Toksične hemikalije u brzoj modi: Šta treba da znamo o odeći koju nosimo
Komentari
Odeća koju svakodnevno nosimo trebalo bi da nas štiti od spoljnih uticaja i da nam pruža osećaj udobnosti, ali najnovija istraživanja pokrenula su ozbiljno pitanje koliko je ona zaista bezbedna.
Nakon izveštaja o prisustvu potencijalno štetnih hemikalija u proizvodima brze mode, za Euronews Srbija je govorila profesorka Farmaceutskog fakulteta Univerziteta u Beogradu Aleksandra Buha Đorđević o tome šta ovi podaci zapravo znače za naše zdravlje i da li postoji razlog za zabrinutost.
Aleksandra Buha Đorđević je na početku razgovora jasno stavila do znanja da nema mesta panici, ali da je informisanost ključna.
"Mislim da nema prostora za paniku, ali ima prostora za informisanje i podizanje svesti o ovom problemu. Jako je važno da odeća koju koristimo u svakodnevnom životu bude u skladu sa regulativom koju nam daje Evropska unija, i zato je izuzetno bitno da su ova istraživanja, odnosno ove kontrole, urađene i da je utvrđeno da određeni problemi postoje, da u nekoj garderobi postoje značajno više koncentracije hemikalija nego što bi to trebalo da bude. I to je činjenica o kojoj treba da razmišljamo. Proizvođači treba da o tome posebno razmišljaju i da trpe određene konsekvence ukoliko se utvrdi da njihovi proizvodi nisu u skladu sa regulativom", rekla je Buha Đorđević.
Problem mikroplastike kod sintetičkih materijala
Profesorka je objasnila da hemikalije različitog tipa dodaju se odeći iz praktičnih razloga – da bi bila otporna na vodu, mrlje, gužvanje i slično – i da to nije ograničeno samo na sintetičke materijale.
"Pre svega, treba reći da se hemikalije različitog tipa u odeću dodaju iz određenih razloga... I te hemikalije ne dodaju se samo u sintetiku, to je nešto što treba reći. One se u određenim situacijama dodaju u prirodne materijale, tako da ne mora nužno značiti da će se te povišene koncentracije hemikalija isključivo naći u sintetici. One se mogu naći i u prirodnim materijalima"; rekla je i dodala:
Pixabay
"Ono što jeste bitno jeste da proizvođači, bez obzira na to da li se radi o sintetici ili prirodnim materijalima, vode računa o tome da krajnji proizvod ne sadrži koncentracije koje se ne smatraju bezbednim", naglasila je.
Buha Đorđević je posebno ukazala na problem mikroplastike kod sintetičkih materijala.
"Ono što jeste značajno za sintetiku, i taj problem nemamo sa prirodnim materijalima, jeste činjenica da nakon što prestanemo da koristimo taj proizvod, on će završiti na nekom otpadu, i sintetički proizvod kao takav će na kraju dati mikroplastiku, što predstavlja jedan poseban problem kada je u pitanju zagađenje naše životne sredine, a poslednjih nekoliko godina možemo da vidimo da je to problem koji može biti i vezan za naše zdravlje", navodi Buha Đorđević.
"Treba razlikovati hazard od rizika"
Kada je reč o riziku po zdravlje, profesorka je razlikovala hazard od rizika.
"Kada govorimo o hemikalijama, važno je razlikovati dva pojma, a to su pojam hazarda, odnosno pojam toga da li ta hemikalija predstavlja opasnost za zdravlje... A drugo jeste rizik, odnosno da li smo mi toj supstanciji izloženi u dovoljnoj meri da ona može u našem organizmu da izazove određene efekte na naše zdravlje", objašnjava i dodaje:
"Tako da samo prisustvo toksične hemikalije u odeći ne mora nužno značiti da kada mi obučemo taj komad garderobe, da će doći do nekih problema sa zdravljem. Ali svakako, u određenim situacijama takve hemikalije mogu dospeti u naš organizam, i to ne samo putem kože, nego iz odeće mogu dospeti inhalacionim putem, mogu biti otpuštene, naći se u vazduhu, pa da ih mi onda udahnemo", upozorila je.
profimedia
Buha Đorđević je dala i praktične savete za smanjenje izloženosti.
"Ono što bi bio možda najznačajniji savet jeste da, kada prvi put kupimo garderobu, da je i operemo. To je jako važno, ne samo sa mikrobiološkog aspekta, nego je važno i sa aspekta hemikalija", kaže ona i dodaje:
"Takođe, kad već govorimo o pranju, jedan savet bi bio da pokušamo da mašinu za pranje veša skoro u potpunosti popunimo vešom".
Takođe, Buha Đorđević dodaje da "nam nije sve uvek potrebno".
"I možda jedan savet da pokušamo da ne kupujemo baš sve. Nije nam uvek sve potrebno i nešto što je na sniženju veoma često kupujemo više nego što nam treba, to onda postaje otpad", kaže ona.
Gostovanje u celosti pogledajte u video prilogu
Komentari (0)