Velika šteta u Deliblatskoj peščari: Više od 3.500 hektara pod vatrom, oporavak će trajati decenijama
Komentari
Dodajte Euronews kao željeni izvor na Google-u
Deliblatska peščara je od 70-ih godina prošla kroz tri velika požara, 1973, 1996. i 2007, koji su značajno oštetili biljni i životinjski svet. Vatra je sada zahvatila više od 3. 500 hektara tog zaštićenog područja, šume i niskog rastinja, a tek nakon potpunog gašenja moćiće preciznije da se proceni šteta.
Šta ostaje iza požara, koliko će prirodi biti potrebno da se oporavi, i koje su posledice po biljni i životinjski svet? Odgovore će nam dati dekanom Šumarskog fakulteta, Branko Stajić. Na pitanje koliko je požar ugrozio zaštićene vrste i da li je nešto trajno izgubljeno, Stajić je odgovorio:
"Imajući u vidu da požar na nekim mestima još uvek tinja, da je problematična i temperatura i toplota peska i ostataka gorivog materijala, nije poznato, naravno, još do kraja šta je sve ugroženo, u kojem obimu i na koji način. Ali jedno je sigurno: da su zahvaćeni šumski ekosistemi i neki drugi ekosistemi na području Deliblatske peščare, što sve doprinosi da je rezultat svega ovoga jedna velika prirodna katastrofa i za ekologiju, i za šumarstvo, i za društvo u celini, i za vlasnike i korisnike, i sopstvenike šuma, i za sve ostale ljude", rekao je Stajić.
Euronews Srbija
Prema poslednjim podacima, odnosno pojedinim podacima, izgorelo je najmanje 3.500 hektara. Resorno ministarstvo je saopštilo da se radi na izgradnji scenarija i obnove zaštićenog područja, na pitanje koliko će vremena trebati da se šteta sanira, odgovorio je:
"Zajedno sa nadležnim javnim preduzećem Vojvodina šume i stručnjacima koji se time bave, i svim ostalim, da kažem, ostala nadležna tela, ministarstvo i druge potrebne institucije, rade na sanaciji ovoga dela područja", kaže Stajić.
Ističe da se već polako razmišlja šta ta sanacija treba da uključi, šta treba da pretpostavlja, na koji način, koji su to elementi.
"Ja moram reći da se u okviru struke javno preduzeće Vojvodina šume radi planove zaštite šuma od požara, koji sadrže sve potrebne komponente za ovakve slučajeve, ali je, naravno, sada, imajući u vidu da je zahvaćeno veće područje, da li će i koliko se oporaviti, to je sada, i šta će se oporaviti, sada vrlo teško reći. Naravno, kao i svaki šumski ekosistem, i ovaj ekosistem je sastavljen od više komponenti: i od prizemne vegetacije, od žbunaste vegetacije, od drveća. Što se tiče biljnog sveta, što se tiče životinjskog sveta, tu postoje i sisari, i insekti, ptice, i tako dalje, i to je teško dati sada neke precizne rezultate, imajući u vidu da je vrlo teško doći do podataka, čak satelitskih snimaka iz aviona, i tako dalje" naveo je.
Euronews Srbija
Povezane vesti
Dekan Šumarskog fakulteta kaže da će oporavak teći relativno brzo do izuzetno dugo.
"Travnate, prizemna vegetacija, travnate biljne formacije će se vrlo brzo obnoviti. Zatim, bagrem koji dominira tu delom ipak će vrlo brzo početi, zbog intenzivnog rasta, da formira delove šuma i delove sastojina. Nešto teže će biti sa borovima, ali oni spadaju u kategoriju brzorastućih vrsta drveća koje će za nekoliko decenija stvoriti uslove za polako vraćanje celokupnog i biljnog sveta i životinjskog sveta koji je bio na tom području, svih vrsta diverziteta u okviru i biljnog i životinjskog sveta", rekao je Stajić.
Euronews Srbija
Na pitanje da li je dovoljno da se samo preduzmu mere pošumljavanja ili će biti dodatne neke mere potrebne kako bi se obnovila vegetacija u Deliblatskoj peščari, odgovorio je:
"Imajući u vidu da je to poseban i specifičan šumski ekosistem u ekstremnim uslovima, ipak se radi o jednoj peščari, biće potrebno dobro da se razmisli, naravno, o tome kako obnoviti taj ekosistem. Naravno, pošumljavanje je jedna od glavnih mera, ali pre toga se mora sanirati ovo područje na različite načine, sa svim onim aktivnostima koje prema tome treba da budu urađene. A zatim pošumljavanje, koje, nažalost, ne treba, kako se to vrlo često tumači, pošumljavanje nije pobijanje sadnica u zemlju, nego se na bazi, odgovarajućih svih stručnih znanja koja su potrebna, donese odluka na kojim mestima, koje vrste drveća i na koji način treba da se sade", rekao je.
Euronews Srbija
Stajić Ističe da je posebno važno reći to sada, u ovom periodu intenzivnih klimatskih promena, globalnih klimatskih promena, kada je potrebno jako voditi računa o tome da korenov sistem tih biljaka što više zadrži vodu.
"Stoga su potrebne posebne sadnice, kontejnerskog tipa, koje će morati da odgovore tim ekstremnim uslovima i da na neki način opstanu tu, odnosno da prežive taj prvi period, i u uslovima ovih klimatskih promena da nastave dalje da se razvijaju, da bi stvorili uslove za povraćaj svih elemenata biljnog i životinjskog biodiverziteta", zaključio je Branko Stajić.
Komentari (0)