Društvo

Lekar iz Melburna posle 262 dana lokdauna za Euronews Srbija o strogim merama, osudama i Balkancima koji neće vakcinu

Komentari

Autor: EUronews Srbija, Tanjug

21/10/2021

-

17:46

Euronews Srbija

veličina teksta

Aa Aa

Da li je Australija otišla predaleko - bilo je jedno od ključnih pitanja koja su postavljanje ovoj liberalnoj demokratiji koja je zbog restriktivnih mera u borbi protiv korone poslata neka vrsta zatvorenog ostrva. Sada kada se Melburn, australijski grad sa oko milion stanovnika otvara posle najdužeg karantina na svetu - čak 262 dana, ova zemlje je na korak o povratka nekoj vrsti normalnog života. Nekoj vrsti, jer se Australija zapravo otvara praktično samo za potpuno vakcinisane građane, a upravo visoke stope imunizacije i stoje iza labavljenja mera tipičnijih za totalitarne režime. 

O tome šta je motivisalo Australijance da se vakcinišu u tolikom broju, da li su restriktivne mere doživljene kao diskriminacija i kako je Australija prošla put od "zatvorenog ostrva" do više od 70 odsto vakcinisanih građana za Euronews Srbija govori lekar iz Melburna Petar Pješivac.

Na pitanje kakvom vrstom motivacije građana je postignuta tolika stopa vakcinacije, Pješivac kaže: "Nije bilo motivacije građana, motivacija je bila egzistencijalne prirode. Oni koji nisu želeli da se vakcinišu, njima je rečeno da neće moći da dođu na svoje radno mesto, neće moći da se vrate, izgubiće svoj posao ako se odluče da ostanu nevakcinisani".

Sagovornik Euronews Srbije potvrđuje da su stroge mere koje je Australija namernula građanima, pa i otvaranje zemlje samo za potpuno vakcinisane, naišlo na osude za diskriminaciji. Ipak, da bi opisao sa čime se suočavaju sve zemlje, pa i Australija, kada je reč o vakcinaciji, Pješivac pominje baš - Balkance koji tamo žive. 

"Naravno da je osuda bilo, i da dalje traju, ali ja zaista ne vidim način kako da ubedim, pogotovo naše ljude, da im je potrebna vakcina. Ja sam uglavnom lekar čija je kohorta pacijenata iz Balkana. Nemam mnogo Anglosaksonaca kao pacijente ili predstavnike drugih nacija, uglavnom su naši. Meni je teško takve ljude ubediti. Ja sam za vakcinu, nisam nikako antivakser, kako ih nazivate. Smatram da ljudi iznad 50 godina i ljudi sa komobriditetima tipa gojaznost, dijabetes i drugo, moraju da se vakcinišu jer stvarno mogu da dođu u problem", kategoričan je naš sagovornik. 

Iz svog kliničkog iskustva, kaže. ima mnogo pacijenata koji su oboleli od kovida, čak i neke koji se nalaze na intenzivnoj nezi, intubirane i da se ne zna kakva će biti njihova sudbina. Poručuje da je zato važno da se svi vakcinišu, pa i mladi.

"Mladi se moraju vakcinisati, ne zbog njih, nego zbog starijih i to neophodno. E sada, na koji način te ljude primorati da to učine. Naravno da nije populatna ta mera, neko je naziva fašizmom neko Australiju policijskom državom... Ovde je došlo do takvih društvenih poremećaja da to šta se desilo sa australijskom demokratijom verovatno predstavljati diskurs među intelektulanim narednih deset godina. Međutim, došli smo do nekih rezultata", istakao je Pješivac.

I naš sagovornik je jedan od  milioni stanovnika Melburna koji se spremaju da večeras posle ponoći izađu iz najdužeg lokdauna na svetu koji je trajao 262 dana. Razlog dobrim vestima je što je australijska država Viktorija dostigla planirani broj vakcinisanih, pa će kafići, restorani i pabovi biti otvoreni za revakcinisane osobe.

Za nevakcinisane ograničenja ostaju, ali se i otvaranje i za potpuno vacinisane obavlja postepeno i uz kontrolu. Tako, pabovi i kafići moći će da imaju 20 vakcinisanih u zatvorenom prostoru i 50 na otvorenom, dok frizeri mogu da prime pet mušterija. Maske će i dalje biti obavezne i u zatvorenom i na otvorenom, prenosi Tanjug. Građani Melburna su proveli u pandemijskom lokdaunu u šest navrata ukupno 262 dana, kako bi se sprečilo širenje vrlo zaraznog delta soja, preneo je Rojters.

U Australiji su mere bile toliko rigorozne da, između ostalog, nije bilo moguće prelaziti međudržavne granice, odnosno putovati iz jedne u drugu australijsku državu. Stroge mere izazvale su i proteste, koji su u Melburnu ekslairali u sukove demonstranata i policije, kada je uhapšeno 235 ljudi, troje policajaca završilo u bolnici, a javni prevoz od i do grada bio potpuno obustavljen policijskim barikadama. Situacija je bila dramatična i u drugim australijskim državama, u Sidneju su građani do nedavno proveli više od 100 dana u karantinu, dok su vlasti Novog Južnog Velsa odlučile su da pooštre kaznenu politiku prema građanima koji krše restriktivne mere novčanim kaznama na licu mesta u visini i do - 5.000 dolara. 

Pješivac ukazuje da je ova kriza pokazala i slabosti Australije, među kojima ističe to da se pokazalo da se "zapravo radi o labavoj konfederaciji radije nego o jednoj državi sa federalnim jedinicama"

"Svaka vlada radila za sebe, iako se radi o strateški važnom polju, a to je vakcina, zaraza ili pandemija, što bi trebalo da se reguliše iz jednog jedinog centra. Nažalost, različiti su aršini kod različitih država u ovoj zemlji i oni su doveli do zatvaranja granica i dan danas su neke granice zatvorene između pojedinih država i otvaraće se postepeno", objašnjava sagovornik Euronews Srbija.

O tome kako su za građane izgledali dugi meseci karantina i da li su se i koliko pridržavali mera, Pješivac kaže da je, zbog dužine karantina, očigledno da nešto "nije dobro rađeno". Dodaje da je prvi lokdaun u pandemiji, u Australiji ozbiljnije shvaćen, dok su se u ostalim, pa i ovom poslednjem koji je u Meburnu potrajao više od 250 dana, znatno manje poštovale mere.

"Drugi lokdaun je verovatno svima dosadio, priličan broj mladih nije poštovao mere, govorimo o kretanju u okviru porodice i širih zajednica. To je dovelo do onoga da smo počeli lokdaun sa dvadesetak pacijenata a završavamo ga sa 2.235 slučajeva samo danas", kaže Pješivac.

Upitan odakle onda otvaranje, on ukazuje upravo na visoke stope vakcinacije, ali i to, što, kako kaže, po njegovom iskustvu, većina tih novih pacijenata je samo pozitivno i nije obolelo.

"Radi se o velikom broju mladih koji su asimptomatični i  o velikom broju pacijenata koji su ostali kod kuće. Imali smo 12 smrtnih slučajeva danas, uglavnom ljudi iznad 70 godina. Imamo čak i slučajeve smrtnosti kod onih koji su dobili dve vakcine, ali radi se o starim ljudima i ljudima iz staračnih domova. Ti ljudi su vakcinisani  u januaru ali je očigledno da je njihov imunitet pao. Međutim, nije bilo umrlih ispod 70 godina", objasnio je Petar Pješivac. 

Zaraženih u Australiji i dalje ima. U Viktoriji je danas zabeleženo 2.232 novih slučajeva kovida, a u Novom Južnom Velsu, gde je glavni grad Sidnej, broj obolelih je danas skočio na 372, u odnosu na 283 dan ranije. Ipak, visoka stopa vakcinacije, koja bi u Kanberi, prema očekivanjima nadležnih, u novembru mogla da dostigne i 99 odsto, omogućava da se zemlja koja će ostati upamćena po najstrožim merama i najdužim karantinima u pandemiji korona virusa, polako otvara. 

Komentari (0)

Srbija