Aktuelno iz kulture

Danski naučnici otkrili runski zapis o bogu Odinu na zlatnom disku iz petog veka

Komentari

Autor: Tanjug

08/03/2023

-

22:02

Danski naučnici otkrili runski zapis o bogu Odinu na zlatnom disku iz petog veka
Danski naučnici otkrili runski zapis o bogu Odinu na zlatnom disku iz petog veka - Copyright Tanjug/Arnold Mikkelsen, The National Museum of Denmark via AP)

veličina teksta

Aa Aa

Danski naučnici saopštili su danas da su identifikovali najstariji poznati natpis koji se odnosi na nordijskog boga Odina, na delu zlatnog diska iskopanog u zapadnoj Danskoj 2020.

Runološkinja Nacionalnog muzeja u Kopenhagenu Lizbet Imer navela je da natpis predstavlja čvrst dokaz da su se ljudu još u 5. veku klanjali božanstvu Odinu, odnosno najmanje 150 godina ranije nego što se do sada smatralo, prenosi AP.

Agencija navodi da je na zlatnom brakteatu, odnosno vrsti tankog, ukrasnog priveska, stoji natpis koji glasi: ''On je Odinov čovek'', što se verovatno odnosi na nepoznatog kralja ili gospodara.

''To je jedan od najbolje izvedenih runskih natpisa koje sam ikada videla“, rekla je Imer.

Rune su simboli koje su rana plemena sa severa Evrope koristila kao pismo, dok je Odin bio jedno od vrhovnih božanstava u nordijskoj mitologiji i često je povezivan sa ratom, kao i poezijom.

Brakteat otkriven u Danskoj bio je deo riznice u kojoj se nalazio oko kilogram zlatnih artefakata, uključujući diskove veličine tanjira i rimske novčiće od kojih je napravljen nakit, koja je otkopan u selu Vindelev, navodi AP.

Prema podacima Nacionalnog muzeja u Kopenhagenu, gde je sada izložena riznica otkrivena 2020, u severnoj Evropi je pronađeno više od 1.000 brakteata.

Specijalista za drevne jezike Krister Vashus ocenio je da je, imajući u vidu da su runski natpisi retki, ''svaki runski natpis od vitalnog značaja za to kako razumemo prošlost''.

''Kada se pojave natpisi ove dužine, to je samo po sebi neverovatno. Oni nam daju neke prilično zanimljive informacije o religiji i društvu u prošlosti'', naveo je Vashus.

AP podseća da su nordijski narodi poštovali mnoge bogove i svaki od njih je imao različite karakteristike, slabosti i atribute, a na osnovu saga i nekih kamenova sa runskim natpisima, pojavili su se informacije da su bogovi posedovali mnoge ljudske osobine i da su se ponašali kao ljudi.

''Ta vrsta mitologije može nas odvesti dalje i naterati nas da ponovo istražimo svih ostalih 200 brakteatnih natpisa za koje znamo'', zaključila je Imer.

Komentari (0)

Kultura