COP31: Pregovori propali zbog neslaganja o fosilnim gorivima, deklaracija nije usvojena
Komentari
Pregovori na klimatskom samitu Ujedinjenih nacija COP31 u Antaliji u Turskoj završeni su danas bez dogovora.
Predsednik COP31 Murat Kurum izjavio je da među učesnicima nema saglasnosti o predloženom tekstu i da novi nacrt neće biti pripreman, nakon što su EU i više drugih zemalja odbacile četvrti nacrt sporazuma o borbi protiv klimatskih promena, zbog izostanka odredbi o napuštanju fosilnih goriva.
"Ne možemo ništa više da uradimo, učinili smo sve što smo mogli. Nećemo raditi na novom tekstu u okolnostima u kojima ne postoji konsenzus", rekao je Kurum, dva dana nakon prvobitno planiranog završetka konferencije, navodi BBC.
Najnoviji, četvrti nacrt sporazuma, objavljen ranije danas, predviđao je mere za ubrzanje klimatske akcije, ali nije sadržao nijedno pominjanje fosilnih goriva, što je bio jedan od ključnih zahteva EU i više drugih zemalja.
Irski ministar Derag O'Brajen, koji je predstavljao EU na samitu, rekao je da Unija "snažno odbacuje" predloženi sporazum, ocenjujući da predstavlja takozvano "zeleno zamagljivanje" (greenwashing) stvarnosti, odnosno pokušaj da se stvori privid napretka u zaštiti životne sredine.
"Ove odluke su daleko ispod nivoa ambicije potrebnog za borbu protiv klimatskih promena. Neprihvatljivo je da imamo klimatski sporazum u kojem se fosilna goriva uopšte ne pominju", izjavio je O'Brajen.
Panama se takođe pridružila EU u odbacivanju sporazuma, ocenjujući da predložene mere nisu dovoljno ambiciozne.
"Nauka ne pregovara. Planeta ne može više da čeka", poručio je predstavnik te zemlje.
Portparolka britanske delegacije Kejt Hjuz ocenila je da trenutna situacija zahteva veće ambicije.
"Ono što je pred nama nije u skladu sa hitnošću prekoračenja klimatskih granica, razmerama klimatske krize niti posledicama koje već osećaju najugroženiji ljudi i zajednice širom sveta", rekla je Hjuz.
Sporazum su odbacila i Maršalska Ostrva, pacifička država kojoj porast nivoa mora predstavlja egzistencijalnu pretnju.
Za usvajanje konačnog teksta bila je potrebna saglasnost svih učesnika, odnosno predstavnika 196 zemalja i Evropske unije.
Glavno sporno pitanje tokom pregovora bilo je uključivanje odredbe o postepenom napuštanju fosilnih goriva, čemu su se protivile zemlje poput Saudijske Arabije, Rusije i Indije.
Te države smatraju da bi napuštanje fosilnih goriva, koja imaju ključnu ulogu u njihovim privredama, moglo da izazove ozbiljne ekonomske posledice.
Prvi nacrt sporazuma, objavljen nedelju dana nakon početka konferencije 9. novembra, šest puta je pominjao fosilna goriva. Međutim, u drugom nacrtu, objavljenom u četvrtak, sve reference na njih bile su uklonjene, što je izazvalo nezadovoljstvo više zemalja.
Najnoviji predlog, pojašnjava NBC Njuz, pozivao se na takozvani Konsenzus iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, postignut na klimatskom samitu COP28, kada su se zemlje prvi put saglasile da započnu prelazak sa fosilnih goriva u energetskim sistemima.
U tekstu je takođe navedeno da cilj Pariskog klimatskog sporazuma iz 2015. godine, prema kojem globalno zagrevanje treba ograničiti na ispod 1,5 stepeni Celzijusa u odnosu na predindustrijski period, neće biti ostvaren.
Naučnici upozoravaju da bi prekoračenje tog praga moglo značajno da pojača posledice klimatskih promena, uključujući ekstremne vrućine i druge ekstremne vremenske pojave.
Sjedinjene Američke Države, jedna od najvećih svetskih emitera gasova sa efektom staklene bašte, zvanično nisu učestvovale na konferenciji, nakon što je administracija predsednika Donalda Trampa povukla zemlju iz niza međunarodnih klimatskih obaveza.
Pregovori u Antaliji postali su najduži u istoriji konferencija COP, nadmašivši trajanje pregovora na samitu COP25 u Madridu.
Poslednji put pregovori na klimatskoj konferenciji UN završeni su bez dogovora na samitu COP6 u Hagu 2000. godine.
Bonus video:
Komentari (0)