Život

Crni petak i rasprodaje: Kako popusti i trikovi podstiču konzumerizam

Komentari
Crni petak i rasprodaje: Kako popusti i trikovi podstiču konzumerizam
AP Photo/David Zalubowski - Copyright AP Photo/David Zalubowski

veličina teksta

Aa Aa

Bliži nam se Crni petak i sezona prazničnih rasprodaja, a mnogi uprkos popustima potroše više novca nego što su planirali. Profesor marketinga, menadžmenta i komunikacija Nenad Perić objašnjava kako kupovina prerasta u konzumerizam i kojim trikovima se koriste proizvođači i trgovci.

Perić ističe da zakon o oglašavanju striktno reguliše navodne popuste, ali da se mnogi propisi godinama ne primenjuju.

"Ako je proizvod bio 100 dinara i njegova realna vrednost je 100 dinara, a onda se preko noći poveća na 150, pa se stavi popust od 70 ili 80 odsto i opet dođe na stotinjak dinara, popust lepo zvuči. Jedna od stvari kako se može braniti jeste svest o tome koliko nešto realno vredi", kaže on.

Euronews Serbia

Impulsivna kupovina i racio

Popusti i reklame deluju na impulsivno ponašanje.

"Zaštita je samo uključivanje racija. Treba mi jedan hleb dnevno, a ne ako je na popustu i super upakovan da kupim tri. Možda jedan može u zamrzivač, ali šta će mi toliko. Ljudi talože stvari, a retko ko u Beogradu ima višak prostora", navodi Perić.

Osnovni problem je nedostatak elementarnog racija, koji se smanjuje i protiv koga je usmerena čitava nauka, uključujući marketing.

Prosečan potrošač je i prosečan konzument medija, a praćenje medija raste. Srbija je godinama u evropskom vrhu po tome koliko prosečan građanin gleda televiziju – pet do pet i po sati dnevno.

"Broj reklama iz godine u godinu raste i u svim manje ili više razvijenim zemljama se za 10 do 20 godina duplirao. Prosečan potrošač je izložen abnormalnoj količini reklama", kaže on.

To važi za sve medije, uključujući društvene mreže i mobilne telefone, gde je influenser marketing snažno prisutan.

Zakon o oglašavanju zahteva najavu segmenta reklama, što se izgubilo.

"Kada kreću reklame, praćenost radikalno pada. Deo gledalaca promeni kanal, ode do toaleta ili napravi sendvič, a verovatno najveći broj uzme daljinski i promeni kanal", objašnjava Perić.

Perić smatra da bi REM trebalo da prati i zakonski propisan broj reklama po satu.

Trikovi u prodavnicama

Pored reklama, postoje i drugi načini. Brza i glasna muzika ubrzava ritam kretanja i donošenja odluka, a crvena i žuta boja etiketa podižu puls i signaliziraju hitnost. Najskuplji artikli nalaze se u visini očiju.

"Proizvodi u visini očiju plaćaju najveću maržu, a oni dole, za koje treba da se sagne, manju. Police se orijentišu logičnim putem: mlečni proizvodi, pa voće i povrće, hleb, suhomesnato. Pred kraj, dok se čeka u redu, stavljaju se sitni proizvodi, čokoladice, žvakice, bombonice, naročito brendirane, jer je teško odbiti dete", kaže Perić.

Na kraju Perić ističe da se tržni centri projektuju bez prozora kako bi se povećala potrošnja. Njegov osnovni savet je racio: da li je nešto potrebno ili nije.

Bonus video:

Komentari (0)

Magazin