Politika

Evropska komisija o Srbiji: Preporuke ostaju važeće, Klaster 3 je tehnički spreman za otvaranje

Komentari
Evropska komisija o Srbiji: Preporuke ostaju važeće, Klaster 3 je tehnički spreman za otvaranje
ICP, incamerastock / Alamy / Profimedia - Copyright ICP, incamerastock / Alamy / Profimedia

Autor: Tanjug

04/11/2025

-

10:45

veličina teksta

Aa Aa

Preporuke Evropske komisije iz prethodnih godina ostaju važeće, da je Srbija ispunila kriterijume za otvaranje klastera 3 (konkurentnost i inkluzivni rast) i ovaj klaster je tehnički spreman za otvaranje, navodi se u radnoj verziji izveštaja EK o politici proširenja EU za 2025. godinu, u koju je Tanjug imao uvid.

U nacrtu dokumenta "O politici proširenja EU za 2025. godinu", koji bi danas evropska komesarka za proširenje Marta Kos trebalo da predstavi članovima Odbora za spoljne poslove Evropskog parlamenta, navodi se da se beleži izvestan napredak u oblasti ekonomskih kriterijuma, prava poslovnog nastanjivanja i slobode pružanja usluga, kretanja kapitala, finansijskih usluga, energetike, životne sredine, ribarstva, poreza, digitalne transformacije i trans-evropskih mreža.

Ističe se da se Srbija aktivno uključila u i počela da sprovodi novi Plan rasta za Zapadni Balkan u sva četiri stuba postepene integracije sa EU - jedinstveno tržište, regionalna ekonomska integracija, fundamentalne reforme i povećana finansijska podrška.

"U okviru Instrumenta za reforme i rast, instrumenta EU zasnovanog na učinku koji podržava proces pristupanja EU, zemlja je usvojila svoju Agendu reformi. Agenda reformi obuhvata reforme u oblastima: poslovnog okruženja i razvoja privatnog sektora, zelene i digitalne tranzicije, ljudskog kapitalam, osnovnih prava i vladavine prava", navodi se u izveštaju.

U nacrtu dokumeta podseća se da je Srbija od otvaranja pregovora o pristupanju Srbije u januaru 2014. godine, otvorila 22 od 35 poglavlja, što uključuje sva poglavlja u okviru klastera 1 o osnovnim pravima i u okviru klastera 4 o zelenoj agendi i održivoj povezanosti, dok su dva poglavlja privremeno zatvorena.

Josef Kubes / Alamy / Profimedia

 

Kako se navodi ukupan tempo pregovora će nastaviti da zavisi od reformi vladavine prava i normalizacije odnosa Beograda i Prištine. Dodaje se da je Vlada Srbije istakla da je članstvo u EU strateški ciljem i postavila je novi, ambiciozniji ciljni datum do kraja 2026. godine kako bi ispunila tehničke kriterijume za članstvo. Ispunjavanje ciljeva Srbije za pregovore o pristupanju EU zahteva snažnu političku volju, pristup celog društva, efikasno planiranje i koordinaciju politika, zajedno sa dovoljnim ljudskim i finansijskim resursima za pristupanje EU u svim uključenim institucijama.

U nacrtu dokumenta piše i da je anti-EU narativ očigledan ne samo u srpskim medijima, već ga koriste i nosioci političkih funkcija, uključujući i one na najvišim nivoima, kao i da vlasti u Srbiji i dalje moraju da preuzmu mnogo veću odgovornost za proaktivnu i objektivniju komunikaciju o procesu pristupanja Srbije EU, kao i za "suzbijanje dezinformacija i manipulacije informacijama". Navodi se i da je pad nadstrešnice na železničkoj stanici u Novom Sadu 1. novembra 2024. godine kada je poginulo 16 ljudi, pokrenuo masovne studentske i građanske proteste i blokade širom zemlje zbog navodne korupcije i nedostatka odgovornosti i transparentnosti na nivou vlade, uz, kako se tvrdi, izveštaje o prekomernoj upotrebi sile protiv demonstranata. Incident i posledice su dodatno produbili polarizaciju u srpskom društvu, navodi se u nacrtu izveštaja i dodaje da protesti i dalje traju.

"U periodu izveštavanja, nastavljen je dijalog o normalizaciji odnosa između Srbije i Kosova uz posredstvo EU. Domaće političke preokupacije na obe strane ometale su odlučne korake ka sprovođenju Sporazuma o putu ka normalizaciji iz 2023. godine i njegovog aneksa za implementaciju, a time i napredak u normalizaciji njihovih odnosa. Konstruktivno angažovanje u normalizaciji je takođe zahtev u okviru Programa reformi i rasta za Zapadni Balkan", navodi se u nacrtu izveštaja. Izveštaj, koji će danas biti predstavljen obuhvata period od 1. septembra 2024. do 1. septembra 2025. godine i zasnovan je na doprinosima iz različitih izvora, uključujući doprinose vlada članica EU, izveštaja Evropskog parlamenta i informacija iz različitih međunarodnih i nevladinih organizacija.

Takođe uključuje rezultate uporednih procena i indeksa koje su izradile druge zainteresovane strane, posebno u oblasti vladavine prava.

Komentari (0)

Srbija