" u izvornom obliku nije bilo moguće, pa su delovi oslonjeni na himnu iz vremena Romanova "Bože, Cara čuvaj" zamenjeni jednim odeljkom kompozicije Mihaila Ivanoviča Glinke.

Izvođenja u prvobitnom obliku u Rusiji su bila moguća tek od 1990. kada je Nacionalni simfonijski orkestar Rusije pod rukovodstvom Mihaila Pletnjova, posle decenija zabrane, prvi put nastupio s izvornom kompozicijom Petra Iljiča Čajkovskog.

Bonus video:

Komentari (0)

Kultura