Nekropolitika i patetika umesto argumenata: Jovanović i Grbić u emisiji "Plenum"

Gosti emisije "Plenum" bili su filozofi Filip Grbić i Andrea Jovanović. Govorili su o aktuelnim političkim borbama i podelama u društvu i naveli da su se u proteklih godinu dana u Srbiji dogodili veliki potresi od kojih se društvo još nije oporavilo, kao i da su tome doprinele određene fraze i nazivi za političke protivnike. 

Jovanović: Nisam želela da učestvujem u rušenju svoje države

Kolumnistkinja Euronews Srbija Andrea Jovanović izjavila je da je tokom prethodnog perioda bila izložena pritiscima i pretnjama zbog javno iznetih stavova, ali da je svesno odlučila da govori ono što misli, iako ostavlja prostor da možda nije bila u pravu.

"Znala sam kakve će biti posledice i to su bili lični lomovi kroz koje, mislim, svako od nas u nekoj meri prolazi. Bilo je teško, bilo je različitih pretnji, ali smatram da je važno izaći i reći ono što mislite u tom trenutku", rekla je Jovanović.

Ona je navela da je posebno iznenađena "lakoćom s kojom su ljudi poverovali u optužbe bez ikakvih dokaza", ističući da se, kako kaže, svaka tvrdnja mogla proveriti da je za nju postojao bilo kakav dokaz.

Govoreći iz, kako je naglasila, naučne perspektive, Jovanović je ocenila da je ključni problem dominacija emocija u javnom prostoru i političkom životu.

"Sa emocijama nema mnogo razgovora i komunikacije. Kada emocije prerastu u masovnu psihologiju i društveni fenomen, to postaje nezgodno. Ključno pitanje nije bilo da li će se to desiti, već kako smo došli do toga da se emocije artikulišu na takav način", rekla je ona.

Posebno je ukazala na, kako navodi, svođenje politike na "nekro-politiku", odnosno na reakcije koje se, prema njenim rečima, gotovo po pravilu organizuju oko tragičnih događaja iz crne hronike. Takav odnos prema politici i društvenoj odgovornosti ocenila je kao "iracionalan i besmislen".

Euronews Srbija

Jovanović je napravila razliku između perioda pre i posle okupljanja na Slaviji, ističući da su se studentske inicijative u početku odvijale u okviru fakulteta i plenuma, ali da su izlaskom na ulice, prema njenoj oceni, protesti poprimili karakter ranijih političkih okupljanja.

"Bili bismo naivni ako mislimo da je sve bilo spontano. Spontana je možda bila inicijalna reakcija studenata, ali iza toga postoje godine infrastrukture, logistike i medija koji su čekali sledeću krizu", navela je ona.

Na pitanje zašto nije učestvovala u protestima, Jovanović je odgovorila da je u početku čekala da vidi kako će država reagovati na tragične događaje, ali da je kasnije zaključila da se protesti, kako tvrdi, koriste za političke ciljeve.

"Ne želim da rušim svoju državu i ne želim da učestvujem u obojenoj revoluciji koja je, po mom mišljenju, pokušavana. Odluka da ne odem na Slaviju bila je trenutak kada mi je postalo jasno da to više nema veze sa apolitičkim zahtevima i utvrđivanjem odgovornosti, već sa pokušajem dolaska na vlast bez izbora", rekla je Jovanović.

Istakla je i da smatra da su mladi i maloletni učesnici protesta, kako kaže, iskorišćeni u širem političkom procesu.

"Mislim da je to bio poklon onima koji su čekali priliku. Studenti su postali simbol nevinosti iza kojeg su se, po mom mišljenju, sakrile određene političke strukture", istakla je Jovanović.

Grbić: U školama sam video kako emocija prerasta u politički pokret

Filip Grbić, autor emisije "Treći Rim" na RT Balkan i bivši profesor filozofije u Devetoj beogradskoj gimnaziji, izjavio je da je tokom blokada nastave krajem 2024. godine imao, kako kaže, "najneposrednije iskustvo susreta sa ruljom", ističući da se kolektivna psihologija mase razlikuje od ponašanja pojedinaca.

"U rulji mogu biti ljudi sa kojima inače možete razgovarati i voditi dijalog. Međutim, rulja funkcioniše po posebnim psihološkim zakonitostima. O tome su pisane studije", rekao je Grbić.

On navodi da je do decembra 2024. vodio povučen život profesora, sa, kako kaže, dobrim odnosom sa učenicima. Prekretnica je, prema njegovim rečima, bio plenum maturanata na kojem je većina odlučila da blokira nastavu.

"Moja prva reakcija bila je pomalo naivna. Pomislio sam – evo generacije koja nije sebična i koja traži odgovornost zbog pogibije ljudi. To je nešto što treba pozdraviti. Međutim, kada sam rekao da se takve aktivnosti organizuju posle časova, jer je političko delovanje u školama zakonom zabranjeno, usledila je burna reakcija", naveo je on.

Euronews Srbija

Grbić tvrdi da su učenici odbacivali kvalifikaciju da je reč o politici, opisujući protest kao "ljudskost, ljubav i nadu", ali da je, kako kaže, u simbolima i akcijama video jasne političke elemente.

"Kada imate blokadu saobraćaja, političke parole i simbole koje koriste i opozicione organizacije, teško je tvrditi da to nema veze sa politikom", ocenio je.

Prema njegovim rečima, apsolutna većina učenika učestvovala je u plenumu, ali ne svi. Posebno je istakao da je bilo i onih koji su, kako kaže, trpeli pritiske zbog drugačijeg stava.

On je naveo da je nakon tih događaja dao otkaz, jer, kako kaže, nije želeo da ostane u kolektivu u kojem se ne slaže sa dominantnim pristupom.

Blokade i proteste opisuje kao deo šireg procesa koji vidi kao pokušaj "obojene revolucije" i potkopavanja institucija. Kao argument navodi poruke sa protesta u kojima se, kako kaže, osporava legitimitet državnih organa, ali i, prema njegovim rečima, "radikalizaciju retorike" na društvenim mrežama.

"Imali smo javne izlive mržnje, pretnje i euforiju koja prelazi u sadizam. To pokazuje duboku političku polarizaciju društva", smatra Grbić.

Euronews Srbija

On ocenjuje da je došlo do dubokih podela u društvu, koje poredi sa "zemljotresom", ističući da su narušeni porodični, kolegijalni i društveni odnosi.

"Ono što je mene i Andreu ujedinilo, to je kad smo videli tu eksploziju sadističke mržnje prema Srbima koja se krije ispod izraza Ćaci. Pogledajte, u oktobru prošle godine je jedan zboraš došao s vatrenim oružjem, upucao čoveka, umalo ga nije ubio, Milana Bogdanovića, koji je otac troje dece. I medija su tu priču tako brzo zakopali. Zašto? Pa život Ćacija ne vredi koliko vredi život nacija, ovog liberalnog građanističko nacija.

To uznemiruje i to se iznova vidi kad je Darko Glišić imao moždani udar u srede emisije. Usledila je erupcija i euforija na društvenim mrežama... Čovek je umalo umro. Prosto je. Jedna klasa ljudi u Srbiji se oseća superiorno. Moralno i intelektualno superiorno, klasno superiorno i misle da oni zaslužuju bolje, bolji narod nego što je srpski narod", rekao je Grbić.

Kompletnu emisiju "Plenum" pogledajte u video prilogu.