Politika

Obavezni vojni rok ponovo u Srbiji: Povratak u kasarne logična i neophodna odluka, donosi benefite državi i omladini

Komentari
Euronews Serbia

Autor: Euronews Srbija

04/02/2026

-

21:50

veličina teksta

Aa Aa

Obavezni vojni rok koji je ukinut 1. januara 2011. godine vraća se u Srbiju i kako je najavljeno, trajaće 75 dana. Budžet za te potrebe je već određen, a pre slanja plavih koverti, pred poslanicima bi trebalo da se nađe i predlog zakona koji će služenje obaveznog vojnog roka vratiti u normativne okvire. Da li Vojska Srbije do kraja tekuće godine ili početka sledeće može da bude potpuno spremna za prijem nove generacije vojnika, kolika su ulaganja u postojeći sistem odbrane i kakva se reakcija javnog mnenja očekuje zbog te odluke, o tome je za Euronews Srbija govorio profesor doktor Ilija Kajtez, sociolog i stručnjak za bezbednost.

Vraćanje obaveznog vojnog roka dolazi u vreme globalne i regionalne nesigurnosti i nestabilnosti, a Kajtez je istakao da je sasvim normalno da bi svaka druga odluka u ovom trenutku bila opasna.

"Oni koji vode državu ne mogu ostati slepi na sva ona geopolitička dešavanja koja iskazuju veliki stepen, prvo, militarizacije, drugo, sukoba u svetu i sve veće nestabilnosti i nesigurnosti država i naroda. U tom maksimalno uzburkanom svetu ne pojačavati kapacitete sopstvene odbrane bilo bi, u najmanju ruku, neodgovorno, a rekao bih i vrlo opasno", rekao je Kajtez.

On je, govoreći o situaciji u regionu, rekao da je uvođenje vojnog roka u Srbiju logična odluka.

Euronews

 

"Kada govorimo o našem terenu, odnosno regionu, kada vi imate stvaranje takozvanog trojnog pakta Zagreba, Prištine i Tirane, koji je apsolutno antisrpski, jer nema biti protiv koga nego protiv onoga što se zove Srbija i srpski faktor, ne uvažiti te činjenice znači biti maksimalno istorijski neodgovoran i voditi politiku koja je neadekvatna u vremenu i prostoru. Uvođenje obaveznog vojnog roka, koji ovaj put zahvata samo mušku populaciju, je logična odluka", rekao je Kajtez.

Istakao je da profesionalna vojska koju ima Srbija nije dovoljna, već da je i te kako potreban i rezervni sastav.

Tanjug/Ministarstvo odbrane i Vojska Srbije

 

Kajtez je naveo nekoliko razloga koji potvrđuju njegove navode.

"Mi nismo tako velika, robusna mnogoljudna zemlja, a pod broj dva, momenat koji ističu često oni koji se bave profesionalnom vojskom, rezervni sastav koji u ovih 15 godina rapidno nestaje, ljudi postaju stariji, tako da praktično ono što je nekada bila rezerva, tačnije nasleđe JNA, Vojske Srbije i Crne Gore, rapidno se smanjuje. To se sada mora obnoviti sa onim regrutima koji će biti u služenju vojnog roka. Kasnije će prelaziti u rezervni sastav. Vojni poziv je specifičan, da bi neko postao oficir, da bi napredovao u karijeri, on mora da ima vojnike. Vojni poziv nije samo teorijski, ali mora imati i praktični deo. Treba nam kontigent mladića iz naroda, da tako kažem. Treba nam oko 30.000 godišnje. To će omogućiti da ti novi vojnici preuzmu obaveze koje sada padaju na teret profesionalnih oficira, podoficira, vojnika i sada će oni biti rasterećeni", objasnio je Kajtez.

Tanjug/Ministarstvo odbrane Republike Srbije

 

Stručnjak za bezbednost je objasnio da mladi koji se budu regrutovali neće imati samo klasičnu pešadijsku obuku, već da će svako moći da iskoristi svoj potencijal.

"Najveća naučna istraživanja prvu primenu imaju uvek u vojsci. To znači da će ova mlada populacija iskoristiti svoj potencijal u svakom smislu. Mnoge kasarne su ostale prazne, mnogi gradovi su ostali prazni tamo gde su bile kasarne. Kada se vrate garnizoni, kada se vrate vojnici, kada se vrate starešine, podoficiri, doći će do nekakve demografske obnove, a te lokalne sredine će dobiti više sredstava, ljudi će tu živeti, trošiti svoje plate. To mnogo znači, pogotovo za ona manja mesta. To može biti od velike koristi. Drugo, tu vojsku neko mora da hrani, da ih pregleda, da ih osigurava. To je jedan zamah, gde će država uložiti sredstva za društveno potrebnu i društveno važnu delatnost", rekao je Kajtez.

"Kasarne će biti spremne, važno da počne vojni rok"

Govoreći o dužini trajanja vojnog roka, Kajtez je objasnio da, prema njegovom mišljenju, 75 dana nije dovoljno, ali da su važne neke druge stvari.

"Važno je da počne ponovo vojni rok. Važno je sada se krene, da taj sistem profunkcioniše, model je takav da oni ljudi koji su 75 dana u kasarni, kasnije se prevode u rezervni sastav i kroz te vežbe rezervnog sastava se može dograđivati taj sistem odbrane. Ali ono što je, takođe, važno, ljudi će imati osnovna vojna i stručna znanja da mogu da budu osposobljeni na nekom od oružja ili oruđa i vojska je vrlo specifična, vrlo povezana i upućena na kolektiv. Dolaziće do jedne socijalizacije, pa će ljudi da upoznaju ko sve živi u Srbiji. Ljudi će nešto da nauče, da vide", istakao je on.

Euronews

 

Dodao je da veruje da će kasarne na vreme biti pripremljene.

"Mislim da će kasarne već biti pripremljene, kao što je predsednik Srbije rekao. Mislim da će to biti sasvim u redu i da neće biti nikakvih problema. Kada govorimo o benefitu, koristi će biti mnogo, dobićemo tu rezervu, to će postati deo nečega što je prirodno i normalno. Dobićemo mnogo kompletnije jedinice. To će biti važna i snažna poruka za one koji bi eventualno hteli da nas napadnu. Onaj ko želi da vas napadne on procenjuje kako će u tom napadu proći, ukoliko je armija brojna, tačna, disciplinovana smanjuje se mogućnost da nas neko napadne, a to je najveća korist od vraćanja vojnog roka", zaključio je Kajtez.

Kompletan razgovor Ilije Kajteza na temu vojnog roka pogledajte u snimku na vrhu teksta

Komentari (0)

Srbija