Spomenik "Kameni cvet" u Jasenovcu otkriven pre 60 godina
Komentari
Spomenik "Kameni cvet" u Jasenovcu, posvećen žrtvama tog ustaškog logora - Srbima, Jevrejima i Romima, svečano je otkriven pre 60 godina - 4. jula 1966. godine.
Spomenik koji se nalazi na prostoru nekadašnjeg logora III Ciglana, predstavlja simbol patnje, stradanja, ali i ponovnog rađanja i delo je arhitekte Bogdana Bogdanovića.
Autor spomenika Bogdan Bogdanovići ga je opisao kao "znak večitog obnavljanja".
"Kripta spomenika je okrenuta prema žrtvama iz kojih vuče svoj koren prema svetlosti i suncu, odnosno prema životu i slobodi", rekao je Bogdanović.
Na severnoj strani kripte položena je bronzana ploča u kojoj su upisani stihovi iz poeme "Jama" Ivana Gorana Kovačića.
Logor Jasenovac formirala je u avgustu 1941. godine tzv. Nezavisna Država Hrvatska, istočno od istoimenog gradića, u avgustu 1941. godine, a uništile su ga ustaše u aprilu 1945. godine da bi sakrili i umanjili zločin koji su počinile.
Državna administracija Hrvatske nazvala ga je "Sabirni i radni logor Jasenovac", ali to je bio logor smrti, mesto za mučenje i ubijanje prvenstveno Srba, Roma i Jevreja (svih uzrasta, polova, starosnih dobi, socijalnih, obrazovnih i drugih profila), a u to mučilište dovođeni su i svi drugi koji su podržavali Srbe, Rome, Jevreje, komuniste, partizane, ili su prosto bili ljudska bića i "nisu odgovarala" tadašnjim vođama ustaške Hrvatske.
Tanjug/Sava Radovanović/Jadranka Ilić/FoNet/Vlada/Slobodan Miljević
Logor se sastojao od pet jedinica, a sistemu logora priključeno je selo Donja Gradina, gde su ustaše skelom preko reke Save prevozile logoraše na likvidaciju.
Logor Jasenovac je bio prvi sistematski izgrađivani logorski kompleks na teritoriji tzv. NDH, jedini koji je neprekidno delovao sve do kraja njenog postojanja, najveći po prostoru koji je zauzimao, po broju logoraša koji su kroz njega prošli i po broju žrtava koje su u njemu stradale. U njega su se upućivali ne samo muškarci, nego i žene i deca.
Tačan broj žrtava u sistemima logora Jasenovac nije nikada utvrđen.
Prema podacima Zemaljske komisije Hrvatske za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača iz 1945. godine broj žrtava logora kreće se oko 500.000 do 600.000 sa akcentom da tačan broj žrtava nikad neće moći da se utvrdi zbog toga što je mnoge žrtve "progutala" Paćilijeva peć, dok je mnoge "odnela" reka Sava.
Istraživanja vršena šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog veka pokazala su da je u sistemu koncetracionog logora Jasenovac ubijeno 700.000 ljudi, od kojih 500.000 Srba, 33.000 Jevreja, 40.000 Roma, 127.000 antifašista, među kojima 20.000 dece.
Komentari (0)