Aktuelno

Ministarka ekologije: Srbija domaćin Svetskog dana zaštite životne sredine 2027. godine

Komentari
Ministarka ekologije: Srbija domaćin Svetskog dana zaštite životne sredine 2027. godine
Ministarka ekologije: Srbija domaćin Svetskog dana zaštite životne sredine 2027. godine - Copyright Tanjug/Miloš Milivojević

Autor: Tanjug

04/03/2026

-

22:35

veličina teksta

Aa Aa

Ministarka zaštite životne sredine Sara Pavkov izjavila je danas da je Srbija izabrana za domaćina Svetskog dana zaštite životne sredine 2027. godine u okviru Programa Ujedinjenih nacija za životnu sredinu i istakla je da je to veliki korak u političkoj strategiji Srbije.

Svetski dan zaštite životne sredine je dan koji se obeležava u celom svetu svakog 5. juna kroz razne aktivnosti i kampanje, sa ciljem da se skrene pažnja javnosti na brojne ekološke probleme i potrebu očuvanja životne sredine.

"Ovoga puta domaćin je Baku (Azerbejdžan) i s obzirom na snažno prijateljstvo dve zemlje, ja se nadam da ćemo moći da iskoristimo njihove primere dobre prakse i iskustva i da ih prenesemo u naš grad. Zašto je to važno? Nama u tom momentu traje Ekspo sa ozbiljnim brojem delegacija koje su već potvrdile učešće, a ja mogu već da najavim da ćemo mi sigurno postaviti nove kriterijume po pitanju obeležavanja ovog dana", rekla je Pavkov za Prvi program Radio Beograda.

Dodala je da to što je Srbija odabrana za domaćina Svetskog dana zaštite životne sredine 2027. godine jeste potvrda da je Srbija na dobroj trasi na međunarodnom putu po pitanju životne sredine.

"Ovaj događaj će podstaći delegacije koje dolaze u Beograd da povedu i predstavnike na najvišem nivou u životnoj sredini i da taj dan proširimo na jedan, možda i veći segment koji će trajati i više nedelja u vidu različitih sadržaja, panela i diskusija", rekla je Pavkov.

Istakla je i da je uloga države u procesu zelene tranzicije veoma važna.

"Ja to posmatram kao jedno tkivo koje je faktički skup kompleksnih ćelija gde svako ima svoju specijalizovanu ulogu i tu država donosi strateške kapitalne odluke, obezbeđuje svake godine sve veći budžet. Ove godine je budžet preko 25 milijardi dinara, podsetiću 2020. godine je bio samo 5 milijardi dinara i uz dobru komunikaciju sa građanima, uz otvorena vrata za sve dobre konkretne predloge, uz otvaranje novih pristupa po pitanju učešća raznih predstavnika civilnog društva, mislim da je uloga i države i svakog pojedinca podjednako važna", rekla je Pavkov.

Prema njenim rečima, napredak na putu zelene tranzicije može da bude i brži i bolji.

"Mi imamo poseban sektor za međunarodnu saradnju koje se bavi ispunjavanjem merila i kriterijuma koja su definisana u raznim strateškim dokumentima. U septembru smo doneli vrlo značajan dokument kojim smo definisali koja su to merila za zatvaranje poglavlja 27 i čini mi se da imamo postavljenu dinamiku, ali da moramo dodatno da se ubrzamo da bismo ispratili zelenu tranziciju po kriterijumima EU", rekla je Pavkov.

Ukazala je da je Vlada za ovu godinu predvidela subvencije do 5.000 evra za kupovinu novih električnih vozila uz pojednostavljenu proceduru putem portala e-uprava od 1. marta do 30. septembra.

"Mi smo prvi put ove godine u saradnji sa e-upravom, odnosno kancelarijom za IT, napravili da je mogućnost za prijavu digitalizovan postupak i do sada je podneto 170 zahteva, od čega 68 je fizičkih lica i 102 pravna lica, tako da ja već vidim da ćemo morati da obezbedimo dodatna sredstva", rekla je Pavkov.

Dodala je da je to raduje, jer je dokaz da je prava mera po pitanju zelene tranzicije i po pitanju direktnog uticanja na smanjenje aerozagađenja, s obzirom da komercijalna vozila zagađuju vazduh zbog emisije azotnih oksida.

"To je i dokaz da smo dostigli ekonomski status gde mogu i pravna i fizička lica da sebi priušte električno vozilo koje u potpunosti ne emituje bilo koji tip štetnih zagađujućih materija. Svi moramo da prođemo zelenu tranziciju ukoliko želimo da opstanemo u novim okvirima i to je dokaz da zelena tranzicija obuhvata odnos između države i svakog pojedinca, pravnih i privrednih subjekata. Ovo je i dokaz da je mera koju je definisala vlada 2020. godine urodila plodom", rekla je Pavkov.

Takođe, navela je i da je nedavno usvojen Program kontrole kvaliteta vazduha na kome se intenzivno radilo dve godine u saradnji sa Agencijom za zaštitu životne sredine, svim Zavodima za javno zdravlje i drugim zainteresovanim stranama koji na bilo koji način u lokalnim samoupravama prate monitoring kvaliteta vazduha.

"Insistirali smo da se po prvi put popišu lokacije svih automatskih mernih stanica i da znamo tačno koji je izvor zagađenja koje one prate. Ponosna sam što smo u samom predlogu proširili broj, odnosno tip parametara koje pratimo, što znači da smo povećali broj zagađujućih materija koje pratimo i ovim programom smo faktički postavili kompletan broj naših automatskih stanica u državnom monitoringu i možemo da budemo ponosni jer prednjačimo i u odnosu na članice EU", rekla je Pavkov.

Govoreći o lokalnim samoupravama, Pavkov je navela da su završili konkurs za davanje sredstava za zamenu kotlova u javnim ustanovama ocenivši da su opštine prepoznale značaj tog projekta.

"Imamo duplo više prijavljenih u odnosu na budžet opredeljen za konkurs, pri tom dokumentacija je i više nego dobra, tako da ću se ja zaista potruditi da nabavimo dodatna sredstva i da ove godine napravimo apsolutni iskorak po pitanju broja opština i javnih ustanova gde ćemo menjati kotao koji je na ugalj, lož ulje ili mazut, na pelet, gas ili biomasu", rekla je Pavkov.

Osim toga, Pavkov najavljuje i proširenje zaštićenih područja.

"Prema Globalnom okviru za biodiverzoitet Kunming – Montreal, cilj je da Evropa kao kontinent ima 30 odsto teritorije kao zaštićeno područje, uključujući kopnene i vodene ekosisteme. Mi smo napravili ambiciozan plan da smo trenutno na preko 10,4 odsto teritorije koja je zaštićena, a želimo do kraja godine da budemo na 11 odsto. Da bi građani razumeli koji je to obuhvat - jedan procenat naše teritorije je oko 100.000 hektara i to je, na primer, obuhvat Stare planine", objasnila je Pavkov.

Istakla je da će do kraj godine raditi na tome da proglasw nova zaštićena područja.

"To nam daje mogućnost, ne samo da štitimo prirodne resurse, već da sa njima održivo upravljamo i da sve ekosistemske usluge i turističke održive potencijale stavimo na raspolaganje", rekla je Pavkov.

Komentari (0)

Srbija