Da li su zgrade spremne za nov način obračuna grejanja po potrošnji? Profesionalni upravnik: Računi će biti duplo veći
Komentari
Beogradske elektrane nisu od 1. oktobra povećale cenu daljinskog gradskog grejanja za devet odsto, koliko su tražile, jer Grad nije dao saglasnost, potvrdio je direktor tog preduzeća Vanja Vukić. On je kazao da je u proseku traženo povećanje od devet odsto od 1. oktobra i da do toga neće doći jer Grad kao osnivač nije to prihvatio. Naveo je da će, po zakonu, grejna sezona početi 15. oktobra, a ako temperatura bude niska, počeće i ranije. Istovremeno, Beograđane koji koriste centralno grejanje ove zime verovatno čekaju veći računi, zbog novog načina obračuna potrošnje grejanja.
Ljubiša Banovački, predsednik stambene zajednice i upravnik za Euronews Srbija kaže da prelazak na obračun grejanja prema potrošnji za predsednike stambenih zajednica i profesionalne upravnike ne predstavlja dodatnu obavezu, jer kompletnu opremu, infrastrukturu i očitavanje potrošnje sprovode Beogradske elektrane.
"Ranijih godina su bile prikačene neke stambene zajednice, pa se zajednička potrošnja iz podstanice delila na sve stanare. To je, na primer, bio slučaj kod lamelnih zgrada, kada imamo tri ulaza na jednoj podstanici i kada je zgrada samostalna celina“, objašnjava Banovački.
Prema njegovim rečima, isti princip sada će biti primenjen i na pojedinačne zgrade, zbog čega očekuje da će većina zgrada u Beogradu funkcionisati po tom modelu.
Euronews
"Što se tiče nas predsednika i upravnika, nemamo tu neki dodatni posao za stambenu zajednicu. To je posao Beogradskih elektrana po pitanju opreme, infrastrukture i svega ostalog. Oni postavljaju kalorimetre, očitavaju potrošnju i daju informacije stanu preko objedinjene potrošnje, odnosno naplata ide po kvadratnom metru stana“, navodi Banovački.
Stanari, ali i upravnici, nedovoljno informisani
Kao jedan od najvećih problema Banovački izdvaja nedovoljnu informisanost stanara o promeni načina obračuna, ali i činjenicu da ni upravnici, kako kaže, nisu dobili dovoljno konkretnih informacija.
Zbog toga, smatra Banovački, postoji opasnost da stanari budu neprijatno iznenađeni kada dobiju prvi račun po novom modelu obračuna.
"Stanari su sada neobavešteni i sigurno će se iznenaditi kada dobiju prvi račun za potrošnju. On će biti mnogo veći nego ovo što smo do sada plaćali po kvadratnom metru tokom cele godine“, upozorava Banovački.
Na pitanje koliko bi računi mogli da budu veći, on navodi da bi u pojedinim slučajevima trošak samog grejanja mogao da bude i dvostruko veći.
"Biće duplo više, sigurno. Na primer, ako ste grejanje plaćali tako da vam je račun za Infostan bio 10.000 dinara, od čega je 7.000 bilo grejanje, sada samo grejanje može da bude 14.000 dinara, plus sve ostalo“, navodi Banovački.
Problem je i način plaćanja tokom godine
Banovački ukazuje i na razliku između grejanja i troškova poput električne energije, gde građani mogu da budu u pretplati i da tokom perioda manje potrošnje akumuliraju sredstva.
Tanjug/Saška Drobnjak
"Preko leta vi plaćate samo održavanje sistema. Tada su uplatnice Infostana mnogo niže, jer faktički nemate potrošnju grejanja. Ono što stanari ne mogu da urade, kao kada plaćate struju, jeste da akumuliraju sredstva za grejanje. Ako vi koristite struju, možete tokom cele godine da uplaćujete više, budete u pretplati i tokom zime plaćate manje. Kod grejanja ne možete da odvojite samo sredstva za tu potrošnju na isti način“, objašnjava on.
Poseban problem, prema njegovim rečima, predstavljaće energetska efikasnost samih zgrada. Stare fasade, nedostatak termoizolacije i loša stolarija mogli bi direktno da utiču na veću potrošnju.
U starim zgradama računi mogu biti i tri puta veći
"Ukoliko su stare fasade, ukoliko nemaju termoizolaciju ili stolarija nije dobra, automatski će potrošnja biti veća. Do sada, na primer, za takve zgrade majstori dođu i u kotlarnicama povećaju temperaturu. Troši se više, potrošnja je veća, ali ste vi plaćali 150 dinara po kvadratu“, kaže Banovački.
Sa prelaskom na obračun prema potrošnji, međutim, povećanje temperature direktno bi se odrazilo na račune.
"Sada će ljudi zvati ako im je hladno u stanovima. Kada se poveća temperatura, povećaće se i potrošnja toplotne energije. Takvim zgradama računi čak mogu biti i tri puta skuplji od onih 150 dinara po kvadratu koje su ranije plaćali“, upozorava on.
Novi sistem ne znači automatski veće ukupne troškove
Banovački dodaje da iskustvo iz prethodnih godina pokazuje da potrošnja ne mora nužno biti skuplja. Dodaje da iskustva zgrada koje su ranije prešle na obračun po potrošnji pokazuju da novi sistem ne mora automatski značiti i veće ukupne troškove.
AP/Darko Vojinović
"Eksperimentalno iskustvo je baš iza nas. U Ajačkim rudarima su tri zgrade povezane, a ja vodim jedan od ta tri ulaza. Pratili smo grejanje i, kada je završena grejna sezona, uporedili koliko su stanari platili po potrošnji sa onim koliko bi platili po starom modelu, odnosno 150 dinara po kvadratu“, objašnjava on.
Za stan od 50 kvadratnih metara, prema tom poređenju, razlika je bila značajna.
"Ispostavilo se da je za stan od 50 kvadrata otprilike 30.000 dinara jeftinije bilo grejanje po potrošnji. A svi su stanari po difoltu kukali da je mnogo skupo. Međutim, kada dođe leto, zaboravite da ste plaćali mnogo jeftinije“, kaže Banovački.
Kao dobar primer navodi jednu stanarku koja je, kako kaže, detaljno izračunala troškove.
"Jedna stanarka, koja je ekonomista, uzela je i izračunala sve za 12 meseci - po starom i po novom modelu za njen stan. Tada su se stanari malo smirili jer su videli da to može da bude povoljnije. Njihova zgrada ima fasadnu ciglu i termoizolovana je, pa su uspeli nešto da uštede“, navodi on.
Bez saglasnosti Grada
Za sezonu 2026/27 Beogradske elektrane su predložile nove cene - varijabilni deo 7,76 din/kWh bez PDV-a, a fiksni 7.494,86 din/kW godišnje bez PDV-a, ali taj predlog nije naišao na saglasnost Grada.
Problem energetske efikasnosti
Ipak, Banovački upozorava da se rezultati ne mogu automatski preneti na sve zgrade, upravo zbog velikih razlika u energetskoj efikasnosti.
"Ne mogu sve stare zgrade da imaju takvu izolaciju. Pogledajte samo ako neko ima stare prozore. Ako zgrada ima 20 stanova, pa je, recimo, deset njih stavilo aluminijumsku ili PVC stolariju koja dobro dihtuje, a drugih deset nije, opet imamo problem sa energetskom efikasnošću“, kaže Banovački.
Zbog svega toga očekuje da će tokom predstojeće grejne sezone biti dosta pitanja i nezadovoljstva stanara.
Profesionalni upravnik Dejan Vujičić upozorava da bi primena novog sistema mogla da bude posebno problematična u velikom broju stambenih zgrada.
profimedia
"To će biti jako problematično. Postoje zgrade, velika većina zgrada, koje nemaju vertikalne cevi u zajedničkim hodnicima, tako da je nemoguće meriti potrošnju pojedinačnih stanova. Potrošnja se u tom slučaju deli po stanovima“, objašnjava Vujičić.
Vujičić izražava ozbiljnu zabrinutost da bi novi model obračuna mogao da dovede do značajnog povećanja troškova grejanja, i to bez formalnog proglašenja novog poskupljenja.
"Ovo je najbolji način da se drastično poveća naplata energije - da na mala vrata uđe povećanje, a da se to ne vidi“, kaže Vujičić.
On dodaje da postoje primeri iz zemalja regiona u kojima je obračun po potrošnji već primenjivan, ali su se građani kasnije vraćali na prethodni model.
"Imam situacije iz nekih susednih zemalja gde su ljudi prelazili na merenje po potrošnji, pa kada im se to obilo o glavu, ponovo su se vraćali. Mislim da je ovo način na koji se ulazi u drastično poskupljenje utroška toplotne energije za grejanje stanova“, upozorava Vujičić.
Kakav će efekat novi sistem zaista imati na račune građana biće poznato tek nakon početka primene.
Komentari (0)