Milivojević za Euronews o izveštaju Tonina Picule: Pristrasan dokument koji ne doprinosi odnosima Srbije i EU
Komentari03/06/2026
-19:47
Karijerni diplomata Zoran Milivojević ocenio je da je najnoviji izveštaj izvestioca Evropskog parlamenta za Srbiju Tonina Picule pristrasan i da ne doprinosi poboljšanju odnosa između Beograda i Brisela, upozorivši da ostaje otvoreno pitanje da li će proces evropskih integracija Srbije biti deblokiran.
Komentarišući usvajanje izveštaja o Srbiji za 2025. godinu u Odboru za spoljne poslove Evropskog parlamenta, Milivojević je rekao da se radi o „izmenjenom i dopunjenom izdanju“ u odnosu na nacrt predstavljen početkom godine, ali sa dodatnim negativnim ocenama na račun Srbije.
„Ove dopune nedvosmisleno ukazuju na uticaj političkih struktura u Evropskom parlamentu koje imaju rezerve prema Srbiji, njenom pristupu Evropskoj uniji, stanju političkog sistema i aktuelnim vlastima. Tu prepoznajem pre svega Zelene i socijaldemokrate, kojima pripada i sam Tonino Picula“, rekao je Milivojević za Euronews Srbija.
Prema njegovim rečima, u izveštaju su u velikoj meri prihvaćeni stavovi i primedbe koje se poslednjih godinu dana mogu čuti od opozicionih političkih aktera u Srbiji.
„Bojim se da ovaj izveštaj ne može da popravi atmosferu u odnosima između Beograda i Evropske unije i ostaje otvoreno pitanje da li će se taj proces deblokirati. Lično mislim da smo sada isključivo na terenu politike“, istakao je Milivojević.
Euronews
On smatra da dokument nema neophodnu dozu objektivnosti koja bi mogla da doprinese nastavku pregovaračkog procesa.
„Mislim da je izveštaj koji smo danas dobili pristrasan. Ne vidim onu meru objektivnosti koja bi mogla da garantuje nastavak političkog procesa i ono što je u interesu i Srbije i Evropske unije – deblokadu pristupnih pregovora“, rekao je diplomata.
„Nisu valorizovani napori Srbije“
Govoreći o navodima iz izveštaja da su reforme u Srbiji usporene ili nazadovale, Milivojević ocenjuje da nisu dovoljno prepoznati koraci koje je Srbija preduzela u oblasti reformi.
„Srbija je prihvatila preporuke Venecijanske komisije, sprovela zakonodavne aktivnosti koje su bile tražene u okviru poglavlja 23 i 24 i čini napore u tom pravcu. Postoje i nerešena pitanja, poput REM-a, ali je poznato zbog čega taj proces nije završen“, naveo je on.
Dodao je da Srbija ima interes da nastavi evropski put, ne samo zbog ekonomskih koristi, već i zbog političke modernizacije i unapređenja institucija.
„Imam utisak da ti napori nisu valorizovani i da to može da stvori dodatne probleme u odnosima Srbije i Evropske unije. To može uticati ne samo na političko raspoloženje, već i na širu podršku evropskim integracijama među građanima“, ocenio je Milivojević.
Prema njegovim rečima, najveći deo primedbi iz izveštaja odnosi se na političke teme koje dominiraju domaćom javnom scenom poslednjih godinu dana.
„Ne prepoznajem potrebnu objektivnost i konstruktivnost. Ako je interes Evropske unije stabilan i integrisan Zapadni Balkan, onda se taj cilj ne može ostvariti bez Srbije i srpskog faktora u regionu. Zato je potreban pragmatičan i konstruktivan pristup“, rekao je Milivojević.
Tanjug video
Milivojević upozorava da, iako izveštaji Evropskog parlamenta nisu pravno obavezujući, oni imaju značajan politički uticaj.
„Rezolucije i izveštaji Evropskog parlamenta nisu obavezujući, ali svakako utiču na politički stav Evropske unije. Evropski parlament ima određeni autoritet i njegove ocene utiču i na Evropsku komisiju i na države članice. Sa negativnim izveštajem manje su šanse da se proces nastavi u pozitivnom pravcu“, naveo je on.
"Košta donosi poznate poruke o evropskoj perspektivi"
Komentarišući posetu predsednika Evropskog saveta Antonija Košte regionu, uključujući i Beograd, Milivojević je ocenio da je geopolitički značaj Zapadnog Balkana danas jedan od ključnih motiva angažovanja Evropske unije.
„Interes Evropske unije je da Zapadni Balkan ostane deo njenog političkog prostora i da se smanji uticaj drugih globalnih aktera. Zato je geopolitika danas u prvom planu“, rekao je on.
Prema njegovim rečima, Košta će tokom posete ponoviti dobro poznate poruke o evropskoj perspektivi regiona i potrebi sprovođenja reformi.
„Čućemo da je interes Evropske unije da Zapadni Balkan bude deo EU, da su potrebne reforme i da evropska perspektiva ostaje otvorena. To slušamo još od Solunskog samita 2003. godine. Međutim, u slučaju Srbije ključno pitanje ostaje političko – da li će proces biti deblokiran i kako će se dalje razvijati odnosi između Beograda i Brisela“, zaključio je Milivojević.
Komentari (0)