Društvo

Jedinstveni broj 112 za hitne slučajeve u Srbiji: Šta je do sada urađeno i kada bi sistem mogao da zaživi?

Komentari
Jedinstveni broj 112 za hitne slučajeve u Srbiji: Šta je do sada urađeno i kada bi sistem mogao da zaživi?
Jedinstveni broj 112 za hitne slučajeve u Srbiji: Šta je do sada urađeno i kada bi sistem mogao da zaživi? - Copyright Tanjug/Dejan Živančević, Unsplash/Priscilla Du Preez 🇨🇦, MUP Srbije

veličina teksta

Aa Aa

Jedinstveni evropski broj za hitne slučajeve 112 trebalo bi da omogući građanima Srbije da jednim pozivom zatraže pomoć policije, hitne pomoći ili vatrogasaca. Iako je njegova upotreba predviđena zakonom, a pravila za pristup hitnim službama uređena 2024. godine, nacionalni sistem 112 još nije u potpunosti uspostavljen. Državni plan predviđa nove korake tokom 2026. godine, ali to samo po sebi ne znači da će sistem tada biti operativan.

Poziv na broj 112 u hitnoj situaciji trebalo bi da bude dovoljan da građanin zatraži pomoć, bez potrebe da zna koji je broj nadležne službe i kome tačno treba da se obrati. Ideja je da se na jednom mestu objedine prijem poziva, obrada informacija i njihovo prosleđivanje odgovarajućim službama.

U Srbiji se o uvođenju jedinstvenog broja govori godinama. Iako je broj 112 moguće pozvati, uspostavljanje nacionalnog sistema koji bi objedinio hitne službe i omogućio koordinisano reagovanje predstavlja poseban, složeniji proces.

Šta je broj 112 i kako bi trebalo da funkcioniše?

Broj 112 koristi se širom Evropske unije kao jedinstveni broj za hitne slučajeve. Njegova osnovna svrha je da građanima omogući jednostavniji pristup pomoći u situacijama koje zahtevaju hitnu intervenciju.

U Srbiji bi sistem trebalo da objedini komunikaciju sa policijom, hitnom medicinskom pomoći i vatrogasno-spasilačkim jedinicama. Služba 112 zamišljena je kao komunikaciono-informacioni sistem za prijem, obradu i prosleđivanje poziva, kao i SMS poruka za hitne slučajeve.

TANJUG/DEJAN ŽIVANČEVIĆ

 

Važno je, međutim, razlikovati mogućnost pozivanja broja 112 od pune funkcionalnosti nacionalnog sistema. Prema informacijama objavljenim 2014. godine, poziv na ovaj broj mogao je da se uputi sa telefona različitih operatora, čak i bez SIM kartice, a pozivi su preusmeravani dežurnim operaterima u kriznim štabovima. To nije isto što i potpuno uspostavljen sistem koji objedinjuje rad svih hitnih službi.

Zašto Srbija još nema potpuno uspostavljen sistem?

Jedan od koraka ka uspostavljanju sistema napravljen je u septembru 2022. godine, kada su Srbija i Kina potpisale sporazum o donaciji za nabavku nacionalnog sistema 112. Vrednost donacije iznosila je 25,6 miliona evra.

Tada je najavljeno da bi sistem trebalo da unapredi efikasnost hitnih službi i omogući preciznije određivanje lokacije sa koje je poziv upućen. Projekat je zamišljen kao celovito tehničko i organizaciono rešenje, a ne samo kao uvođenje novog telefonskog broja.

U međuvremenu je način pristupa hitnim službama dodatno uređen propisima. Pravilnik o pristupu hitnim službama objavljen je u "Službenom glasniku Republike Srbije" 2024. i počeo je da se primenjuje 9. novembra te godine.

Ipak, donošenje propisa i obezbeđivanje tehničkih uslova ne znače automatski da je sistem u potpunosti spreman za rad na celoj teritoriji zemlje. Za to su potrebni odgovarajuća infrastruktura, organizacija rada, softver i koordinacija nadležnih službi.

Šta predviđa plan za 2026. godinu?

Akcioni plan za sprovođenje Programa Vlade Srbije za period 2025–2027. godine predviđa dalje aktivnosti na uspostavljanju nacionalnog sistema hitnih poziva 112.

Kao očekivani rezultati navedeni su izrada konceptualnog modela sistema, uspostavljanje organizacione strukture i izrada softvera za upravljanje sistemom. Kao odgovorna institucija navedeno je Ministarstvo unutrašnjih poslova, uz učešće Ministarstva zdravlja, Regulatornog tela za elektronske komunikacije i poštanske usluge (RATEL) i Ministarstva informisanja i telekomunikacija.

Planom su predviđeni i rokovi tokom 2026. godine za donošenje relevantnih propisa i uređenje organizacije sistema. Međutim, iz tog dokumenta ne može da se zaključi da će broj 112 do određenog datuma postati potpuno operativan u celoj Srbiji.

To znači da je važno pratiti ne samo zakonske i tehničke pripreme već i zvanične informacije o početku rada sistema.

Da li će broj 112 zameniti postojeće brojeve?

Uvođenje jedinstvenog broja ne znači nužno ukidanje postojećih brojeva hitnih službi.

U Srbiji se policija poziva na broj 192, vatrogasci na 193, a hitna pomoć na 194. Pravilnik o pristupu hitnim službama prepoznaje i broj 112 i postojeće brojeve za pristup različitim službama.

Euronews/Jovana Stanković

 

Uvođenje broja 112 trebalo bi da omogući dodatni, jedinstveni kanal za prijavljivanje hitnih situacija, dok bi postojeći brojevi mogli da nastave da se koriste u skladu sa važećim propisima.

Kako je organizovan sistem u Evropskoj uniji?

Broj 112 koristi se u svim državama članicama Evropske unije, ali se organizacija hitnih službi razlikuje od zemlje do zemlje. U pojedinim državama to je jedini broj za hitne pozive, dok se u drugim, pored njega, koriste i nacionalni brojevi.

Prema izveštaju Evropske komisije objavljenom u decembru 2024. godine, broj 112 činio je 62 odsto svih poziva hitnim službama u EU. Komisija je ukazala i na nastavak unapređenja sistema za određivanje lokacije poziva i na potrebu da se osobama sa invaliditetom omogući ravnopravan pristup hitnim službama.

Iskustva evropskih zemalja pokazuju da jedinstveni broj predstavlja samo jedan deo sistema. Jednako su važni brz prijem poziva, pouzdano određivanje lokacije, pravovremeno prosleđivanje informacija i koordinacija službi na terenu.

Šta je najvažnije za građane?

Jedinstveni broj 112 trebalo bi da pojednostavi traženje pomoći i olakša komunikaciju u situacijama kada je potrebno brzo reagovati. Ipak, dok ne bude zvanično potvrđeno da nacionalni sistem u potpunosti funkcioniše, građani treba da prate uputstva nadležnih institucija i koriste postojeće brojeve hitnih službi.

Kada će sistem biti uspostavljen i šta koči realizaciju pitali smo Regulatorno telo za elektronske komunikacije i poštanske usluge (RATEL) i Ministarstvo informisanja i telekomunikacija koji su nas usmerili na Ministarstvo unutrašnjih poslova i Ministarstvo zdravlja.

Do objavljivanja teksta nismo dobili odgovore.

Bonus video: 

Komentari (0)

Srbija