Zakon o strancima na KiM na papiru i praksi: "Nađen kompromis, ali moraćemo da pratimo i tražimo podršku EU"
Komentari16/03/2026
-14:00
Na Kosovu i Metohiji počela je primena Zakona o strancima i Zakona o vozilima. Prvi zakon se neće primenjivati u svom izvornom obliku, a za dobijanje dokumenata prištinske administracije produžen je rok na tri meseca, dok su olakšice omogućene za zaposlene u zdravstvenim i obrazovnim institucijama, kao i studentima. I iako se ovo ocenjuje kao pozitivan korak kojim je sprečen novi egzodus Srba sa KiM, činjenica je da je na dan početka primene došlo i do mnogih nedoumica, a analitičari strahuju od toga na koji način će se propisi sprovoditi na terenu.
Zakon o strancima na KiM, čija je najavljena primena izazvala strah tamošnjih Srba da će biti stranci u sopstvenim kućama, kao i da će ih prištinske vlasti proterivati ukoliko nemaju kosovska dokumenta, primenjivaće se na nešto drugačiji način. To je dogovoreno na sastanku Specijalnog predstavnika Evropske unije za dijalog Beograda i Prištine Petera Sorensena i premijera privremenih prištinskih institucija Aljbina Kurtija, a potvrđeno i od strane srpskog predsednika Aleksandra Vučića, direktora Kancelarije za Kosovo i Metohiju Petra Petkovića i Srpske liste.
Kompromis po definiciji znači upravo to, kaže za Euronews Srbija politikolog Ognjen Gogić - da se nađe srednje rešenje kojim nisu zadovoljne do kraja ni jedna, ni druga strana.
"Da jedna i druga strana dobiju nešto, ali da ne dobiju ono što u potpunosti žele. Da pitate srpsku stranu, taj zakon ne bi trebalo da postoji. On bi trebalo da bude ukinut, da bude van snage, ali to nije bilo realno. S druge strane, albanska strana bi želela da izbegne i ove ustupke koje je dala, ali ni to nije bilo realno, zato što primena ovog zakona faktički krši ljudska prava. Radilo se o tome da ne može neki zakon da učini vaš položaj nepovoljnim i da vam oduzima neka prava", rekao je on.
Kako kaže, ovo je bio maksimum koji je mogao da se očekuje u smislu olakšica.
"Te olakšice se odnose na dve kategorije Srba na KiM. Jedno su Srbi koji tamo žive, drugo su Srbi koji tamo borave u dužem ili kraćem periodu zbog posla i studija. Za prve, to su lica ili koje su sa Kosova ili koje su na Kosovo došle zbog braka, ove olakšice će im omogućiti da konačno sami svoj status regulišu na Kosovu, odnosno dobiju kosovske dokumente. Ta lica su do sada bila bez kosovskih dokumenata uglavnom to bude - "fali ti jedan papir", oni odu da dobiju ličnu kartu i problem koji se često susreće u praksi, da imate osobu koja je rođena u porodilištu u centralnoj Srbiji i toj osobi kosovske institucije nisu davale ličnu kartu jer nisu priznavale taj dokument iz porodilišta. Ili da imate lice iz Srbije ili Republike Srpske koja su na Kosovo došla zbog braka, njima nije bio priznat venčani list i onda nisu mogli dobiti registraciju porodice. Sad se kosovska strana obavezala da to omogući. Druga grupa su lica koja borave na Kosovu. To su zdravstveni i prosvetni radnici iz centralne Srbije, kao i studenti iz centralne Srbije i regiona, isto i Crne Gore, Republike Srpske, oni će dobiti boravišne dozvole koje će se izdavati na periodu 12 meseci. Dakle, jedna i druga grupa tih lica su zapravo na neki način izuzeta iz primene ovog zakona da bi se uvažilo faktičko stanje, a to je da oni godinama i decenijama žive i funkcionišu na Kosovu, na najnormalniji način", rekao je Gogić.
Euronews
Kako dodaje, odlazak na KiM značio bi da smo u obavezi da se prijavimo u kosovskoj policiji posle tri dana od boravka na KiM i morali bismo da vodimo račun da ne prekoračimo vreme koje možemo biti na KiM.
"To je kao u Šengen zoni, bukvalno, 90 dana od 180 dana. Tako da zakon se primenjuje, ali uz neke olakšice, mada je veliko pitanje kako će se sprovoditi ove mere u praksi. Da li će kosovske institucije imati kapaciteta da efikasno odobre ove dozvole i isprave", naglasio je Gogić.
On naglašava da je zakon usvojen 2013. godine i da nije nova zakonska materija, već da nije primenjivan. Objašnjava i zašto je baš sada došao na red.
"Ono što je došlo kao objašnjenje iz vlade u Prištini i što je potvrđeno od strane EU, to je da je to deo evropske agende. U smislu da je Kosovo u obavezi da primenjuje takav zakon budući da je samo u procesu pridruživanja i pristupanja Evropskoj uniji i ima viznu liberalizaciju sa Šengen zonom. Tako da samim tim ima i obavezu da evidentira lica koja se kreću na toj teritoriji. Tako da, sa tog stanovišta, to nije meni sporno u smislu obaveze koje Kosovo ima prema Evropskoj uniji. Sporno je to što se građani Srbije tretiraju kao stranci. Kako oni koji zapravo žive i borave tamo, tako i mi. Ali šta je zapravo ovde bio jedan trik, da kažemo, koji je vladu Prištine izvela, kada je već došla na dnevni red primena tog zakona, onda je istovremeno otvoreno pitanje zdravstvenih i obrazovnih ustanova Srbije na Kosovu. Tako da je vlada u Prištini imala skrivenu agendu da paralelno sa primenom ovog zakona otvori pitanje tih ustanova i da zatraže njihovu integraciju u kosovski sistem", rekao je Gogić.
Izvršni direktor Centra za zastupanje demokratske kulture Dušan Radaković kaže za Euronews Srbija da je trenutno stanje jedino moguće rešenje u datom trenutku jer da je suprotno, bilo bi velikih problema. Ističe i da mu je žao što nema nekog rešenja koje se tiče vozila.
"Veliki broj ljudi je danas bukvalno onemogućen, koji imaju prebivalište na teritoriji Kosova, koji voze sa ovlašćenjima iz Srbije auta na svim tablicama iz centralne Srbije. Mi imamo poseban projekat koji radimo u monitoringu policije, bukvalno krećemo sada da pratimo rad saobraćajnih policajaca po nekom nahođenju. Ono što mene plaši je to da su saobraćajne jedinice, odnosno policija Kosova dobila instrukcije šta je i kako je, ali i dalje zavisi od samog policajca koga će da kazni, koga ne", rekao je Radaković.
Euronews
Kaže i da ga interesuje šta će biti sa tih tri meseca apliciranja za prištinska dokumenta.
"Ta boravišta videćemo šta će biti dalje politički dogovori, jer da budemo iskreni ovo je neka vrsta integracije univerziteta, odnosno škola i bolnice na određeni način. Plašim se da Priština ne bi pristala na bilo kakav kompromis. Plašim se da administracija na Kosovu pre svega u policiji nije spremna za takav vid da danas, sutra i preksutra bukvalno dobije 5.000 zahteva. A pritom, pričamo i ljudima koji dolaze na Kosovu iz Albanije, iz Makedonije, iz preševske doline. Tako da, kao što rekao, ove mere ne tiču samo Srba na Kosovu, nego tiču i ostalih zajednica.
Gogić kaže da je rok od tri meseca počeo da teče, ali i dalje nemate sve informacije.
"Ja verujem da će prvo vremena trebati da se ustanovi procedura, a drugo da će sigurno pojaviti problemi u praksi. Kad se neko pojavi, biće fali ti jedan papir, kao i uvek što bude. Tako da ja već sad mogu da pretpostavim da će biti potrebno da se produži ovaj rok. Dakle, da neće biti dovoljno tri meseca da se svi ti zahtevi podnesu i obrade. Recimo, najavljeno će biti otvorene kancelarije. Zašto to još uvek nije tu? Pa valjda treba da prvo bude sve to uspostavljeno, pa onda krene primena zakona, ne obrnuto. Tako da mislim da će ovde biti potrebno da pratimo kako se postupa, realizuju, obrađuju ti predmeti i da onda blagovremeno ukazujemo i tražimo podršku Evropske unije i da dobijemo produženje roka", rekao je Gogić.
Radaković ističe i problem na administrativnom prelazu, kada je reč o vozilima.
"Ja sam sinoć se vratio iz Srbije i na administrativnom prelazu pitao sam policajca šta sad. Ja imam konkretno prebivalište u Srbiji i pitao sam ga šta sad radim. A ujedno imam i kosovsku ličnu kartu jer sam rođen na Kosovu i živim na Kosovu. Meni je rekao da sada kada prelazim granicu, pošto mi je auto na srpskim tablicama, odnosno na Vrnjačka Banja tablice, moram uvek da dam srpske dokumenta da uđem. Da bi kalkulisali, odnosno da mere tih 90 dana da auto stoji na teritoriji Kosova. Što se tiče ulaska mene kao građanina nije problem. Dvojno državljanstvo je dozvoljeno. Međutim, auto kao auto ne može duže za ljude koji imaju prebivalište u Srbiji, kaže, ne može duže od 90 dana da ostane", rekao je on.
Kako kaže, savetovao je ljude juče koji nemaju prebivalište na Kosovu i Metohiji da prebace automobile u Rašku. Kaže da je stoga na Jarinju bio veliki broj automobila.
"Albanci postali šampioni u neispunjavanju preuzetih obaveza"
Govoreći za Euronews Srbija, istoričar iz Gračanice Aleksandar Gudžić kaže da je zbog primene Zakona o vozilima prodao svoje vozilo i kupio novo sa tablicama tzv. države Kosovo kako bi mogao nesmetano da funkcioniše.
"Zbog prirode posla i mog profesionalnog angažmana zavisim negde od automobila i prinuđen sam da često koristim automobil i kada je sve počelo konfuzija i zbrka oko zakona o strancima, odlučio sam da prekinem tu agoniju i da kupim auto i registrujem ga na kosovske tablice kako bi mogao da nesmetano da funkcionišem", rekao je on.
Kako je rekao, za Srbe, za jednog prosečnog Srbina koji živi na Kosovu i Metohiji, ovo je produžetak agonije. Iskustvo, dodaje, govori da su Albanci sa KiM, odnosno njihove političke elite, postali "šampioni u neispunjavanju preuzetih obaveza".
"Šampioni u dvostrukom, dvosmislenom čitanju vlastitog zakonodavstva. Šta to u praksi znači? To u praksi znači da ukoliko neki zakon odgovara albanskoj većini, taj zakon će se primenjivati. Ukoliko neki zakon nije u interesu albanske većine ili je u interesu Srba, onda će se taj zakon dvosmisleno tumačiti. I rezultat takvog delovanja mi imamo danas donošenje, odnosno primena zakona po kojem priznaju lične karte i koje su inače ranije priznavali i po sporazumu o slobodi kretanja su oni morali da priznaju ta dokumenta. Dakle, upravo dolazim u jednu takvu situaciju i mi u ovom trenutku ne znamo dokle će se taj zakon primenjivati, kada će početi dvosmisleno tumačenje tog zakona. Po mom mišljenju, političke elite kosovskih Albanaca će u perspektivi koristiti sve mehanizme i sva sredstva kako bi otežali kretanje Srba, otežali život Srba na terenu, tako da nisam preveliki optimista da će ove olakšice i ove mere trajno unaprediti i poboljšati život Srba", rekao je on.
Kako dodaje, ponašanje međunarodne zajednice u ovih 27 godina je "saučesništvo".
"Ona ima neverovatne, fantastične mehanizme prećutne saglasnosti. Dakle, prećuti na eventualne probleme i poteze Prištine ili ih jednostavno ignoriše. Tako je bilo pre 20, pre 15, pre 10 godina, tako i danas. Dakle, sve ono što je u interesu kosovskih Albanaca i zvanične Prištine, međunarodna zajednica će prećutati. Kada su u pitanju položaj i zahtevi srpske strane, to će ignorisati. Dakle, međunarodna zajednica je postala fantastični saučesnik u kršenju kosovskog zakonodavstva od strane zvanične Prištine i neispunjavanju preuzetih obaveza", naveo je on.
Kompletno gostovanje kao i izjavu gradonačelnika Severne Mitrovice Milana Radojevića pogledajte u video prilogu na početku teksta.
Komentari (0)