Zdravlje

Ruske vakcine protiv raka: Posle lečenja melanoma počelo i lečenje raka debelog creva

Komentari
Ruske vakcine protiv raka: Posle lečenja melanoma počelo i lečenje raka debelog creva
Ruske vakcine protiv raka: Posle lečenja melanoma počelo i lečenje raka debelog creva - Copyright JEAN-FRANCOIS MONIER / AFP / Profimedia

veličina teksta

Aa Aa

Nakon što je objavljeno da je ruska personalizovana vakcina protiv melanoma uspešno primenjena na pacijentima, u Rusiji je u kliničku upotrebu ušlo i cepivo za lečenje raka debelog creva. Onkolog Vladimir Kovčin ocenjuje da je ovo možda trenutno najefikasnija metoda za lečenje karcinoma, ali da nisu svi karcinomi pogodni za nju.

Veliki preokret u lečenju svih karcinoma bila je 2018. godina, kada su Džejms Alison i Tacuho Honjo dobili Nobelovu nagradu za otkriće komunikacije malignih ćelija i imunog sistema.

"Maligne ćelije zavaravaju naš imunski sistem i na taj način izbegavaju napad. Nađeni su lekovi koji blokiraju tu komunikaciju i aktivira se imunski sistem. Međutim, to nije bilo dovoljno, jer one i nemaju dovoljno tih stranih proteina na koje bi imunski sistem reagovao", kaže Kovčin.

Euronews Serbia

Kako funkcionišu mRNK vakcine

Nove vakcine bazirane su na mRNK tehnologiji, kao one protiv kovida.

"Tom metodom uspevamo da napravimo veći broj tih proteina koji su potrebni da bi se imunski sistem probudio i prepoznao konkretni tumor kod određenog pacijenta. Za svakog posebno potrebno je uraditi detaljne analize tumorskih ćelija, videti da li ima dovoljno tih stranih proteina. A ovom metodom uspevamo da kod tumora koji nemaju dovoljno tih proteina organizam proizvede te proteine", objašnjava on.

Procedura traje par meseci. Potrebna je nova biopsija živog tkiva tumora, analiza genske strukture i stranih proteina, na osnovu čega se prave Messenger RNK molekuli koji pospešuju ćelije da prave te proteine.

"Pokazalo se na jednom pacijentu da je ta metoda vrlo efikasna, kažu da su se potpuno izgubile sve metastaze. U planu je da i jedna pacijentkinja iz Srbije uskoro dobije istu vakcinu, jer je već pre nekoliko meseci bila tamo da se ispoštuje cela procedura", navodi on.

U onkologiji je potrebno tri do pet godina bez povratka bolesti da se govori o mogućem izlečenju. Tehnologija je skupa jer se radi za svakog pacijenta pojedinačno.

"Potrebna je određena oprema, edukovan kadar i laboratorije", kaže Kovčin.

Kovčin napominje da nisu samo Rusi: Amerika, Francuska, Nemačka i Izrael rade istu tehnologiju.

"Teoretski jeste realno i u Srbiji, ali je potrebno edukovati ljude i nabaviti opremu", kaže on.

Optimizam i statistika u Srbiji

Kovčin navodi da postoje razlozi za optimizam.

"U ovom momentu postoji opravdan razlog za optimizam, jer je ovo fantastičan rezultat. Međutim, moramo da sačekamo da vidimo da li će vakcina izgubiti efekat i da li će kompletna remisija potrajati", kaže on.

Kod klasične imunoterapije neki pacijenti godinama nemaju vraćanja metastaza, ali nije uvek delotvorna zbog nedovoljno antigena.

"Ova mRNK vakcina pojačava imunski odgovor i rezultati bi trebalo da budu još bolji. Moguće je da ćemo biti blizu da i druge karcinome možemo da tretiramo", objašnjava.

MICHAEL BIHLMAYER / imago stock&people / Profimedia

 

U Srbiji godišnje ima između 40 i 45 hiljada novih pacijenata, a otprilike preko polovina izgubi bitku. Sve više mlađih oboleva.

"Srbija po učestalosti karcinoma pluća prednjači u odnosu na okolne zemlje koje su uspele posle 10 godina zabrane pušenja da smanje broj novoobolelih. Genetska osnova je desetak posto kod nekih karcinoma. Postoji jako mnogo faktora: hemijske supstance u hrani, zagađenost. Sve mora da se nagomila do kumulativne doze. Mladi se rađaju u sredini koja je već kancerogena i kod njih brže dolazi do nagomilavanja", kaže Kovčin.

Stres Kovčin stavlja među osnovne faktore jer obara imunitet.

"Svakog dana kod svakog od nas dešava se nekoliko grešaka, mutacija. Imunski sistem kad je dobar eliminiše ih. Kada je loš, te maligne ćelije se nagomilavaju i kada pređu kritičnu količinu, sistem gubi kontrolu", objašnjava Kovčin.

Prevencija i rano otkrivanje

Glavni razlog loše statistike jeste što se pacijenti javljaju kada je bolest već uznapredovala.

"Ako se javi sa ranim karcinomom, jednom prostom hirurškom intervencijom možete da eliminišete bolest i posle toga ne morate ništa da radite. Cena lečenja ranog otkrivenog košta jednu jedinicu novca, a ako dođe u uznapredovaloj fazi penje se na 10.000", kaže on.

On ističe i da sve ono što nije uobičajeno i traje više od sedam dana treba da proverimo, jer je bolje da se otkrije kada je rano. Postoje skrining programi za rizične grupe, kao niskodozni skener pluća jednom godišnje za pušače, kao i za dojku, prostatu i ginekološke karcinome.

Kovčin se zalaže za obavezne godišnje sistematske preglede, po modelu tehničkog pregleda automobila.

"Nije teško jednom godišnje otići na pregled", zaključuje on.

Bonus video:

Komentari (0)

Magazin