Društvo

Novine u dualnom obrazovanju: Mogu li se mladi sa 5.000 dinara mesečno motivisati da upišu deficitarna zanimanja?

Komentari

Autor: Tanjug

18/01/2024

-

14:42

Novine u dualnom obrazovanju: Mogu li se mladi sa 5.000 dinara mesečno motivisati da upišu deficitarna zanimanja?
Novine u dualnom obrazovanju: Mogu li se mladi sa 5.000 dinara mesečno motivisati da upišu deficitarna zanimanja? - Copyright Euronews

veličina teksta

Aa Aa

Ono što se očekuje od nove Uredbe o podršci dualnom obrazovanju, uz motivaciju od 5.000 dinara preko sume zagarantovane zakonom, jeste da se mnogo veći broj mladih opredeli za trogodišnja deficitarna zanimanja, jer odmah posle škole mogu naći posao u kompanijama u kojima su boravili u procesu učenja kroz rad, izjavila je danas direktorka Kancelarije za dualno obrazovanje Gabrijela Grujić. 

dualno obrazovanje do sada je uključeno 950 kompanija koje sarađuju sa 186 srednjih strulnih škola.

"Ova mera govori o tome da njihovo znanje vredi i da će oni zarađivati mnogo više od nekih učenika koji se opredeljuju za četvorogodišnja zanimanja. Ovo su jako plaćena zanimanja i mi ovu meru donosimo da bismo ih motivisali da se upišu za deficitarna zanimanja", rekla je ona za Tanjug. 

Kako je navela, već dugi niz godina postoji utemeljini dualni model obrazovanja na nivou srednjeg ili visokog obrazovanja. 

"Merom koju donosimo stimulišemo mlade ljude da prepoznaju ovaj model, gde će oni imati drugačiji način selekcije teorijskih znanja, da saznaju da njihovo znanje vredi i da prate savremeni tehnološki razvoj u komapnijama. Cilj svakog mladog čoveka je da kad završi željeni nivo formalnog obrazovanja da se odmah zaposli, a Uredbnom o finansiranju dualnog obrazovanja pomažemo i onim preduzećima koja žele da se odazovu pozivu, ali ne mogu da isprate finansijsku odredbu", objasnila je Grujićeva.

Rukovodilac Službe za dualno obrazovanje PKS Aleksandra Milićević izjavila je danas da se od nove Uredbe o finansijskoj podršci dualnom obrazovanju očekuje da podstakne učenike da razmisle o upisivanju obrazovnih profila koji su deifictarni na srpskom tržištu rada.

Tanjug/Miloš Milivojević

 

"Ne treba da zaboravimo da ta Uredba takođe podrazumeva i subvencionisanje dela naknade koje će poslodavci isplaćivati učenicima u dualnom obrazovanju. Ono što očekujemo od same Uredbe je da bude sveobuhvatna i da sve aktere u dualnom obrazovanju dodatno motiviše da se u ovaj model uključe", navela je ona za Tanjug.

Produžen rok za poslodavce

Kako je objasnila, Privredna komora Srbije je produžila rok za prijavu poslodavaca do 31. januara zbog velikog interesovanja, ali i zbog toga što je potrebno poslodavcima potrebno da sagledaju svoje potrebe u potpunosti i da se na pravi način prijave.

"Do sada, preko 700 izjava u spremnosti je podneto, od toga broja oko 30 odsto je novih kompanija koje nisu realizovale dualni model obrazovanja, što nam je izuzetno drago i očekujemo da će ta brojka do kraja januara da bude i veća", rekla je Milićevićeva.

Predsednik Foruma srednjih stručnih škola Milorad Antić rekao je danas da smatra da će Uredba o podršci dualnom obrazovanju dati rezultata i da će se više učenika opredeliti za decifitarna zanimanja, ali dodaje da je neophodna pomoć ministarstava i medija u vidu emisija koje se bave zanatima i ukazuju na pozitivne aspekte. 

"Bio sam član radne grupe Zakona o dualnom obrazovanju i ono što sam potencirao jeste plaćanje od prvog razreda srednje stručne škole. Tu su zanati gde se veliki broj dece upiše, pa se nakon toga ispisuje. Moj motiv, da bi se zadržala ta deca, je da im se da 70 odsto od minimalne zarade i na neki način privuku učenici", izjavio je on za Tanjug. 

Tanjug/Video

 

Antić je rekao da nisu dovoljno edukovani ni roditelji, ni deca, da su zanati zanimanja koja će vrlo brzo dobiti posao, i istakao da materijalnom nadoknadom koju će učenici dobiti tokom školovanja roditeljima neće biti opterećen budžet.

Prema njegovim rečima, životne potrebe su mnogo veće od spiska sa 10 zanimanja, od, kako je naveo, automehaničara koji je izuzetno tražen, do pekara, prodavaca bez obzira što je minimalna zarada. 

"Ono što ne valja je što svi rade na crno, i majstori i građevinarci, pa je tu eliminisana država što se tiče poreza i gubitka dela punjenja budžeta", rekao je Antić.

Komentari (0)

Srbija